Utorak, 07.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Finansijski stres najviše pogađa radnike

Njegov uticaj na različite aspekte života potencijalno dovodi do porodičnih sukoba, socijalne isključenosti, gladi, beskućništva…
Finansijski stres najviše pogađa radnike
(Pixabay)

Najjači stres koji pogađa modernog čoveka je finansijski stres, pokazala je nova britanska naučna studija. Istraživanje je obuhvatilo 5.000 odraslih starosti od 50 i više godina, pokazujući da se među proučavanim stresovima, kao najštetniji ističe finansijski stres, prenosi portal Bankar.me. Naučnici sa dva britanskih univerziteta istraživali su odnos između hroničnog stresa i zdravstvenih pokazatelja kod starijih populacijskih grupa.
Ispitujući četiri biomarkera: kortizol, C-reaktivni protein, fibrinogen i insulin faktor rasta-1, studija je otkrila da finansijski problemi čine većinu ispitanika (60 odsto) u verovatnoći da će imati „zdravstvene profile visokog rizika“ unutar četiri godine. Rezultati su objavljeni u časopisu “Brain, Behavior, and Immunity”. Finansijski stres najviše šteti biološkom zdravlju, ističu stručnjaci. Njegov invazivni uticaj na različite aspekte života potencijalno dovodi do porodičnih sukoba, socijalne isključenosti, gladi ili beskućništva.

Kada je reč o Srbiji, možda najbolji primer predstavljaju ipak mladi koji, prema podacima iz Alterntivnog izveštaja o položaju i potrebama mladih u 2023. godini, koji potpisuje Krovna organizacija mladih Srbije pokazuju šta im je važno kod zaposlenja i finansija. To je zarada. Najveći procenat (50,5 odsto) mladih smatra da je plata preko 110.000 dinara dovoljna za pristojan život. S druge strane, 47,7 odsto njih smatra da je za pristojan život neophodna plata od 80.000 do 110.000. Tek 1,8 odsto mladih smatra da je plata do 80.000 dinara dovoljna. Suštinski, velika većina mladih smatra da prosečna plata nije dovoljna za pristojan i život bez stresa, a više od polovine smatra da je za to potrebno više od 25.000 dinara od prosečne plate.

Razlike između očekivanja mladih i realnosti bitan su objašnjavajući faktor za njihovo nezadovoljstvo standardom u Srbiji.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Сармагедон
Када смо код стручних термина онда се ова појава назива „сиромаштво", а не „финансијски стрес". Такав стрес можда имају они са брдима на рачунима, па не знају шта ће са новцем и како да га сакрију од државе. Сиротиња је сасвим друга прича.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.