Sreda, 22.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Evropa u strahu od povlačenja američke vojske

Evropa u strahu od povlačenja američke vojske
Да ли се Јенки враћа кући (ЕПА ЕФЕ - М.Д.)

Američki ministar obrane Piter Hegset tokom svoje prve posete Evropi u februaru upozorio je Nato saveznike da „američko vojno prisustvo u Evropi nije večno“. Ova izjava izazvala je šok među liderima evropskih zemalja.

Posle toga Evropljani su se počeli da se pitaju da li je Amerika pod vođstvom Donalda Trampa voljna da nastavi vojnu saradnju. Mnogi misle da Vašington ozbiljno razmišlja o povlačenju vojske i da će taj trenutak jednom doći.

„Siguran sam da će doći do određenog smanjenja američke prisutnosti u Evropi", kaže penzionisani general-pukovnik Ben Hodžis, bivši komandant američke kopnene vojske u Evropi.

Procene broja američkih snaga u Evropi kreću se od 70.000 do 90.000 stalno raspoređenih vojnika. To je svakako znatno manje nego u vreme Hladnog rata kada je na kontinentu bilo raspoređeno više od 400.000 američkih vojnika.

Prema analitičarima i bivšim i sadašnjim američkim vojnim zvaničnicima, povlačenje, pa čak i smanjenje broja američkih vojnika u Evropi značajno bi oslabilo odvraćanje Rusije i predstavljalo povećanje troškova i za Evropljane ali i Amerikance.

Institut za ekonomiju iz Kelna u izveštaju objavljenom ove nedelje  upozorava da bi Evropi trebalo 10 do 12 godina da nadomesti ključne američke vojne kapacitete.

„Preporučujem da se trenutna raspodela snaga zadrži", izjavio je komandant američke komande u Evropi i ujedno vrhovni saveznički zapovednik NATO  u Evropi, general Kristofer Kavoli pred senatorima u Kongresu.

Kavoli se ove godine povlači iz službe, a Vašington navodno razmatra mogućnost da po prvi put otkako je NATO osnovan 1949. godine komandu prepusti Evropljanima.

Neke zemlje žele da se pripreme za američko povlačenje umesto da čekaju i nadaju se najboljem ishodu. Međutim, nisu svi glavni evropski gradovi na istim talasnim dužinama, kažu trojica diplomata na koje se poziva „Politiko“.

Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije iz Britanije, najveći evropski kontingent američkih vojnika, više od 38.000, nalazi se u Nemačkoj. U Poljskoj ih ima više od 14.000,  u Italiji 12.000, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 10.000.

Početkom mjeseca „En-Bi-Si njuz“ objavio je da Pentagon razmatra povlačenje do 10.000 vojnika iz srednje Evrope, prvenstveno iz Poljske i Rumunije, ali obe zemlje su odmah demantovale tu informaciju.

Više evropskih država sada traži od zvaničnog Vašingtona da jasno izloži svoje planove.

Nemački ministar odbrane Boris Pistorius pozvao je SAD da izradi jasnu vremensku kartu za moguće smanjenje trupa kako bi zemlje mogle da počnu sa pripremama.

Druge evropske vlade i dalje se nadaju da će američki izbori za Kongres za dve godine, kao i sledeći predsednički izbori 2028., oslabiti Trampovu moć i obnoviti staro savezništvo sa SAD.

Međutim, isto vrijeme strahuju da bi pripreme za najgori scenario mogao da postane  samoispunjujuće proročanstvo koje će dodatno da ubrza procese koje još uvek žele da izbegnu, navode evropski zvaničnici.

„Da citiram bivšeg njemačkog kancelara Ota fon Bizmarka: „Ne činiš samoubistvo zato što se bojiš smrti", rekao je letonski ministar odbrane Andris Sprids na konferenciji u Parizu ovog meseca.

Nije prvi put da američka administracija razmatra smanjenje vojnog prisustva u Evropi kako bi se fokusirala na Aziju. Tokom mandata Baraka Obame, SAD je počeo raditi na tom cilju, ali se američki predsednik predomislio i dodatno pojačao broj vojnika u Evropi, nakon što je ruski predsednik Vladimir Putin 2014. godine anektirao Krim.

U slučaju američkog povlačenja prva na udaru je Poljska kao i baltičke države, smatra Ben Haris, istraživač u Veću za spoljne odnose, i dodaje da bi evropska bezbednost u celini bila narušena.

"Delomično povlačenje verojatno bi počelo sa američkim vojnicima raspoređenima posle februara 2022. godine kada je Rusija napala Ukrajinu, što je rađeno u sklopu NATO programa jačanja vojnog prisustva," rekao je Haris.

Trampu ne treba saglasnost Kongresa da smanji broj nekih snaga u Evropi, objasnio je Haris i dodaje je prošli put ovaj Trampov plan propao jer mu je bilo preskupo da povlači vojsku.

 

 

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Хајдук Вељко
Лепо је речено,нема пара,нема одбране. Врло једноставно.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.