Ukrajinci priznali da gube na frontu u Donjecku
Ruske trupe su ušle u grad Selidove, zapadno od Donjecka, i uskoro će ga potpuno zauzeti, kaže ukrajinski general-major Dmitro Marčenko konstatujući da se istočni front u Donjecku „praktično urušio”.
„Svi znamo da ne otkrivam nikakve vojne tajne kad kažem da se naš front urušio”, rekao je Marčenko u video-intervjuu i uzrok ove situacije pripisao nedostatku oružja, municije i vojnika.
„Vojnici su umorni. Ne mogu da pokriju celu liniju fronta gde su stacionirani”, rekao je general koji je postao čuven posle uspešne odbrane Nikolajeva i Hersona na jugu Ukrajine na samom početku rata.
Juče je i rusko Ministarstvo odbrane saopštilo da je grad pao u ruke ruskih snaga.
Američki list „Volstrit džornal” piše da Ukrajina pojačava napore za mobilizaciju vršeći racije na prepunim mestima na kojima se okupljaju mladi. Kako piše ovaj njujorški dnevnik, a prenosi Ukrinform, racije su uglavnom u velikim gradovima, koncertnim dvoranama, luksuznim prodavnicama i popularnim kafićima.
Ovaj pristup razotkriva sve veće poteškoće u regrutovanju novih vojnika koji bi trebalo da popune jedinice ukrajinske vojske koje su na frontu pretrpele gubitke tokom skoro trogodišnjeg sukoba. Istovremeno, u ukrajinskom društvu raste napetost jer neki uticajni ljudi izbegavaju vojnu službu, a ova pojava dovela je nedavno i do ostavke državnog tužioca Andreja Kostina. Zbog toga mobilizacija nije samo vojno pitanje, već i društveni i politički izazov, jer među vojnicima na prvim linijama fronta raste nezadovoljstvo zbog toga što veliki broj njihovih zemljaka izbegava vojnu službu, navodi američki list.
Sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine (NSDC) Oleksandar Litvinjenko saopštio je juče da je 1,5 miliona Ukrajinaca regrutovano u Odbrambene snage Ukrajine i da je potrebno mobilisati još 160.000 ljudi. „Nakon toga, vojska bi trebalo da bude kompletirana do 85 odsto”, naveo je Litvinjenko na sednici Vrhovne rade.
Kabinet ministara je 26. decembra 2023. godine dostavio savetu Nacrt zakona unapređenju pojedinih pitanja mobilizacije, vojne evidencije i služenja vojnog roka. Prethodno je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nagovestio da je tokom rasprave o pitanju zakona o mobilizaciji vojska predložila da se pozove još 450.000–500.000 ljudi.
Saudijska Arabija je juče izrazila spremnost da postane posrednik u pregovorima između Rusije i Ukrajine, objavio je Tas. „Učestvujući na sastancima savetnika za nacionalnu bezbednost, kraljevina izražava podršku svim rešenjima koja su usmerena na deeskalaciju krize u Ukrajini”, rekao je za rusku agenciju ambasador Saudijske Arabije u Moskvi Abdel Rahman ben Sulejman el Ahmed. On je kazao da je Saudijska Arabija spremna da preduzme posredničke napore kako bi se uspostavili kontakti između svih uključenih strana.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je juče da Ukrajina ima pravo na pravi i trajni mir, a ne na privremenu pauzu u ratu koji je pokrenula Rusija. „Naši ljudi zaslužuju da žive, razvijaju našu kulturu i slobodno dele sa svetom ono što Ukrajinu čini jedinstvenom. Ne (zaslužuju) privremenu pauzu od užasa koji su pokrenuli Rusija, (njen predsednik Vladimir) Putin i njihova agresija, niti nekoliko godina zatišja pred sledeću rusku invaziju i, naravno, ne ceo život podvrgnut volji nekih ludaka u Kremlju”, rekao je Zelenski na 76. zasedanju Nordijskog saveta Evrope, održanom na Islandu, prenosi ukrajinska agencija Suspilne.
Prema rečima ukrajinskog predsednika, Ukrajina „nije štedela ni jedan dan” u svojim naporima da približi mir. „U Kanadi počinje specijalna konferencija posvećena jednom od najosetljivijih pitanja naše ’formule mira’. Ukrajinski tim i mnogi naši partneri radiće na pitanju povratka ukrajinske dece. Ovo je jedan od najbolnijih aspekata ovog strašnog rata”, istakao je Zelenski i napomenuo da je reč o desetinama hiljada dece koju je Rusija otela s okupiranih teritorija i to, kako je naveo, „radi od početka invazije”.
Zelenski je napomenuo da „ratovi često ostavljaju spomenike nepoznatim vojnicima” i pozvao učesnike sednice da „ne ostavljaju spomenik pokradenoj budućnosti ukrajinske dece”. „Ovo je jedan od mnogih razloga zašto ovaj rat ne može jednostavno da se završi tiho na prvim linijama fronta nakon zakulisnih diskusija i privatnih dogovora šačice političara. Moramo vratiti u Ukrajinu deportovane i zarobljene ljude. Moramo vratiti pravdu za milione čije su gradove i sela uništile upravo ruske bombe. Moramo sprečiti povratak ruske agresije, a za to moramo u potpunosti da povratimo snagu međunarodnog prava i Povelje UN. Naše je pravo da živimo slobodno, kao i vaši narodi i bilo koji drugi narod”, rekao je ukrajinski predsednik.
Istakao je da su efikasne sankcije Rusiji, zaustavljanje ruske tankerske flote u senci, odbijanje agresije i obezbeđivanje neophodnog naoružanja Oružanim snagama Ukrajine sredstva za dostizanje pravednog mira. „Sve su to alati koji približavaju istinski mir i molim vas da nastavite da gradite svu neophodnu zajedničku i nacionalnu proizvodnju koja obezbeđuje slobodu, protivvazduhoplovnu odbranu, oružje, mikročipove, sve to. Moramo dobro da radimo na našoj saradnji u Evropi i evroatlantskom regionu. Jedinstvo je ključno za očuvanje mira u Evropi i zato se Ukrajina trudi da bude deo tog jedinstva”, poručio je Zelenski.
Kako je rekao, Ukrajina ima pravo na stvarni i trajni mir i napomenuo da je podrška Ukrajini od severnoevropskih zemalja jedna od najvećih. „Naš narod, naša nacija zaslužuje da uđe u EU i NATO. I zahvalan sam vašim zemljama što su nas podržale na ovom putu geopolitičke sigurnosti”, zaključio je Zelenski.
Predsednik Finske Aleksandar Stub razgovarao je juče s kineskim predsednikom Si Đinpingom o sukobima u Ukrajini, objavio je Blumberg uz ocenu da je to retka situacija u kojoj je Peking javno kritikovan zbog svoje podrške Moskvi. „Trenutno se nalazimo u situaciji gde je ruska agresija prekršila međunarodno pravo. Radujem se raspravi o mirnim rešenjima”, rekao je Stub u Pekingu.
Tokom razgovora, Si je ponovio da je Kina spremna da radi na stvaranju mirnog rešenja sukoba.
U julu je Stub pozvao Sija da pomogne u okončanju rata u Ukrajini, naglašavajući da ruska zavisnost od Kine znači da bi Si mogao da reši krizu „jednim telefonskim pozivom”.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


