Ponedeljak, 20.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Uzbudljiva priča o majstoru scenografije

Film „Kreka - lovac na snove”, omaž veličanstvenoj karijeri scenografa Miljena Kljakovića, prikazan u dvorani Kulturnog centra Pančevo
Uzbudljiva priča o majstoru scenografije
Крека и Слободан Иветић на пројекцији филма у Панчеву (Фото: О. Јанковић)

Pančevo – Za film „Tajni prolaz” podigao je više od stotinu fasada palata renesansne Venecije, dve crkve, desetak mostova, kanale na površini od preko 80.000 kvadratnih metara… U „Stubovima zemlje” sazidao je gotsku katedralu iz 12. veka, čitav engleski grad iz epohe, gledaoce je odveo u Meku i Medinu od pre petnaest vekova, sagradio ulice, enterijere i jedan beogradski podrum za vreme bombardovanja 1941. i mrežu podzemnih tunela ispod čitave Evrope... Sve to, ali i kako je nastajalo i raslo više od 40 grandioznih scenografija za svetske blokbastere, videla je publika u Pančevu na projekciji dugometražnog dokumentarnog filma „Kreka – lovac na snove”, omažu veličanstvenoj karijeri scenografa Miljena Kljakovića Kreke.

 „Ne pamtim kad je neki FEST zatvoren takvom količinom lepote i filmskih čuda”, rekao je filmski kritičar Milan Vlajčić, na zatvaranju 49. Međunarodnog filmskog festivala FEST 2021. godine, kada je Miljenu Kljakoviću uručena nagrada „Beogradski pobednik” za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti. Od tada, uz jedno prikazivanje u Dvorani kulturnog centra Beograda, projekcija u Pančevu je treća za dve godine i prvo gostovanje izuzetnog ostvarenja, koje producent „Centar film” iz Beograda imenuje, kao „snoliko putovanje kroz veličanstven svet filmskih dekora”. Tu su, da se poklone i razgovaraju sa pančevačkom publikom, bili i scenarista i reditelj Slobodan Ivetić i glavni „glumac” koji uživa reputaciju jednog od najboljih i najznačajnijih scenografa svetske kinematografije.

 – Pre svega, srećan sam što je sama scenografija u centru pažnje. Malo ljudi zna šta je filmska scenografija i šta znači jednom filmu, ona je izuzetno jaka i važna karika u tom lancu koji zovemo dugometražni film, a ja sam vrlo pažljivo birao koje ću filmove raditi. Nudilo se tu sve i svašta. Ja sam bio veoma oprezan, jer sam znao da gradim svoju karijeru i pristajao sam da radim filmove koji su bili scenografski izazovni, gde sam mogao da pokažem i kažem na svoj način o scenografiji i da ona ima likovni kvalitet, ali da pre svega bude u funkciji filma, što je najvažnije – kaže za „Politiku”, Miljen Kljaković Kreka.

 Uz do sada neobjavljene materijale iz lične arhive i razgovore sa velikanima sedme umetnosti poput glumca Džonija Depa, reditelja Ridlija Skota, Berija Levinsona, Majida Majidija direktora fotografije Vitorioa Storara, scenariste Bajana Helgelanda, te reditelja Kena Foleta, Rola Bauera, Jerija Lenjisona, Gorana Markovića, Srđana Karanovića, Slobodana Šijana, Gorana Paskaljević, Dušana Kovačevića, Ademira Kenovića i mnogih drugih, film Slobodana Ivetića, otkriva neuhvatljive trenutke skrivene iza filmske kamere.

 – Četiri decenije rada smestiti u 90 minuta i ispričati priču o Kljakovićevom radu, dilemama, radostima, napraviti ispovest, veoma je težak posao. Od prvog poteza olovkom na papiru, i da to ne bude film za nas filmadžije, već za običnu publiku, trebalo je biti isto tako i na visokom nivou Krekinog talenta. Ovo je film koji je scenografiju nadgradio filmskim jezikom, pa iako je ostao nedostupan široj publici, raduje da je stigao do studenata na filmskim i akademijama umetnosti, čak i u inostranstvu – ističe za naš list Slobodan Ivetić.

Za veliki broj dugometražnih igranih filmova, kao što su „Delikatesna radnja” Žan-Pjera Ženea, „Arizona drim”, „Dom za vešanje”, „Podzemlje” Emira Kusturice, ,„Dina” Džona Harisona, „Raspućin” Ulija Edela, „Muhamed” Mađida Mađidija, Miljen Kljaković je zavredio najveća svetska priznanja, uključujući „Cezara” Francuske filmske akademije, „Feliks” Evropske filmske akademije, „Kristalnu prizmu” Akademije filmske umetnosti i nauke Srbije, „Zlatnu arenu” Festivala u Puli, ali i nominaciju američke nagrade za TV produkcije, prestižni „Emi”. Na pitanje radi li na nečemu u ovom trenutku, dodaje da je od onih, koji se povuku u momentu, kada misli da su dostigli vrhunac i kada treba reći dosta.

 – U svakom poslu treba osetiti taj trenutak. Sada ću još pomnije da biram filmove koje ću raditi. Treba dati mesta mlađim generacijama, gurnuti ih u prvi plan, a ja ću raditi ono nešto izuzetno i kvalitetno što se pojavi i biću još izbirljiviji nego što sam bio ranije – zakljujučuje Miljen Kljaković Kreka.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.