Nedelja, 19.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Novinari iz Srbije opipali puls Evrope

Novinari iz Srbije opipali puls Evrope
Момир Турудић са колегама у посети Пољској (Фото лична архива)

Zahvaljujući programu „Puls Evrope – medijske posete EU”, koji gotovo četiri godine realizuje Delegacija Evropske unije u Srbiji, novinari iz naše zemlje posetili su najbezbednije mesto u Evropi – sedište Europola u Hagu, kao i Međunarodni krivični sud koji se nalazi u administrativnoj prestonici Holandije, intervjuisali Gretu Tunberg, svetski simbol ekološkog aktivizma, probali čuveno portugalsko pivo napravljeno od otpadnih voda i videli najveći reciklažni centar na svetu „Retuna”, u švedskom gradu Ekilstuna. Posetili su i „nedodirljivu” direkciju za borbu protiv korupcije u Rumuniji, koja je za dve decenije rada pred sud poslala više od 15.000 osoba. U jeku izbegličke krize u Ukrajini, obišli su Poljsku, koja je primila više od 3,5 miliona ljudi iz ratom ugroženih predela, kao i izbegličke centre u Varšavi, Helmu i Lublinu i izveštavali sa graničnog prelaza Dorohusk, preko koga je za dva meseca prešlo više od pola miliona ljudi iz Ukrajine.

Novinar nedeljnika „Vreme” Momir Turudić bio je učesnik nekoliko medijskih poseta, a kada bilansira utiske, ističe da ga je u Poljskoj u kojoj je boravio dva meseca nakon izbijanja rata u Ukrajini, fascinirao način na koji je zemlja primila, zbrinula i pružila pomoć velikom broju izbeglica, kako je pomogla u njihovoj integraciji u društvo i organizovala nastavu za veliki broj školske dece.

„U pamćenju mi je ostala i iskrenost zvaničnika Ministarstva spoljnih poslova koji su javno izrazili strepnju šta će se dogoditi kada empatija poljskog naroda presuši i kada rat u Ukrajini postane druga ili treća svetska vest, što se i dogodilo. Poseta Rumuniji pomogla nam je da vidimo kako je ova zemlja prešla veliki put od komunističke prošlosti i postala odličan primer kako se društvo može izboriti sa korupcijom kada postoji politička volja. U Holandiji smo se uverili kako izgleda medijska scena u zemlji sa uređenim zakonima, kako izgleda posao novinara u mejnstrim medijima i koja je uloga ombudsmana za medije”, ističe Turudić u razgovoru za naš list i dodaje da čak i u Holandiji postoje novinari koji imaju policijsko obezbeđenje zbog pretnji koje dobijaju.

Novinarka televizije Nova S Jelena Kikić, koja je učestvovala u grupnoj medijskoj poseti Švedskoj, intervjuisala je Gretu Tunberg i ističe da se intervju sa devojčicom koja je postala svetski simbol ekološkog aktivizma, dogodio sticajem srećnih okolnosti.

„Mi smo znali da je petak dan za proteste ispred švedskog parlamenta i da Greta redovno dolazi na te proteste, pa smo rešili da odemo i probamo da uradimo intervju, iako smo bili u priličnom vremenskom cajtnotu jer je trebalo da budemo na aerodromu tačno u podne. Imali smo duplu sreću, jer je Greta zaista bila među protestantima i odmah je pristala da razgovara sa nama o ciljevima svoje borbe, a karikaturista Marko Somborac joj je poklonio karikaturu sa njenim likom u znak zahvalnosti”, priseća se naša koleginica. I dodaje da se sa puta u Švedskoj vratila puna utisaka, jer je boravila u najvećem reciklažnom tržnom centru na svetu „Retuna”, u kome se prodaje isključivo reciklirana ili reparirana roba, a sa kolegama je obišla i fabriku za preradu otpada i Švedski institut za istraživanje životne sredine, koji se bavi biodiverzitetom, klimom, šumama, otpadom i energijom.

Od jedne od poslednjih država zapadne Evrope koja je dekriminalizovala homoseksualnost, do prve koja je uvela istopolni brak referendumom, Irska je prešla dug put, a danas se smatra jednom od najbezbednijih država za LGBT osobe na svetu. U ovu zemlju zaputio se i Darko iz Beograda, koji je u Irskoj pronašao partnera i ozvaničio svoju vezu pred zakonom ove zemlje, a sa njim je razgovarala naša koleginica sa radija O21 iz Novog Sada Dragana Prica Kovačević, koja je u okviru projekta „Puls Evrope” boravila u individualnoj medijskoj poseti Irskoj, gde je istraživala kakva prava imaju LGBT osobe.

– U okviru posete Irskoj izveštavala sam i o Uneskovom projektu „Učenje empatije”, koji se već nekoliko godina realizuje u irskim školama i koji je odnedavno postao izborni predmet. Želela sam da vidim koliko se ovaj program razlikuje od predmeta „Vrline i vrednosti”, koji je od ove školske godine postao izborni u našim školama, a svoju posetu Irskoj sam iskoristila da pokažem što više primera dobre prakse”, priča Dragana u razgovoru za „Politiku”.

Sedam novinara „Politike” učestvovalo u programu EU

„Od septembra 2021. posetili smo 19 zemalja Evropske unije i dve zemlje zapadnog Balkana, a u dva navrata novinari su izveštavali sa samita EU u Moldaviji. U programu su učestvovale 33 redakcije i 239 novinara, koji su najviše izveštavali o zaštiti životne sredine, urbanom razvoju, ljudskim pravima manjinske populacije i medijskim slobodama. Ukupno je bilo realizovano 14 grupnih i 37 individualnih poseta, u kojima je učestvovalo i sedam novinara ’Politike’, a u okviru ovog programa organizovana je i jedna poseta evropskih novinara Srbiji. Kao rezultat, nastalo je 360 medijskih izveštaja, od čega više od jedanaest sati TV programa i više od pet sati radijskog programa”, ističe Marina Rakić, vođa projekta „Puls Evrope – medijske posete EU”.

Naša sagovornica dodaje da su u okviru ovog projekta novinari obišli nekoliko evropskih „prestonica” – prestonicu inovacija Luven, zelene prestonice Grenobl i Ljubljanu, prestonicu mladih Tiranu i prestonicu „pametnog” turizma Valensiju. Najčešće teme kojima su se novinari bavili bile su ekologija, urbani razvoj i ukrajinska izbeglička kriza, a najviše medijskih izveštaja bilo je iz Poljske, Finske, Hrvatske i Francuske. Projekat ima cilj da građanima Srbije približi proces evropskih integracija, pruži primere dobre evropske prakse i objasni kako su zemlje članice EU uspešno prevazišle izazove sa kojima se naša zemlja suočava kao deo procesa evropskih integracija. U projektu mogu da učestvuju svi mediji koji izveštavaju na srpkom jeziku i obraćaju se publici u Srbiji i koji poštuju Etički kodeks, kao i međunarodno priznate kuće profesionalnog novinarstva, a projekat će biti nastavljen i naredne godine.  

 

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Бранислав Станојловић
Хвала Богу ускоро ту неће бити пулса!
Божидар Анђелковић
„Од једне од последњих држава западне Европе која је декриминализовала хомосексуалност, до прве која је увела истополни брак референдумом, Ирска је прешла дуг пут," Папа је oвих дана поново осудио „родну теорију“ која сугерише да је род „сложенији и флуиднији“ појам него што су то бинарне категорије „мушко“ и „женско“ и да не зависи само од видљивих полних карактеристика. „Родну теорију“ су осудили и најистакнутији представници православне и исламске вероисповести широм света.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.