Nedelja, 05.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Proizvođači i dalje traže veću cenu maline

​ Tokom vikenda blokirali petlju u Požegi zbog početne otkupne cene
 Proizvođači i dalje traže veću cenu maline
(EPA-EFE/NEIL HALL)

Deo proizvođača iz zapadne Srbije i dalje insistira na većoj ceni maline od početne, koja ove sezone iznosi 250 dinara. Nezadovoljni iznosom koju nude otkupljivači, oni su u nedelju blokirali petlju na magistralnom putu u Požegi na dva sata. Predsednik Udruženja proizvođača maline „Vilamet” Mileta Pilčević rekao je za Tanjug da su se odlučili na blokadu saobraćajnice u Arilju jer su nezadovoljni početnom otkupnom cenom od 250 dinara. Tvrdi da su na sastanku, na kojem su posredovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, predložili početnu otkupnu cenu od 250 dinara i učešće u izvoznoj ceni u odnosu 60–40 odsto u korist proizvođača maline, učestvovali predstavnici udruženja koja nisu reprezentativna.

On tvrdi da cenu od 250 dinara za kilogram maline nije prihvatilo nijedno udruženje proizvođača kao i većina hladnjačara. Pilčević dodaje da malinari sada traže sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Milošem Vučevićem.

Malinari traže da akontna cena maline bude 350 dinara sa tendencijom rasta. Samo dva dana ranije ministar poljoprivrede Aleksandar Martinović rekao je na konferenciji za novinare da početna otkupna cena maline iznosi 250 dinara po kilogramu, a da će proizvođači ukoliko izvozna cena premaši taj iznos dobit deliti hladnjačari i poljoprivrednici u odnosu 40 prema 60 u korist poljoprivrednika. Martinović je demantovao spekulacije da 31. maja nije postignut dogovor o početnoj ceni maline na sastanku proizvođača, hladnjačara i predstavnika vlade.

Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je posle obraćanja ministra medijima kako je ovo dogovoreno na sastanku održanom 31. maja, a koji jedno udruženje proizvođača nije ispoštovalo.

– Predstavnici udruženja i asocijacija malinara i hladnjačara koji su prisustvovali događaju istakli su da su sada najbliži prevazilaženju izazova sa kojima se suočavaju proteklih nekoliko decenija – navodi se u saopštenju. Obraćajući se javnosti, Martinović je istakao da su predstavnici države prihvatili da budu medijatori između hladnjačara i malinara, iako „ni Ministarstvo poljoprivrede, niti bilo koje drugo ministarstvo, nije ovlašćeno da potpisuje otkupnu cenu maline, ni bilo kog drugog poljoprivrednog proizvoda”.

Kako se navodi, na inicijativu velikog broja proizvođača maline, održana su dva sastanka – 27. i 31. maja. Između ostalog, postignut je dogovor da 1. i 2. juna predstavnici svih zainteresovanih strana naprave nacrt sporazuma koji se odnosi na cenu maline i da potom taj nacrt bude predstavljen na sednici vlade kako bi se nakon njegovog usvajanja pristupilo potpisivanju. Međutim, kako se ističe, uoči izbora jedno udruženje malinara promenilo je mišljenje i organizovalo proteste.

Ministarstvo podseća da „cenu maline, kao i svih drugih poljoprivrednih proizvoda diktira tržište, ali da država kroz niz mera podsticaja amortizuje negativne efekte tržišta, pre svega kada su u pitanju primarni poljoprivredni proizvođači. Budući da će, nažalost, ove godine u Srbiji prinos maline biti prilično skroman zbog aprilskih mrazeva i vremenskih nepogoda od pre nekoliko dana, realno je očekivati da će maline ići gore. Napominje se i da država izdvaja značajna sredstva kako bi pomogla proizvođačima da se izbore na izuzetno zahtevnom evropskom i svetskom tržištu.

– Malinu ne proizvodimo samo mi. Ogromne plantaže imaju Poljska, Ukrajina, Čile, Maroko, Makedonija, Albanija. Svi ulažu u nove sorte, nove savremene tehnologije. Da bismo se svi zajedno izborili za mesto na evropskom i svetskom tržištu, država je, osim osnovne mere podsticaja od 18.000 dinara po hektaru, koju dobijaju svi poljoprivredni proizvođači, samo za nabavku mehanizacije za obnovu zemljišta za proizvodnju maline u prethodne dve godine preko Uprave za agrarna plaćanja isplatila 289.259.976 dinara – navodi se u saopštenju i dodaje kako je za podizanje zasada maline u 2023. godini isplaćeno 35.691.333 dinara za podnetih 188 zahteva, dok je u 2022. godini podnet 261 zahtev, od čega je 224 isplaćeno u ukupnoj vrednosti od 34.613.502 dinara.

Kako je prenela agencija Beta, udruženje „Vilamet” je na sastanku tražilo otkupnu cenu od 350 dinara po kilogramu, a Asocijacija proizvođača malina 400 dinara. Po proceni Instituta za voćarstvo u Čačku, za 10 tona prinosa maline po hektaru trošak proizvođača iznosi 240 dinara po kilogramu, za prinos od 12 tona taj trošak je 200 dinara, a za 15 tona 160 dinara po kilogramu.

 

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.