Utorak, 21.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Mi­ne u Cr­nom mo­ru sve ve­ća opa­snost za bro­do­ve

Ove eksplozivne naprave nekontrolisano plutaju ugrožavajući priobalne zemlje koje udruženim snagama pokušavaju da se suoče s tim izazovom
Mi­ne u Cr­nom mo­ru sve ve­ća opa­snost za bro­do­ve
Бугарска морнарица увежбава уништавање мина (Фото Поморске снаге Бугарске)

Po­sle du­žih pre­go­vo­ra Tur­ska, Bu­gar­ska i Ru­mu­ni­ja po­sti­gle su do­go­vor o za­jed­nič­kom ne­u­tra­li­sa­nju mi­na ko­je ta­la­si ne­kon­tro­li­sa­no no­se Cr­nim mo­rem. One mo­gu da ugro­ze tr­go­vač­ke bro­do­ve i ri­bar­ske čam­ce pri­o­bal­nih ze­ma­lja. Stru­je bi mo­gle da ih do­ne­su i do Bos­for­skog mo­re­u­za, ko­ji je u po­sled­nje vre­me za­kr­čen po­što sa­da kroz nje­ga go­di­šnje pro­đe po ne­ve­ro­vat­nih 80.000 tr­go­vač­kih bro­do­va, tan­ke­ra, jah­ti i ri­bar­skih ča­ma­ca.

„Po­sle iz­bi­ja­nja ru­sko-ukra­jin­skog su­ko­ba u te­ri­to­ri­jal­ne vo­de su­sed­nih ze­ma­lja u po­sled­nje vre­me su po­če­le da sti­žu mi­ne ko­je su se ot­ka­či­le i ne­kon­tro­li­sa­no ih no­se ta­la­si. Na­ši čam­ci stal­no pa­tro­li­ra­ju Cr­nim mo­rem ka­ko bi se iz­be­gle ne­že­lje­ne po­sle­di­ce po tr­go­vač­ke i ri­bar­ske bro­do­ve”, is­ti­če tur­ski mi­ni­star od­bra­ne Ja­šar Gu­ler.

Tri ze­mlje na­ja­vlju­ju da će u An­ka­ri po­čet­kom 2024. go­di­ne pot­pi­sa­ti do­go­vor o za­jed­nič­kim an­ga­žo­va­nju na re­ša­va­nju tog pro­ble­ma ko­ji se za­o­štra­va, po­go­to­vo za­to što se još ne vi­di sko­ri kraj ru­sko-ukra­jin­skog su­ko­bu. U An­ka­ri se na­da­ju da će u tu ak­ci­ju uklju­či­ti i Ukra­ji­nu i Gru­zi­ju. Tur­ski i ru­mun­ski struč­nja­ci u me­đu­vre­me­nu su već ne­u­tra­li­sa­li vi­še eks­plo­ziv­nih na­pra­va ko­je su sti­gle iz ukra­jin­skih lu­ka.

Ve­li­ka Bri­ta­ni­ja je na­ja­vi­la da će se uklju­či­ti u tu ak­ci­ju cr­no­mor­skih ze­ma­lja i usko­ro će upu­ti­ti je­dan mi­no­lo­vac kao po­moć Ukra­ji­ni, ko­ja se po­sle iz­bi­ja­nja su­ko­ba su­o­ča­va s mno­gim iza­zo­vi­ma, ja­vlja­ju is­tan­bul­ski me­di­ji. Cr­no mo­re je za Ru­si­ju i Ukra­ji­nu pro­zor u svet: i stra­te­ški i eko­nom­ski. Ali i za dru­ge pri­o­bal­ne ze­mlje NA­TO-a: Tur­sku, Bu­gar­sku, Ru­mu­ni­ju, kao i Gru­zi­ju. Pre ra­ta Ki­jev je tom ru­tom oba­vljao vi­še od 50 od­sto svog ukup­nog iz­vo­za, pre sve­ga ži­ta­ri­ca. Po­sle iz­bi­ja­nja oru­ža­nog su­ko­ba u fe­bru­a­ru 2022. go­di­ne mi­ne su bi­le po­sta­vlje­ne usi­dre­ne is­pred ukra­jin­skih lu­ka ka­ko bi ih za­šti­ti­le od ru­skih na­pa­da. U me­đu­vre­me­nu mno­ge su se, slu­čaj­no ili na­mer­no, ot­ka­či­le i sa­da ne­kon­tro­li­sa­no plu­ta­ju. Po­če­le su već da sti­žu do ju­žnih oba­la Cr­nog mo­ra, čak i do ula­za u Bos­for­ski mo­re­uz.

Ki­jev i Mo­skva se još od po­čet­ka su­ko­ba me­đu­sob­no op­tu­žu­ju da sto­je iza tih opa­snih po­te­za. Iz­gle­da da je je­di­no tač­no da su te mi­ne sta­ri­je so­vjet­ske pro­iz­vod­nje, a ima­le su ih i Ru­ska Fe­de­ra­ci­ja i Ukra­ji­na, kao na­sled­ni­ce ar­se­na­la SSSR-a.

Pre­ma ru­skoj Fe­de­ral­noj slu­žbi bez­bed­no­sti, Ukra­ji­na je na po­čet­ku su­ko­ba is­pred Ode­se i dru­gih lu­ka po­sta­vi­la vi­še od 400 mi­na ka­ko bi se za­šti­ti­la od na­pa­da ru­ske rat­ne mor­na­ri­ce. Mno­ge su se u me­đu­vre­me­nu ot­ka­či­le pod ne­ja­snim okol­no­sti­ma i sa­da plu­ta­ju ugro­ža­va­ju­ći bro­do­ve ko­ji plo­ve tim mo­rem.

U Ki­je­vu od­ba­cu­ju te tvrd­nje i op­tu­žu­ju Mo­skvu da je ona to ura­di­la ka­ko bi blo­ki­ra­la ukra­jin­ske lu­ke i spre­či­la iz­voz iz Ukra­ji­ne ka Sre­do­ze­mlju. „Te mi­ne ni­su bi­le re­gi­stro­va­ne u ukra­jin­skoj mor­na­ri­ci. Ru­ske sna­ge tim pod­me­ta­njem po­ku­ša­va­ju da nas dis­kre­di­tu­ju kod me­đu­na­rod­ne za­jed­ni­ce. To su mi­ne ko­je su oni ote­li pri­li­kom oku­pa­ci­je Se­va­sto­po­lja 2014. go­di­ne”, tvr­de u Mi­ni­star­stvu spolj­nih po­slo­va u Ki­je­vu.

Komentari4
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

branislav
Koje je zeleno djubre postavilo mine??
Сармагедон
И врапци знају да су мине поставили Украјинци. Руси нису имали никакав интерес у таквим акцијама. Све остало је наклапање и понављање пропаганде НАТО пакта и њихових марионета из Кијева.
V.Blajer
Svet ulazi u turbultnu godinu- juce Ukrajina, sada Gaza, pitanje je ko je sledeci. U godini koja dolazi cekaju nas jos veci izazovi.
Iso Boskovic
Gaza je sve potisnula u drugi plan. Kao da se zaboravilo sta se zbiva u Ukrajini i oko nje sto bi moglo da kosta mnoge zemlje u regionu.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.