Subota, 27.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ledi Barnabi u traumatičnoj Jugoslaviji

Ledi Barnabi u traumatičnoj Jugoslaviji
Мартин Ејмис

Porodične spisateljske manufakture mogu biti otužno nezanimljive – ako ponavljaju dobitnu kombinaciju unedogled; ukoliko nova generacija ne ponovi uspeh prethodne, ove dinastije ostaće nemoćne i neprimećene. Koliko čitalaca Stivena Kinga i Džona Apdajka uopšte zna da su njihovi sinovi i sami pisci? Oca Kingslija i sina mu Martina, međutim, povezuju upravo po poetičkoj različitosti. Za spisateljsku firmu „Ejmis i Ejmis” utaborene predrasude jednostavno ne važe.

Pre gotovo dve decenije, „Njujork tajms” objavio je zapažen tekst o najezdi britanskih pisaca koji kao nestašni dečaci uživaju u stilskom zamešateljstvu i postmodernističkoj pirotehnici. Izazivanje pojmovnog nereda bio je njihov način da se izbore sa teškim temama istorije, politike i društvenih previranja. Jedan u grupi koja je tada obećavala a danas hara literarnim tržištem bio je pisac i publicista Martin Ejmis, autor Dosijea Rejčel, Novca, Informacije, Putokaza vremena, Noćnog voza.

Ovaj generacijski kolega Salmana Ruždija, Ijana Mekjuena i Džulijana Barnsa bio je početkom devedesetih slavljen zbog jezičke svežine i pakosnog demontiranja književnih modela i konvencija, da bi ovog proleća bio propisno izgrđen zato što je Jedanaesti septembar sveo na moralno nepriličnu a Britancima, kao, nerazumljivu igru brojeva umesto da istražuje političke i kulturne posledice monstruoznog čina. Islam je olako i drsko predstavio kao „kulturu lišenu radoznalosti”.

Divlji dečak koji je ostario a nije se smirio postao je aktuelan kod nas ove jeseni sa svojim najkontroverznijim delom. U Londonskim poljima (Laguna, 2008, prevod Marka Mladenovića)Ejmis koristi humor i hiperboličnost da predstavi predapokaliptičnu Englesku. Koliko se god razlikovao od Džulijana Barnsa, obojica su recentnije književne modele „trampili” za klasični engleski roman, prigrlivši osamnaestovekovnu poetičku revoluciju Svifta, Fildinga i Sterna. Po Londonskim poljima će dobar književni policajac otkriti i mnogo otisaka Nabokova i Pinčona, mnogo izdajničkih tragova njihovog prisustva. Isto tako, Ejmisova „tlapnja” o Jedanaestom septembru Drugi plan mogla bi se opravdati kao ekscentrični omaž Sviftovom bespoštednom sarkazmu.

Londonska polja uz Novac i Informaciju obrazuju takozvanu londonsku trilogiju: združivanje dela po mestu radnje treba prihvatiti vrlo uslovno. Centralno mesto književnog junaka u zapletu takođe je provizorno: zamamna „žena bez svojstava” Nikola Siks traga apokaliptične 1999. za svojim ubicom – randevu sa smrću ima petog novembra, na rođendan – sve to na pozadini skore nuklearne katastrofe i serije finansijskih i emotivnih prevara. Žanrovski podeljen između parodije detektivskog romana i satire o demonskom gradu, između farsične porodične istorije i distopije, između meditacije o smrti i lažirane misterije, stešnjen između baroknog izraza i prostakluka, roman Londonska polja igra se simbolikom izvrnutih šestica, medijskim terorom, psihološkom manipulacijom. Kako objasniti da je jedan od junaka opsednut pikadom i pornografijom, izuzev pretpostavkom da je to sve što ima od istorije, kulture i obrazovanja? I kako objasniti da je metafora „kraja sveta” samo udoban zaklon za mistiku pisanja proze?

Ejmis je pisac brojnih opsesija – od seksa, smrti i novca do ekološke katastrofe. Svaki njegov roman je psihološki lavirint u kom su želje i odluke groteskno predimenzionirane, a autor uvek igra neku podmuklu, višestruku igru sa pripovedačem i junacima. Izmanipulisani su svi, spasen niko.

Svet Londonskih polja je večita terevenka, kojoj ekološko-meteorološka katastrofa može biti samo logičan nastavak. U svetu zagađenja i nepogoda, Jugoslavija je destinacija za odmor iz pakla, a na njenom nebu krstare loptaste munje: ledi Barnabi odlazi sa fiktivnim paket-aranžmanom u hotel koji jedva da postoji, opskrbljena kartom u jednom pravcu, mirno i poslušno kao da joj je bog uzeo pamet. Pod opterećenjem autora koji je i satir i satiričar, junaci su izobličene karikature vođene hirom fildingovske persone koja ih kuša i muči. Sitni vaćaroš Kit Talent koji je poslao ledi u traumatičnu Jugoslaviju trebalo bi da bude etalon renesansnog zlikovca, ali uprkos zanemarivanju porodice i neizlečivoj neetičnosti, on je tek dečak razrogačenih očiju zagledan u seks, zločin i trač. Njegova obestrašćena surovost je bezmalo legendarna, baš kao što je njegov pandan, uglađeni pripadnik visokih krugova Gaj Klinč, gotovo laboratorijski naivan i trpeljiv, a Gajev sin Marmadjuk osamnaestomesečno čudovište koje ruši, ujeda i napastvuje dadilje (!). Ključni pripovedač, ali nikako i centralni lik, jeste Samson Jang: ime ejmisovski ironično, jer nije ni snažan ni mlad. Ovaj pisac razoren bolešću traga za inspiracijom, želeći da napiše detektivski roman ne o rešavanju ubistva, već o potrazi za motivom. Samson Jang se plete u radnju, komentariše je i usmerava jer samo takav nametljiv i autoritativan pripovedač može kormilariti pričom o prevarenim prevarantima, dobričinama-mazohistima, ženama koje su jednako lude i lepe. Ejmis pripoveda o svetu bez težišta i moralnog poretka, ali bi bilo previše pojednostavljeno tvrditi da je Gaj Klinč „aristokrata bez vitalnosti” koji je od stvarnog sveta odvojen zidom novca i uticaja, ili Kitovu i Nikolinu amoralnost objašnjavati nedostatkom roditeljske ljubavi.

Na Londonska polja smrt, prevara i katastrofa dolaze tačno po rasporedu; niko nije pošteđen. Nevaljali dečak britanske proze je jednako opor i nemilosrdan prema svima. Po kome mu to dolazi? Recimo da ga je rodila tradicija erudicije i ironije, sabijena u tri zlatna veka engleskog romana.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.