Pustinjski pesak neće uticati na voće
Pustinjski pesak stigao je i u Srbiju donet jakim i toplim vetrom iz Severne Afrike. Stručnjaci iz Gradskog zavoda za javno zdravlje upozorili su da je dospeo čak do Švajcarske i da je u Evropu naneo oko 180.000 tona saharskog peska. Kažu da ovaj zagađujući materijal prirodnog porekla može imati nepovoljan uticaj po zdravlje ljudi, odnosno na respiratorne organe, i da je potrebno pratiti koncentraciju u vazduhu i izbegavati fizičke aktivnosti na otvorenom.
Pojava pustinjskog peska na našim prostorima, inače, uobičajena je tokom prolećnih meseci i to uglavnom u aprilu i maju i u manjim količinama uglavnom ne utiče na zdravlje ljudi. I poljoprivredni proizvođači već su naviknuti na ovu pojavu, a stručnjaci objašnjavaju da ne postoje negativni efekti na biljnu proizvodnju.
– Ništa neuobičajeno, jedino što je ove godine saharski pesak stigao nešto ranije i definitivno u većim količinama. Reč je mehaničkoj nečistoći koja ne izaziva štetu na voću, niti ima uticaj na ukupnu biljnu proizvodnju – izjavio je za „Politiku” jedan od vodećih stručnjaka za voćarstvo dr Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku.
Istovremeno, napominje naš sagovornik, zbog kiše i promenljivog vremena postoji ogroman infektivni potencijal na voću pa možda pojedini proizvođači, koji su nedovoljno informisani, ove pojave u voćnjacima povezuju sa uticajem saharskog peska na zasade.
– Dobri i iskusni voćari to znaju i shvataju da bolesti koje sada primećujemo u zasadima nisu u vezi sa saharskim peskom – kaže Leposavić.
On ukazuje da je zbog ovakvih vremenskih uslova u zasadima koštičavog voća, na određenim lokalitetima, primetna pojava „monilije”, koja je je inače najveća pretnja u periodu cvetanja kod: višnje, trešnje, šljive i koja može da izazove sušenje rodnih grančica i cvetova. Kasnije, u toku vegetacije i truljenje i opadanje plodova. Zbog toga stručnjaci ovo gljivično oboljenje smatraju i ekonomski najopasnijim.
Upozorava i da je kod jabuke i kruške u ovom periodu prisutna bakterijska bolest – „ervinija amilovora” (bakterijska plamenjača), koja ima potencijal da desetkuje rod ukoliko se nekontrolisano proširi na druge voćnjake.
– Problem je to što za ovu bolest ne postoji delotvoran preparat. Neki voćari nabavljaju i koriste „streptomicin” koji se koristi u veterini, što nije preporučljivo jer je u Srbiji upotreba antibiotika u voćarstvu zabranjena. Postoje određeni biopreparati na tržištu koji jesu nešto skuplji, ali imaju efekte – objasnio je Leposavić.
Meteorološkinja Ana Vuković Vimić rekla je je juče za Tanjug da vazdušna masa sa saharskim česticama prašine koja je stigla i u Srbiju sa severa Afrike predstavlja izuzetnu anomaliju, da smo sve češće svedoci ovakvih slučajeva i dodala da ćemo verovatno imati još ovakvih epizoda u toku proleća. Objasnila je da čestice mogu da pređu hiljade kilometara, da neke prelaze ceo Atlantski okean i dolaze do Južne Amerike. Objasnila je da čestice peska imaju i svoju korisnu ulogu u klimatskom sistemu, utiče na đubrenje zemljišta Kariba, dok ima i negativan utican na poljoprivredu i na zdravlje ljudi koji žive u blizini. „Ne postoje za sada procene da li će transporti peska biti pod budućim klimatskim promenama češći i dolaziti u naše krajeve češće, ali ono čemu smo svedoci poslednjih godina je za nauku iznenađujuće”, rekla je ona.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


