Politički sistem biće stabilan za nekoliko meseci
Predsednik Vlade Srbije prof. dr Đuro Macut ocenio je juče da sada imamo vrlo jasno situaciju da je politički deo studentskih zahteva u velikoj defanzivi i izrazio očekivanje da ćemo za par meseci imati stabilnu situaciju. „Mislim da tu dobijamo na prednosti da sistem vratimo nazad gde treba da ga vratimo, jer stvarno bez obrazovanja nećemo postići to što želimo. Obrazovanje jeste osnova svakog društva, i to je nešto što je potrebno i regionu”, istakao je Macut na osmom „Jahorina ekonomskom forumu” govoreći na centralnom panelu „Plan rasta – razgovor sa liderima”. Macut je kazao da nova Vlada Srbije zapravo sledi prethodnu vladu premijera Miloša Vučevića i da su osnove koje ta vlada poštuje i sprovodi osnove koje su već postavljene ranije.
Istakao je da Srbija sada ima vladu sa novim licima i ekspertima, ali ne, naveo je, ekspertsku vladu u negativnom smislu – sa tehnokratama, već da su to, kako je naglasio, ljudi koji su visoko obrazovani i koji mogu da daju veliki doprinos u ovoj situaciji, preneo je Tanjug.
„To su ljudi koji su dugo u svom poslu i sa novim licima u nekim ministarstvima. Značajno smo podigli profil vlade i imamo visoko obrazovanu i ekspertsku vladu u tom pogledu. Mislim da s takvim kapacitetom možemo da damo i svoj lični doprinos u savladavanju teškoća. Svakako da stabilizacija celokupne političke scene i pravilno shvatanje tog čitavog problema može da bude od koristi. Mi smo u tom procesu vraćanja obrazovanog procesa”, rekao je Macut.
Pokušali su, dodao je, da podele zahteve studenata na one koji se tiču obrazovanja i one koji su političkog karaktera. „Neki od njih su utemeljeni i naravno da odnos prema onome što se desilo u Novom Sadu jeste potpuno opravdan i da treba da počnemo da snosimo konsekvence, da se vidi ko je za šta odgovoran”, naglasio je Macut. Prema njegovim rečima, nova vlada u Srbiji za okosnicu ima ekonomski razvoj koji je utemeljio predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić. „Koji je sve to pokrenuo i dao jedan veliki zamajac, naravno, u dobrom finansijskom okruženju, tako da Srbija jeste druga ekonomija po brzini rasta u Evropi, što je stvarno fascinantno”, istakao je Macut. Kazao je da je Srbija po tome daleko iznad proseka Evropske unije i napomenuo da neke zemlje u našoj blizini imaju negativne stope rasta.
Macut je rekao da je prilično zadovoljan dijalogom sa predstavnicima univerziteta i akademske zajednice i istakao da je Univerzitet u Kragujevcu praktično odblokiran, a da Univerzitet u Nišu počinje da radi u velikom kapacitetu. Izrazio je očekivanje da će svi fakulteti biti odblokirani i da će akademska godina biti završena po planu. Premijer je ocenio da postoje značajni pomaci u dijalogu sa predstavnicima univerziteta koji se, kako kaže, ne vide u javnosti i dodao da se o tim razgovorima ne daju saopštenja za štampu. „Mislim da treba raditi i pokazati neke rezultate. Danas imamo već praktično odblokiran čitav Univerzitet u Kragujevcu, Univerzitet u Nišu već počinje da radi u velikom kapacitetu”, rekao je Macut.
Kada je reč o Beogradskom univerzitetu, Macut je rekao da je taj univerzitet najveći i „najtromiji” nacionalni univerzitet, ali da postoji potpuno razumevanje situacije i dodao da se ne može očekivati da se stvari odmah promene posle nekoliko meseci „zabagovanosti” i zakočenosti sistema. „Ne možete odmah to otkočiti, ali jedini način je razgovorom. Mislim da je problem što se to transponiralo na sve nivoe obrazovnog sistema ili na većinu, ali mislim da sistem dobro odgovara, tako da su se srednje škole potpuno vratile u ritam. Nadam se da ćemo i fakultetski nivo odblokirati i da ćemo imati završenu akademsku godinu po planu koji je dosta realan”, naveo je Macut.
Prema njegovim rečima, Srbija treba da ide ka održivom rastu koji je stabilan i konstantan i dodao da socijalna i politička dešavanja u Srbiji utiču na kompletan privredni profil. „Tako da je definitivno održavanje mira i pokušaj da se stabilizuje društveni element neophodan da bi u obrazovanju, kao osnovi napretka jednog društva, postavili standarde. Treba da razmišljamo da se poboljšavaju uslovi dobijanja dobrih obrazovnih profila, ali oni koji su savremeni za savremeni trenutak u kojem se sada nalazimo”, rekao je Macut.
