Novinari iz Srbije opipali puls Evrope
Zahvaljujući programu „Puls Evrope – medijske posete EU”, koji gotovo četiri godine realizuje Delegacija Evropske unije u Srbiji, novinari iz naše zemlje posetili su najbezbednije mesto u Evropi – sedište Europola u Hagu, kao i Međunarodni krivični sud koji se nalazi u administrativnoj prestonici Holandije, intervjuisali Gretu Tunberg, svetski simbol ekološkog aktivizma, probali čuveno portugalsko pivo napravljeno od otpadnih voda i videli najveći reciklažni centar na svetu „Retuna”, u švedskom gradu Ekilstuna. Posetili su i „nedodirljivu” direkciju za borbu protiv korupcije u Rumuniji, koja je za dve decenije rada pred sud poslala više od 15.000 osoba. U jeku izbegličke krize u Ukrajini, obišli su Poljsku, koja je primila više od 3,5 miliona ljudi iz ratom ugroženih predela, kao i izbegličke centre u Varšavi, Helmu i Lublinu i izveštavali sa graničnog prelaza Dorohusk, preko koga je za dva meseca prešlo više od pola miliona ljudi iz Ukrajine.
Novinar nedeljnika „Vreme” Momir Turudić bio je učesnik nekoliko medijskih poseta, a kada bilansira utiske, ističe da ga je u Poljskoj u kojoj je boravio dva meseca nakon izbijanja rata u Ukrajini, fascinirao način na koji je zemlja primila, zbrinula i pružila pomoć velikom broju izbeglica, kako je pomogla u njihovoj integraciji u društvo i organizovala nastavu za veliki broj školske dece.
„U pamćenju mi je ostala i iskrenost zvaničnika Ministarstva spoljnih poslova koji su javno izrazili strepnju šta će se dogoditi kada empatija poljskog naroda presuši i kada rat u Ukrajini postane druga ili treća svetska vest, što se i dogodilo. Poseta Rumuniji pomogla nam je da vidimo kako je ova zemlja prešla veliki put od komunističke prošlosti i postala odličan primer kako se društvo može izboriti sa korupcijom kada postoji politička volja. U Holandiji smo se uverili kako izgleda medijska scena u zemlji sa uređenim zakonima, kako izgleda posao novinara u mejnstrim medijima i koja je uloga ombudsmana za medije”, ističe Turudić u razgovoru za naš list i dodaje da čak i u Holandiji postoje novinari koji imaju policijsko obezbeđenje zbog pretnji koje dobijaju.
Novinarka televizije Nova S Jelena Kikić, koja je učestvovala u grupnoj medijskoj poseti Švedskoj, intervjuisala je Gretu Tunberg i ističe da se intervju sa devojčicom koja je postala svetski simbol ekološkog aktivizma, dogodio sticajem srećnih okolnosti.
„Mi smo znali da je petak dan za proteste ispred švedskog parlamenta i da Greta redovno dolazi na te proteste, pa smo rešili da odemo i probamo da uradimo intervju, iako smo bili u priličnom vremenskom cajtnotu jer je trebalo da budemo na aerodromu tačno u podne. Imali smo duplu sreću, jer je Greta zaista bila među protestantima i odmah je pristala da razgovara sa nama o ciljevima svoje borbe, a karikaturista Marko Somborac joj je poklonio karikaturu sa njenim likom u znak zahvalnosti”, priseća se naša koleginica. I dodaje da se sa puta u Švedskoj vratila puna utisaka, jer je boravila u najvećem reciklažnom tržnom centru na svetu „Retuna”, u kome se prodaje isključivo reciklirana ili reparirana roba, a sa kolegama je obišla i fabriku za preradu otpada i Švedski institut za istraživanje životne sredine, koji se bavi biodiverzitetom, klimom, šumama, otpadom i energijom.
Od jedne od poslednjih država zapadne Evrope koja je dekriminalizovala homoseksualnost, do prve koja je uvela istopolni brak referendumom, Irska je prešla dug put, a danas se smatra jednom od najbezbednijih država za LGBT osobe na svetu. U ovu zemlju zaputio se i Darko iz Beograda, koji je u Irskoj pronašao partnera i ozvaničio svoju vezu pred zakonom ove zemlje, a sa njim je razgovarala naša koleginica sa radija O21 iz Novog Sada Dragana Prica Kovačević, koja je u okviru projekta „Puls Evrope” boravila u individualnoj medijskoj poseti Irskoj, gde je istraživala kakva prava imaju LGBT osobe.
– U okviru posete Irskoj izveštavala sam i o Uneskovom projektu „Učenje empatije”, koji se već nekoliko godina realizuje u irskim školama i koji je odnedavno postao izborni predmet. Želela sam da vidim koliko se ovaj program razlikuje od predmeta „Vrline i vrednosti”, koji je od ove školske godine postao izborni u našim školama, a svoju posetu Irskoj sam iskoristila da pokažem što više primera dobre prakse”, priča Dragana u razgovoru za „Politiku”.
Sedam novinara „Politike” učestvovalo u programu EU
„Od septembra 2021. posetili smo 19 zemalja Evropske unije i dve zemlje zapadnog Balkana, a u dva navrata novinari su izveštavali sa samita EU u Moldaviji. U programu su učestvovale 33 redakcije i 239 novinara, koji su najviše izveštavali o zaštiti životne sredine, urbanom razvoju, ljudskim pravima manjinske populacije i medijskim slobodama. Ukupno je bilo realizovano 14 grupnih i 37 individualnih poseta, u kojima je učestvovalo i sedam novinara ’Politike’, a u okviru ovog programa organizovana je i jedna poseta evropskih novinara Srbiji. Kao rezultat, nastalo je 360 medijskih izveštaja, od čega više od jedanaest sati TV programa i više od pet sati radijskog programa”, ističe Marina Rakić, vođa projekta „Puls Evrope – medijske posete EU”.
Naša sagovornica dodaje da su u okviru ovog projekta novinari obišli nekoliko evropskih „prestonica” – prestonicu inovacija Luven, zelene prestonice Grenobl i Ljubljanu, prestonicu mladih Tiranu i prestonicu „pametnog” turizma Valensiju. Najčešće teme kojima su se novinari bavili bile su ekologija, urbani razvoj i ukrajinska izbeglička kriza, a najviše medijskih izveštaja bilo je iz Poljske, Finske, Hrvatske i Francuske. Projekat ima cilj da građanima Srbije približi proces evropskih integracija, pruži primere dobre evropske prakse i objasni kako su zemlje članice EU uspešno prevazišle izazove sa kojima se naša zemlja suočava kao deo procesa evropskih integracija. U projektu mogu da učestvuju svi mediji koji izveštavaju na srpkom jeziku i obraćaju se publici u Srbiji i koji poštuju Etički kodeks, kao i međunarodno priznate kuće profesionalnog novinarstva, a projekat će biti nastavljen i naredne godine.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


