Utorak, 28.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Slobodno tržište rada balkanskih zemalja

Slobodno tržište rada balkanskih zemalja
Заједничко тржиште рада допринеће стварању бољег пословног амбијента (Фото Pixabay)

Zahvaljujući tehničkim protokolima – o sprovođenju sporazuma o uslovima za slobodan pristup tržištu rada na zapadnom Balkanu i o povezivanju šeme elektronske identifikacije, koji su potpisani u Skoplju, od 1. marta na snagu će stupiti potpuno slobodno tržište rada u zemljama „Otvorenog Balkana” – Srbiji, Severnoj Makedoniji i Albaniji. Uspostavljenje slobodnog tržišta rada biće od izuzetnog značaja za našu zemlju i doneće višestruke koristi građanima, privredi i ekonomiji regiona u celini. Kako je podsetio Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, zajedničko tržište rada doprineće stvaranju boljeg poslovnog ambijenta i za domaće i za strane kompanije, ali i prevazilaženju problema sa nedostajućom radnom snagom i stvaranju tržišta radne snage od skoro 11 miliona stanovnika.

To je posebno važna stavka, ako se zna da više od polovine kompanija u Srbiji i Severnoj Makedoniji ima problem sa radnom snagom, pokazala je anketa Privredne komore Srbije (PKS).

– Dosta kvalifikovane radne snage odlazi na druga tržišta rada u EU. Sada će i oni imati priliku da ostaju u regionu, čime se pravi cirkularna migracija – istakao je Marko Čadež, predsednik PKS, dodajući da će ubuduće građani, bez posebnih procedura moći da se zapošljavaju u druge dve države pod istim uslovima kao i državljani tih zemalja, a kompanije, lokalne i strane, koje posluju u zemljama „Otvorenog Balkana” biće u prilici da nedostajuće kadrove pronađu na susednom tržištu, bez papiroloških i institucionalnih barijera. Kako navode u PKS-u, mogućnost da se zaposle u zemljama okruženja smanjiće i potrebu i želje naših ljudi da odlaze van regiona, a ublažiće i ogroman problem odliva kadrova.

Šta u praksi znači eliminisanje administrativnih barijera? Nadležni napominju da to znači da državljanima Severne Makedonije i Albanije neće biti potrebne boravišne i radne dozvole, odnosno za državljane te dve zemlje prilikom zapošljavanja u Srbiji neće se primenjivati Zakon o zapošljavanju stranaca. Zapošljavanje državljana Severne Makedonije i Albanije u Srbiji biće na identičan način kao i državljana Srbije.

Bojan Stanić, pomoćnik direktora analitike u PKS-u, podseća za „Politiku” da će sve tri države „Otvorenog Balkana” potencijalnim radnicima izdavati ID kodove, odnosno brojeve u okviru jedinstvene integrisane šeme.

– Na osnovu tog broja, koji će biti prepoznat i od strane naših organa, kao što su MUP Srbije ili državna uprava, radnici će moći da putuju po zemlji i da konkurišu za poslove isto kao da su domaći radnici, ukoliko ispunjavaju uslove, u smislu kvalifikacija, godina, zdravlja... Takva ista pravila važiće i za građane Srbije, kada budu otišli da rade u Albaniju ili Severnu Makedoniju. ID broj biće faktički njihova „lična karta”, s kojim će moći i da traže stan, a policija će uvek moći da ih proverava – objašnjava Stanić.

Svako ko ima nalog na srpskom portalu e-uprave moći će da aplicira za posao u Albaniji i Severnoj Makedoniji, a tri zemlje imaće jedinstvenu bazu svih slobodnih radnih mesta.

Koji su konkretni koraci koje neko ko želi da konkuriše za posao u jednoj od tri zemlje mora da preduzme da bi mogao da postane kandidat?

Procedura koja je predviđena tehničkim protokolima podrazumeva da građanin jedne od tri zemlje „Otvorenog Balkana” pristupa svojoj e-upravi sa zahtevom za izdavanje ID broja. Nakon onlajn popunjavanja formulara i uz identifikacioni dokument (pasoš ili lična karta sa čipom), e-uprava izdaje ID broj na osnovu kojeg se dalje ostvaruje pravo za rad u drugoj zemlji. Posle dobijanja tog broja građanin koji želi da traži posao ili zasnuje radni odnos u drugoj državi aplicira za „radnu dozvolu” uz pomoć ID broja na servisu e-uprave države u kojoj želi da zasnuje radni odnos. Popunjava opet formular i daje svoj ID broj i na osnovu toga mu se odobrava radna i boravišna dozvola. Taj građanin može da boravi i traži posao ili zasnuje radni odnos na identičan način kao i lokalni državljanin u toj zemlji.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Сармагедон
Веома лоша вест за раднике у Србији. Стварна вредност плата ће наставити да пада, а радничких права биће све мање јер ће "имати ко да ради за цркавицу ако ти нећеш". Тако да ће се одлив Срба у иностранство убрзати. Ужаси периода „пост истине", односно сумрак неолиберализма и демократије и наступање доба нео-феудализма.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.