Smatra i da je Srbija verovatno najdemokratskija zajednica trenutno u Evropi i šire koja, kako je kazao, ide ka izlasku iz problema pokazujući spremnost da se razgovara i dođe do rešenja. „Od prvog dana, kada sam preuzeo kormilo srpske vlade, krenuo sam u razgovore sa predstavnicima obrazovnog sistema i pokazao da moramo razgovarati. Zategnute situacije ne vode rešenju bilo čega, da li govorimo o situaciji u Srbiji ili u Republici Srpskoj ili celoj BiH. To definitivno nije modalitet i ja sam uvek spreman da razgovaram”, poručio je premijer Srbije.
Macut je istakao da zajednički infrastrukturni projekti mogu dodatno povezati Srbiju, Republiku Srpsku i ostale zemlje zapadnog Balkana. Macut je na centralnom panelu „Plan rasta – razgovor sa liderima” upitan oko kojih zajedničkih ciljeva bismo se mogli svi okupiti u regionu, naveo da nije ekonomista, ali da dobro poznaje realnost u kojoj živimo i da je to svakako nešto što nas sve spaja. „Svakako mislim da su to, ako govorimo sad u dugoročnom smislu, infrastrukturni projekti i da je definitivno neka naša budućnost u povezanosti”, poručio je Macut.
Premijer Srbije ocenio je da je Republika Srpska već značajno iskoračila u tom pogledu, pre svega, kako je naveo, u saobraćajnoj infrastrukturi, ali i u industriji i građevinarstvu. „Tu možda jesu najveći potencijali koji su neiskorišćeni. Mislim da zajedničkim sadržajnim planovima možemo unaprediti čitavu neku strukturu. Pogodili ste da je zapadni Balkan u stvari zona koja jeste od interesa i Republici Srbiji, a znam da jeste i Republici Srpskoj, tako da integracija u svakom pogledu, ali u zajedničkim projektima i planovima, jeste nešto što je realnost i potreba ovog dela Evrope”, naglasio je Macut.
Istakao je da Srbija snažno podržava dejtonsku Bosnu i Hercegovinu i u okviru nje Republiku Srpsku, kao i da podržava mir i stabilnost i da želi da gradi najbolje moguće odnose u celom regionu. Macut je kazao da Srbija želi da bude mesto snažnog ekonomskog razvoja gde će svi građani imati perspektivu uspešnog i srećnog života. „Svima onima kojima je na srcu srećna budućnost našeg naroda i svih drugih naroda koji žive na ovim prostorima nudimo prijateljstvo i radujemo se saradnji. Smatram da u vremenima koja su izazovna moramo da se okrenemo sebi, da dogovorno i zajednički rešavamo probleme, razmenjujemo iskustva i nastavimo da razvijamo i Srbiju i Srpsku”, rekao je Macut na konferenciji za medije. Zahvalio je na pozivu da učestvuje na forumu i prilici da se razgovara o modalitetima razvoja i napretku naroda u Srbiji i Republici Srpskoj.
Predsednik srpske vlade rekao je da će premijeru Republike Srpske Radovanu Viškoviću predložiti da se, u konsultaciji sa predsednicima Aleksandrom Vučićem i Miloradom Dodikom, organizuje zajednička sednica dve vlade i da se zajednički prati realizacija zaključaka donetih na Svesrpskom saboru u junu prošle godine. „Postoji snažna potreba da koordinirano radimo na realizaciji ne samo infrastrukturnih projekata kao što su auto-put, mostovi, granični prelazi, projekat hidroelektrane ’Buk Bijela’, aerodrom u Trebinju, ali i da unapređujemo saradnju i na svim drugim poljima”, naveo je Macut. Osmi „Jahorina ekonomski forum” pod nazivom „Agenda zapadnog Balkana – Plan rasta” otpočeo je juče i trajaće do 21. maja.
Cilj je otvaranje Klastera 3
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut rekao je juče da Srbija svakako ide ka EU i naveo da danas, sutra u Beograd stiže visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas. Poručio je da Srbija ima izuzetno ambiciozan plan na evropskom putu i kapacitete da to sprovede, ukoliko ne bude nekih dodatnih zahteva. Odgovarajući na pitanje da li Srbija ima kapacitet, ljude i sredstva za reforme neophodne za ulazak u EU, Macut je naveo da je, u razgovorima sa predstavnicima EU koji su bili u Beogradu, uvek bilo pitanje da li je Srbija opredeljena ka EU i da postoji niz, kako je rekao, „šumova sa strane koji sprečavaju da se vodi glavni put”.
„Tu su gomile nekakvih dodatnih uslovljavanja, komentara i tako dalje. Stalno se pojavljuju neki novi uslovi i neki novi zahtevi ka nečemu što je put i ja sam stalno pokušavao sa ambasadorima EU koji su akreditovani u Beogradu da probamo da izdefinišemo da se ne bi trebalo baviti samo tim, da kažem, marginalnim stvarima koje strašno odvlače pažnju, da bi u stvari trebalo trasirati nešto što je cilj, a to je kod nas sada otvaranje Klastera 3”, istakao je Macut.
