Petak, 12.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Danas je Srđevdan

Danas je Srđevdan
Детаљи иконе Светих Сергија и Вакха из 7. века (Фото Википедија)

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svete mučenike Sergija i Vakha – Srđevdan. Ovaj praznik, koji vernici uzimaju za krsnu slavu, posvećen je rimskim dostojanstvenicima na dvoru cara Maksimijana koji su zbog pripadnosti hrišćanskoj veri i odbijanja da se poklone rimskim bogovima posečeni u Siriji.

Car Maksimijan ih je veoma cenio i uvažavao zbog njihove vernosti, mudrosti i hrabrosti sve dok nije saznao da su hrišćani. Pošto su odbili da zajedno s njim prinesu žrtve idolima rimskih bogova, svrgnuo ih je sa položaja i naredio da im umesto vojničkih odela obuku ženske haljine, da im oko vrata stave gvozdene obruče i da ih tako vodaju ulicama Rima. Zatim ih je poslao u Aziju kod namesnika Antioha, koji je svoj položaj zadobio zahvaljujući njihovoj preporuci caru.

U gradu Varvalisu su ih bacili u tamnicu, gde su Vakha tukli sirovim volovskim žilama dok mu nisu razdrobili telo udarcima pod kojima je uzdahnuo. Sutradan je Sergeju obuli gvozdene opanke iznutra načičkane ekserima i poterali ga u Rosaf u Siriji, gde su mu, posle mučenja, odsekli mačem glavu u blizini reke Eufrata.

(Foto Vikipedija)

Na sajtu SPC stoji:

“Kada ih Antioh poče cavetovati, da ce odreknu Hricta, i da cebe cpacu beščešća muka i cmrti, odgovoriše ovi cvetitelji: “i čect i beščešće, i život i cmrt – cve je jedno onome ko ište carctva nebeckoga.” Antioh baci Sergija u tamnicu, i naredi prvo da ce muči Vakh. Sluge ce menjahu jedan za drugim tukući Vakha cvetoga, cve dok mu celo telo ne razdrobiše. Iz razdrobljenog i krvavog tela Svetog Vakha izađe duša njegova cveta i na rukama angelckim ode Gocpodu. Poctrada Sveti Vakh u gradu Varvalicu. Tada Sergije Sveti bi izveden i obuven u gvozdene opanke, c načičkanim ekcerima, pa tako oteran u grad Rocaf u Siriju, i tamo mačem pocečen; i duša mu ode u Raj da tamo zajedno ca Vakhom, drugom cvojim, prime vence clave becmrtne od Hricta Cara Gocpoda cvoga. Poctradaše ovi kracni vitezi vere Hrictove oko 303. Godine.”

(Foto S. Stuparušić)

Freske u Mileševi

Prema jednoj priči, prilikom prenosa moštiju Svetog Save iz Trnova, u Mileševu su prenete i mošti Svetih Sergija i Vakha, gde je odranije postojao kult ovih svetitelja, o čemu svedoče i njihove freske iz najranijeg perioda freskopisa u Mileševi.

Zemljoradnici naročito paze da na Srđevdan ne izlaze sa volovima u polja, jer na taj dan, kažu, ne valja orati. Srđevdan pripada slavama za koje se priprema mrsna hrana, izuzev ako taj dan pada u sredu ili petak. Na ikonama se Sveti Sergije i Vakho predstavljaju u običnim tadašnjim odorama sa krstom i mitrom, kao znakom mučeništva.

U srednjovekovnoj Zeti Srđevdan je bila jedna od najvećih slava. Danas je kao slava Srđevdan rasprostranjen na područiju Primorija i cele Bosne, gde je značajnije koncentrisan u okolini Vlasenice, Tešnja, Dervente, Dubice, Prijedora i Krupnja. U Šumadijskoj eparhiji Srđevdan slavi oko 250 svečarskih domova. U okolini Valjeva su Svetog Srđa kao svog zaštitnika praznovali obućari, a u Gruži su Srđevdan svetkovali radi srdobolje. Sveti Srđ se smatra volujskim svecem, pa se toga dana volovi ne uprežu za rad.

Prema narodnom kalendaru, Srđevdan se smatra jednim od graničnih dana na prelazu iz jeseni u zimu. I u meteorološkom smislu Srđevdan je bio važna odrednica. U vreme kad su zime duže trajale i kad je snežni pokrivač već u oktobru pokrivao zemlju, nastala je i narodna izreka: “Sveti Toma- sneg već doma, Sveti Srđe- sneg sve grđe.”

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.