Četvrtak, 04.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kako sa manje radnika ostvariti veću proizvodnju

Da bi se postigao veći nivo rasta, imperativ je uključiti iseljenike u razvojni plan zemlje, smatra profesor dr Vladimir Grečić, ekspert za migracije
Kako sa manje radnika ostvariti veću proizvodnju
(Pixabay)

Svake godine do 2040. radna snaga u Evropskoj uniji smanjivaće se za dva miliona ljudi, pa je zato potrebno osloniti se na produktivnost kako bi se ubrzao privredni rast. To, između ostalog, piše u novom izveštaju EU o konkurentnosti, zbog čega se sve više nameće i pitanje u kakvoj su vezi osipanje radne snage iz Srbije i produktivnost njene privrede.

Prema najnovijem istraživanju „Puls srpske HR zajednice”, najveći izazov za naše kompanije i dalje je kako privući i zadržati zaposlene. Ispitivanje obuhvata različite industrije, kao što su proizvodnja, auto-industrija, prodaja, FMCG (roba široke potrošnje), bankarstvo i osiguranje.

– Najviše izazova sa zadržavanjem zaposlenih imaju firme iz oblasti logistike, prevoza robe i putnika (71 procenat). S privlačenjem kandidata najviše problema imaju kompanije iz oblasti FMCG (roba široke potrošnje – 58 odsto) i proizvodnje (55 odsto). U auto-industriji imamo natprosečne vrednosti za organizacione i izazove u vezi sa praćenjem benefita – nabraja Miloš Turinski iz „Infostuda”.

Da je pitanje povećanja produktivnosti, odnosno konkurentnosti privrede vrlo kompleksno, smatra i prof. dr Vladimir Grečić, ekspert za migracije.

– Produktivnost zapravo znači kako sa manje radnika ostvariti veći obim proizvodnje. To je teško, ako se gleda samo sa aspekta radne snage, bez obzira na kvalifikacije radnika. Jer produktivnost zavisi od mogućnosti same zemlje, od ulaganja kapitala, tehničkog unapređenja firmi. Postiže se i unapređenjem organizacije posla, ulaganjem u nove mašine i sredstva za proizvodnju – navodi prof. Grečić.

Radnici uglavnom idu tamo gde su veća primanja i veće mogućnosti, ali je zarada samo jedan od priručnih faktora, jer su bitni i uslovi za rad.

– Ipak, konkurentnost mogu da povećaju najtalentovaniji, vrhunski stručnjaci. Dakle, nije bitan samo nivo školovanja, već i sposobnost, obučenost i kreativnost radne snage – ističe prof. Grečić, dodajući da ti kreativni ljudi biraju ne samo platu već i gde imaju uslove za napredak, a taj napredak je u vezi sa ostvarivanjem njihovih potencijala.

– Dakle, svako ko ima dobru ideju dobija i šansu da je ostvari, a to sve zajedno vodi većoj produktivnosti – dodaje on.

Nameće se pitanje kako onda privreda može da računa na povećanje produktivnosti, ako iz Srbije odlaze najtalentovaniji, što je čest slučaj.

– Mora da se ulaže u kadrove, počevši od školstva. Mi smo zanemarivali kvalifikovanu radnu snagu, ali nam u poslednje vreme odlazi i srednja klasa – ističe on i podvlači da povratak talenata na domaća tržišta često predstavlja veliki izazov jer se povratnici suočavaju s krupnim teškoćama, kao što su korupcija, birokratija i nefleksibilna tržišta rada.

– Da bi se postigao veći nivo rasta, imperativ je uključiti iseljenike u razvojni plan zemlje korišćenjem doznaka znanja koje oni pružaju. Za razliku od novčanih, doznake znanja predstavljaju protok ideja, mentorstva i stručnosti u matične zemlje. Po definiciji, produktivnost podrazumeva rezultat rada jednog radnika, a što je veći taj rezultat, i produktivnost se povećava – kaže naš sagovornik.

Kako smatra Zoran Ristić, savetnik za ekonomska pitanja u UGS „Nezavisnost”, ona se povećava kada radnici rade više, bolje i kvalitetnije.

– Ovaj izveštaj EU deluje kao da se i od Srbije očekuje da se konkurentnost poboljšava zahvaljujući tome što će se radnici iscrpljivati još više, odnosno da postojeći broj ljudi radi više ili da se radi više čak i u situaciji smanjenja broja zaposlenih – navodi on i podseća da je Srbija od početka tranzicije imala konstantan rast produktivnosti rada.

– Ipak, uz to ide i sve veće opterećenje postojeće radne snage, a to je ono s čime se sindikati ne slažu. Imamo, recimo, veliki broj ljudi koji radi prekovremeno, a imali smo i probleme s evidencijom prekovremenog rada – ističe Ristić.

Ipak, izvori produktivnosti nisu samo povezani s radnom snagom, već su i u vezi s tehnologijom koja se koristi, ulaganjem u ambijent, sredstva, okruženje...

– Taj drugi segment rasta produktivnosti nije dovoljno prepoznat kod nas. I dalje se smatra da radnici mogu još više da se iskoriste, tako da je to ključni razlog zašto mnogi naši ljudi razmišljaju o odlasku u inostranstvo. Mnogi nisu otišli samo zbog niskih zarada već i zbog lošijih uslova rada i velikog opterećenja na poslu, prekovremenih sati... Sva ta opterećenja radne snage koja idu naruku produktivnosti privrede imaće kao rezultat samo još veći odlazak ljudi s ovih prostora – objašnjava Ristić.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.