Istakao je da će Srbija nastaviti put ka EU i dodao da tu ima puno prepreka koje su postavljene mimo naše volje. „Pitanje je političkih interesa koji su usmereni ka Srbiji konkretno, gde imate jedan, da kažem, blok zemalja koje su tradicionalno politički rezervisane prema Srbiji, i to je nešto o čemu sam nedavno pričao na nekim bilateralnim sastancima, na koji način te procese da otkočimo. To su prosto neke dogme, mogu da kažem, koje se postavljaju”, zaključio je Macut.
Dodik: Kada Srbija pokaže uspeh onda se pojave neki koji to ruše
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Predsednika Vlade Srbije Đuru Macuta na osmom „Jahorina ekonomskom forumu”, što je njegova prva poseta Republici Srpskoj, dočekao je predsednik RS Milorad Dodik. Predsednik RS rekao je da se u trenucima globalnih promena, kada se Srbima ukazala šansa, Srbiji servirala nestabilnost. Govoreći o aktuelnim dešavanjima u Srbiji, Dodik kaže da je to potrebno što pre rešiti, jer, dodaje on, takva situacija nije dobra poruka za investitore i privrednike. On je istakao da Srpska prati iskustva koja Srbija postiže, zajedno radeći na mnogim pitanjima infrastrukture. „Neki tome daju politički predznak, ali na kraju ostanu veliki projekti koje zajedno radimo”, izjavio je on na panel diskusiji „Plan rasta – razgovor sa liderima”.
Dodik je podsetio da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokrenuo inicijativu Otvoreni Balkan, koji su prihvatile Srbija, Severna Makedonija i Albanija. „Srpska je htela, ali ne i FBiH. Ukoliko ne napravimo kompatibilan sistem otvorene komunikacije i jednakih uslova za privrednike veoma je teško integrisati Balkan. Srbija je lider u tome. Ali kada Srbija pokaže uspeh onda se pojave neki koji to ruše”, rekao je Dodik. On je izjavio da povezivanje, mogućnost trgovine, otvorene komunikacije i transport i razmena robe i usluga povećavaju ekonomsku efikasnost i stabilnost, te da treba težiti ka tome.
Na konferenciji za novinare sa Macutom, Dodik je istakao da je Srpska zahvalna Srbiji na otvorenoj podršci, naglasivši da je Srbija podigla glas protiv ukidanja svih stvari koje nisu predviđene Dejtonskim sporazumom. Prethodno je Dodik izjavio da je Srpska mesto za razgovor i dogovor o političkim i o ekonomskim temama i da ona ostaje stabilna politička zajednica, bez obzira na javni pritisak protivnika koji pokušavaju da od Srpske naprave nesigurno mesto. Dodik je ukazao da su izraženi pritisci, ne samo na političku i institucionalnu strukturu, nego i na privredu, navodeći da su „razni mešetari koji su angažovani kao diplomate sve učinili da izoluju i blokiraju Republiku Srpsku”, što se, kako navodi, nije ostvarilo.
On je u obraćanju na otvaranju foruma istakao da su mnogi ulagali u RS i otvarali pogone, iako su im matične zemlje govorile da je ovde nestabilno, jer su njihove političke strukture htele da kreiraju sasvim drugi ambijent u Srpskoj. On je naveo i da niska zaduženost Srpske od 34 odsto BDP-a omogućava kreiranje sistema u kojem će se moći ponuditi bolji ekonomski uslovi za razvoj poslovnim ljudima i građanima. Dodik je poručio da se Srpska može kretati na evropskom putu samo ako je vidljiva, sa svojim pravima i kapacitetima, istakavši da je i sama EU suočena sa problemima i izazovima.
„Danas niko iz Evrope ne razgovara s Donaldom Trampom koji je kreator novih političkih i ekonomskih globalnih procesa. EU je izgubila svoj značaj onda kada je počela da diže žice i kontrolu na svojim granicama”, rekao je Dodik i dodao da u Srpskoj nema avanturista, već samo nastojanja da se vrate prava stečena međunarodnim ugovorom. Ističući da se trenutno stvara novi multipolarni svetski poredak u kome će novi centri biti SAD, Rusija i Kina, on je rekao da Republika Srpska i dalje teži ka članstvu u EU. On veruje da će dolazak nove američke administracije olakšati situaciju u BiH i otvoriti prostor za ekonomiju. Dodik je istakao da su briselske strukture sprečile izgradnju gasovoda kroz RS, koji bi omogućio da se privrednicima garantuje petogodišnja cena od 450 dolara za gas.
Mladen Kremenović
Borovčanin: Učešće na Ekspu potvrdile 104 zemlje
Direktor preduzeća Ekspo 2027 Dušan Borovčanin izjavio je na „Jahorina ekonomskom forumu” da privreda i biznismeni iz Republike Srpske i BiH mogu da imaju velike koristi od predstojeće specijalizovane svetske izložbe Ekspo 2027. u Beogradu, dodavši da je BiH već i formalno prijavila učešće na izložbi na kojoj su učešće već potvrdile 104 zemlje. „Visoke delegacije, političke i privredne, dolaziće i upoznavati se, ne samo o potencijalima grada Beograda, nego celog regiona, s obzirom na to da čitav svet dolazi i traži poslovne mogućnosti u ovom delu sveta”, istakao je Borovčanin.
M. K.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


