Petak, 11.07.2025. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
KONZILIJUM

Teški napad astme uzrokuje prelom rebara

Uobičajeni simptomi su zviždanje u grudnom košu, kratak dah, teskoba u grudima, kašalj...
Раде Милић (Фото лична архива)

Astma je česta hronična respiratorna bolest od koje boluje od jedan do 29 odsto populacije u različitim zemljama. Može se drugačije manifestovati kod pacijenata, a u njenoj osnovi je hronični zapaljenski proces u disajnim putevima.

Uobičajeni simptomi astme su zviždanje u grudnom košu, kratak dah, teskoba u grudima i kašalj, čiji intenzitet i vreme trajanja variraju, od blagih i povremenih do teških, životno ugrožavajućih.

Kako ističe pukovnik docent dr Rade Milić, načelnik Klinike za pulmologiju Vojnomedicinske akademije, karakteristično je da su ovi problemi najintenzivniji tokom noći i pred buđenje, ali se mogu javiti u bilo koje doba dana. Pored tipične kliničke slike, astma se može manifestovati pojavom hroničnog kašlja bez drugih simptoma, tzv. varijanta astme sa kašljem. Pojava simptoma je obično povezana sa „okidačima”, a to su izlaganje alergenima (kod alergijske astme), aerozagađenju, iritansima na radnom mestu, respiratornoj infekciji, hladnom vazduhu, fizičkom naporu, snažnim emocijama, stresu, čak i intenzivnom smehu.

– Simptomi astme su rezultat preteranog odgovora disajnih puteva na stimuluse koji kod zdravih osoba ne izazivaju promene, tzv. bronhijalna hiperresponzivnost, a u čijoj osnovi leži hronični zapaljenski proces u disajnim putevima. U detinjstvu, astma se češće javlja kod dečaka, a u odrasloj dobi učestalost je izjednačena. Za nastanak i razvoj astme odgovoran je veći broj faktora. Često je udružena sa atopijom, povišenim nivoom imunoglobulina E, antitela u serumu i pojačanim imunološkim odgovorom na faktore iz okoline, odnosno alergene (grinje, kućna prašina, životinjska dlaka, buđ, različite vrste polena…). Kod atopičara česta je udruženost astme sa dermatitisom, hroničnim zapaljenjem sluzokože nosa i sinusa, pojavom polipa u nosu – navodi dr Milić.

Aerozagađenje nije jasno uzročno povezano sa astmom, dok pušenje cigareta povećava rizik za astmu. Gojaznost je takođe povezana sa nastankom astme.

– Za postavljanje dijagnoze najvažnija je anamneza, odnosno podaci koje nam daje pacijent o postojanju ponavljanih i varijabilnih simptoma. Fizički pregled i testovi plućne funkcije potkrepljuju dijagnozu astme. Među testovima, zlatni standard je spirometrija (određivanje plućnih zapremina i kapaciteta), uz primenu bronhodinamskih testova, najčešće bronhodilatatornog, ređe bronhoprovokativnih. Ovi testovi podrazumevaju primenu farmakoloških sredstava koji kod astmatičara izazivaju promene u tonusu glatkih mišića bronhija i posledične promene u spirometrijskim parametrima na osnovu kojih postavljamo dijagnozu. U cilju određivanja tipa astme, koriste se dodatni testovi (ispitivanje preosetljivosti na alergene, određivanje specifičnih markera u krvi, kao što su eozinofilna bela krvna zrnca, imunoglobulin E i sl. Takođe, da bi se isključila neka druga oboljenja koja mogu imitirati astmu rade se dodatni pregledi, kao što su radiografija ili skener pluća, ultrazvučni pregled srca, bronhoskopija... – ističe naš sagovornik.

Osnovu tretmana astme čine lekovi koji smanjuju zapaljenski proces u disajnim putevima (inhalatorni kortikosteroidi, modifikatori receptora za leukotrijene), lekovi koji šire bronhije – bronhodilatatori, koji mogu biti kratkodelujući, a služe za brzo otklanjanje tegoba ili dugodelujući za dugoročnu kontrolu simptoma i bolesti u celini. Ukoliko se kombinacijom i maksimalnim dozama navedenih lekova ne postigne željeni efekat, mogu se primeniti biološki lekovi (antitela koja blokiraju specifične signalne puteve koji posreduju u zapaljenskom procesu kod astmatičara). Biološka terapija je rezervisana za manju podgrupu obolelih, sa takozvanom teškom astmom.

– Lečenje astme je kompleksno i podrazumeva stepenasti pristup, gde se periodično pojačava ili smanjuje terapijski režim. S obzirom da se radi o hroničnom oboljenju i da ne postoji uzročna terapija, lečenje astme je dugotrajno. Izbegavamo korišćenje termina doživotno, ali u osnovi najčešće bude tako. Ukoliko se astma ne leči, može da dovede do ozbiljnih posledica, kao što je remodelovanje disajnih puteva – trajne promene na zidu bronhija, koje se više ne mogu terapijom vratiti u prvobitno stanje. Takođe, teški napadi astme mogu izazvati akutne komplikacije kao što je pucanje plućne maramice i razvoj pneumotoraksa (prisustvo vazduha u plućno-maramičnoj šupljini), prelom rebara, a u pojedinim slučajevima i smrtni ishod – kaže dr Milić.

Dobro je poznata familijarna pojava astme. Iako su identifikovani određeni geni povezani sa nastankom astme, tačan mehanizam nije poznat. Nasleđuje se sklonost ka alergiji, odnosno atopija, ali to ne znači da će sve osobe sa alergijom razviti astmu.

– Najbolja prevencija napada astme je redovno i pravilno uzimanje propisane terapije. Ukoliko su poznati ’okidači’ simptoma astme, onda ih treba izbegavati. Ako govorimo o alergenima, koji su u praksi najznačajniji okidači, za svaki pojedinačni alergen postoje detaljna uputstva za njihovo izbegavanje. Ukoliko je terapija astme uspešna, odnosno ako postignemo njenu kontrolu, nema prepreka za bavljenje sportom. Naravno, pre toga treba obaviti pregled specijalista pulmologije i medicine sporta. Ukoliko je fizički napor ’okidač’, postoje lekovi koji se mogu preventivno uzeti pre samog napora. Poznata je činjenica da se mnogi vrhunski sportisti leče od astme – rekao je dr Milić.

– Ranija ispitivanja su sugerisala da izloženost dece kontaktu sa životinjama rano u životu povećava sklonost ka alergijama i astmi. Novija ispitivanja su pokazala suprotne rezultate, odnosno da kontakt sa životinjama (naročito psima i mačkama) može delovati protektivno u razvoju ovih bolesti. Takođe, pokazano je da deca koja odrastaju na farmama i u brojnijim porodicama manje razvijaju alergije i astmu. Jasno je dokazano da ekspozicija duvanskom dimu tokom trudnoće i u ranom detinjstvu povećava rizik za nastanak astme i drugih oboljenja pluća. Dojenje osnažuje dečji imunološki sistem i pomaže izbegavanju nastanka astme – napominje dr Milić.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт politika.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта politika.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.