Deponija „Duboko” biće jedan od regionalnih centara za upravljanje otpadom
Neophodna su velika ulaganja u kapitalne zelene projekte kao što su regionalni centri za upravljanje čvrstim otpadom, a deponija „Duboko” u Užicu će biti jedan od tih projekata, izjavila je juče Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine. U izjavi novinarima na brodu „Kej 1”, gde je u okviru Evropske zelene nedelje 2024, Ministarstvo zaštite životne sredine, delegacija EU u Srbiji i Program UN za razvoj (UNDP) organizovao svečani program kojim je obeležen Svetski dan zaštite životne sredine, Vujovićeva je rekla da će u fokusu biti i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i zamena kotlova za prelazak na ekološki prihvatljivije energente. „Sve su to ogromni projekti koji mnogo koštaju i za koje je potrebno vreme”, konstatovala je Vujovićeva, preneo je Tanjug.
Na pitanje novinara da li se uopšte isplati ulagati 30 miliona evra u deponiju „Duboko”, pošto je požar napravio veliku štetu i uništio foliju koja je trebalo da spreči zagađenje zemlje, Vujovićeva je kazala da njeno ministarstvo ima u planu da do 2027. izgradi šest regionalnih centara za upravljanje čvrstim otpadom, a da je plan bio da deponija „Duboko” bude jedan od njih i pre požara. „To je viša sila i naravno da niko nije srećan zbog toga, ali ono što je dobro jeste da smo mi radili na toj dokumentaciji dve godine upravo sa evropskim konsultantima i sa konsultantima u Srbiji koji prednjače u tome. Imali smo mogućnost njihovog izbora na međunarodnim tenderima zajedno sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Francuskom razvojnom agencijom. Dakle, svakako su ljudi koji imaju struku i reference radili na tome”, rekla je ministarka.
Kako je navela, telo deponije će se proširiti, stabilizovaće se teren, staviće se folije, biodrenovi, sve ono što je zakonski propisano po evropskim standardima. „Radiće se postrojenje za tretman bio-gasa kako ne bi ti gasovi imali mogućnost paljenja, odnosno to je ono što uzrokuje požare. Radiće se svakako u narednim fazama i kompostana, odnosno deponija za zeleni otpad. I gradiće se transfer stanica u Požegi i to su naredne faze”, navela je ministarka.
Ona je istakla da je prva faza od 30 miliona evra svakako sada najvažnija, jer će krenuti ozbiljni radovi. „Još jednom želim da istaknem da ćemo mi, kao Vlada Republike Srbije, obezbediti sredstva iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj i Francuske razvojne agencije za nekoliko regionalnih centara. Mi očekujemo do kraja juna da se završi taj međunarodni tender, da vidimo ko su potencijalni izvođači, onda da se pregledaju ponude i da krenemo u kompletnu rekonstrukciju”, poručila je ministarka.
Ona je dodala da sama izgradnja regionalnih centara neće biti dovoljna, već da moramo da menjamo svoje navike i preorijentišemo se na druge načine odlaganja otpada. „Neophodna je primarna selekcija otpada po kućama, neophodno je da obezbedimo, takođe kroz evropske projekte, dodatne kante, kontejnere i smećare. Neophodno je da i mi, građani Srbije, učestvujemo u tome zarad unapređenja životne sredine”, poručila je ministarka zaštite životne sredine.
Kako je istakla, bez kapitalnih investicija mi ne možemo da upravljamo otpadom na najbolji mogući način.
Zaštita životne sredine je prioritet Evropske unije (EU) koja je do sada Srbiji donirala 582 miliona evra bespovratne pomoći isključivo u te svrhe, kazao je juče Emanuel Žiofre, ambasador EU u Srbiji. Žiofre je rekao da će se ove godine EU fokusirati na otpornost vode i podizanje infrastrukture, posebno one koja se bavi tretmanom otpadnih voda. „I zato ćemo takvu infrastrukturu graditi u Nišu, Kraljevu, Brusu i Blacu. Potrebna su nam inovativna rešenja za ove probleme, a na njima radimo zajedno sa našim partnerima”, istakao je ambasador EU u Beogradu.
Da se unapređenju i zaštiti prava građana na zdravu životnu sredinu i dalje ne pridaje dovoljan značaj u praksi, ocenio je juče i zaštitnik građana Zoran Pašalić. On je naveo da se nedovoljno primenjuje načelo održivog razvoja, jer se zahtevi zaštite životne sredine često stavljaju u drugi plan umesto da su sagledani u istoj ravni s društvenim i privrednim razvojem. „Koliko je zaštita životne sredine, prirode i zdravlja podređena privrednom rastu, vodimo li brigu o zdravlju građana i osiguravamo li sve uslove za dalji razvoj ekologije, pitanja su koja nam moraju biti u fokusu, a pri nalaženju odgovora se moramo voditi ustavnim određenjem prava pojedinca i zajednice na zdrav život i zdravu životnu sredinu”, naveo je Pašalić u saopštenju.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


