Petak, 12.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
PREPOZNAJ ZAMKE INTERNET NASILjA I ZAŠTITI SE

Kada neko kome verujemo počne da nas maltretira

Žrtva zlostavljanja ili uznemiravanja na mrežama se često oseća nesigurno, anksiozno, što može da prati i poremećaj apetita, sna, komunikacije, kao i depresija
Kada neko kome verujemo počne da nas maltretira
(Pixabay)

Anonimnost predatorima na društvenim mrežama omogućava da na različite načine i pod različitim identitetom priđu žrtvama. Manipulativni su i strpljivi. – Na mrežama svoju žrtvu pronalaze tako što pošalju poruku u etar. I neko ko je nesrećan, ko ima problem, ko je ranjiv... prihvati tu komunikaciju, jer mu treba razumevanje – veće od onog koje ima u svom okruženju. A onda ti predatori vešto vode „igru”. Postoji forenzika rečenica koje oni izgovaraju/pišu, koja nam ukazuje da tačno znaju šta treba da kažu. Obično se predstavljaju kao neko ko je po godinama sličan potencijalnoj žrtvi. Pružaju joj sigurnost i razumevanje. Ne moraju da se prikažu da su devojčica, ako je na primer potencijalna žrtva devojčica. Mogu da „glume” dečaka, u sličnoj životnoj situaciji. Upravo oko tog „zajedničkog” problema pravi se kopča na kojoj se gradi odnos. Kada se taj odnos poverenja izgradi, onda se kreće sa benignim komentarima. Primera radi: što ti je lepa kosa, pa lepe su ti oči, nokti… – kaže Biljana Lajović, psiholog koji je učestvovao u izradi priručnika o digitalnom nasilju Ministarstva prosvete.

Predatori mogu da postave bilo koju sliku, jer je to sve moguće u okviru digitalnih tehnologija.

–I deci i odraslima treba reći da ne komuniciraju preko društvenih mreža sa osobom koju ne poznaju. Tinejdžeri lako prihvataju poznanstva, mogu da budu lakoverni i nisu dovoljno oprezni – objašnjava Lajovićeva.

A onda se, nažalost, dogodi da neko kome su verovali počne da ih maltretira. U takvim situacijama se kod žrtve javlja niz različitih psiholoških manifestacija.

– Onaj ko trpi nasilje počinje da se oseća nesigurno, uznemireno, u zavisnosti do kog stepena je to uznemiravanje stiglo može da se javi i anksioznost. Može da dođe i do poremećaja apetita, sna, komunikacije sa drugima ili odraslim ili vršnjacima. Ili je komunikacija pojačana i promenjena ili se povlače u sebe. Nekada dolazi i do depresije. Dešava se i da se ta deca osamljuju, sklanjaju se sa telefonima od drugih, prave dvostruke šifre, da im slučajno neko ne bi ušao u sistem i otkrio šta se dešava. Jedan razlog je sramota, a drugi što ne žele da sekiraju roditelje – kaže ona i ističe da kod dece dolazi i do promene u uspehu u školi, promene pažnje i pada koncentracije.

(Srđan Pečeničić)

Promena uspeha u školi i odnos sa drugom decom veliki je indikator da se sa detetom nešto dešava. Važno je da tada obavezno reaguju i nastavnici i roditelji. Da problem uoče na vreme i da zajednički intervenišu. A ne jedni u klin – drugi u ploču, što se neretko, kako kaže naša sagovornica, dešava.

– Za savremene tehnologije karakteristična je anonimnost. A anonimnost ruši kočnice, pa se dešava da se deca koja su mirna, stidljiva i povučena u školi na društvenim mrežama ponašaju potpuno neprihvatljivo. Izmišljaju, fabrikuju priče i postavljaju ih na mreže – priča Lajovićeva.

A izvući se iz cele ove mreže nije nimalo lako. I oporavak je dug i traži mnogo strpljenja.

– Uvek je dobro da se obrate stručnjaku za pomoć. Nekada su posledice potisnute i nisu vidljive odmah. Čak možda ni toj osobi koja trpi nasilje na početku nije jasno o čemu je reč. Zatim da se radi na vraćanju poverenja u ljude, jer oni koji trpe nasilje izgube poverenje u druge. U tome im mnogo mogu pomoći bliski ljudi. Potrebno je i osnažiti lične kapacitete da se to prevaziđe. Jedna od važnih stavki je da se žrtva vrati u redovan kolosek života, a ne da se povlači. Kada je reč o deci, tu su važni i roditelji i škola. Da budu sinhronizovani sa stručnjacima. Važno je raditi na oslobađanju od osećanja krivice. Zato je bitno informisanje i tražnje različitih sadržaja koji su interesantni deci. Mnogi roditelji smatraju da je dete bezbedno ako sedi u kući i drži telefon u ruci. A to nikako nije tačno, jer savremene tehnologije osim dobrih strana nose i različite izazove i opasnosti tako da treba biti veoma oprezan – napominje Lajovićeva.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.