Utorak, 16.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Da li je Tramp uspeo da uništi iranski nuklearni program

Američke obaveštajne službe presrele razgovor viših iranskih zvaničnika o američkim udarima na nuklearne objekte u kome oni konstatuju da je „šteta manja od očekivane”
Da li je Tramp uspeo da uništi iranski nuklearni program
Сателитски снимак показује улаз у тунел бомбардованог постројења „Фордо” (Фото: Бета-АП/Maxar Technologies)

Donald Tramp je više nego ljut što mu javnost ne veruje dovoljno da je vazdušnim napadima vratio iranski nuklearni program u „kameno doba”.

Pozivajući se na nekoliko izvora, „Vašington post” piše da su američke obaveštajne službe presrele razgovor viših iranskih zvaničnika o američkim udarima na nuklearne objekte u Iranu u kome oni konstatuju da je „šteta manja od očekivane”.

Američki predsednik je preko svoje mreže „Trut soušal” optužio demokrate da su u javnost pustili preliminarnu procenu Odbrambene obaveštajne agencije Pentagona u kojoj se konstatuje da su vazdušni napadi na tri postrojenja nuklearni program Teherana vratili ne nekoliko godina unazad – već samo nekoliko meseci. „Trebalo bi da zbog toga budu krivično gonjeni”, zapretio je šef Bele kuće.

Poslednji satelitski snimci kompanije „Maksar tehnolodžis” pokazuju intenzivne građevinske radove na iranskom nuklearnom postrojenju „Fordo”, jednom od ciljeva nedavnih američkih vazdušnih udara. Na snimcima od 29. juna vide se bager i kran na vrhu novog pristupnog puta u blizini mesta pogođenog tzv. bunker-bombama. Prema proceni eksperta za nuklearno naoružanje Dejvida Olbrajta, snimci ukazuju na moguće radove na sanaciji kratera, procenu inženjerske štete i uzimanje uzoraka za radiološku analizu.

Ali učinak američkog bombardovanja iranskih nuklearnih postrojenja i dalje je zagonetka za inspektore Atomske agencije UN. Više od nedelju dana posle vazdušnog napada na postrojenja u Fordovu, Natancu i Isfahanu još uvek nije jasno da li su zalihe obogaćenog uranijuma ostale u ruševinama duboko ispod zemlje ili su ipak ranije tajno prebačene.

Kako prenosi britanski „Telegraf”, pojedine američke obaveštajne procene nisu isključile mogućnost da su vozila koja su uočena pored Isfahana, gde je bila smeštena većina zaliha nuklearnog goriva, možda u danima uoči napada prevozila osiromašeni uranijum na neku drugu lokaciju. Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi zato ne isključuje mogućnost da bi Iran mogao da obnovi aktivnosti na obogaćivanju uranijuma u roku od nekoliko meseci.

Tramp se u nedeljnom razgovoru za Foks njuz ponovo pohvalio da su nuklearna postrojenja potpuno uništena. Američki predsednik tvrdi da Iranci nisu znali da će ih napasti i da zbog toga veruje da nisu ništa od zaliha uranijuma mogli da prebace na drugu lokaciju.

Stručnjaci smatraju da su osetljive centrifuge za obogaćivanje uranijuma unutar Fordova teško oštećene, ali se pitaju šta je sa devet tona obogaćenog uranijuma, od čega više od 400 kilograma do nivoa od koga se može relativno brzo napraviti atomska bomba. Trampova administracija nije osporila postojanje presretnute komunikacije iranskih zvaničnika, ali se snažno usprotivila njihovim zaključcima sumnjajući u sposobnost da procene štetu na tri nuklearna postrojenja.

„Sramotno je što ’Vašington post’ pomaže ljudima da čine krivična dela objavljivanjem poverljivih informacija van konteksta. Ideja da neimenovani iranski zvaničnici znaju šta se dogodilo stotinak metara ispod ruševina je besmislica. Njihov program nuklearnog oružja je uništen”, poručila je portparolka Bele kuće Karolina Livit.

Analitičari se uglavnom slažu da su udari bombama od 13 tona za razaranje bunkera i krstarećim raketama „tomahavk” teško oštetili nuklearna postrojenja u Fordovu, Natancu i Isfahanu. Ali obim razaranja i koliko će vremena biti potrebno Iranu da eventualno obnovi nuklearni program bili su predmet žestoke političke debate na Kapitol hilu.

Tokom prošlonedeljnih poverljivih brifinga u Kongresu direktor CIA Džon Retklif rekao je zakonodavcima da je nekoliko ključnih nuklearnih lokacija potpuno uništeno uključujući i pogone za konverziju metala. Retklif je takođe rekao da američka obaveštajna zajednica procenjuje da je „velika većina” iranskog obogaćenog uranijuma „verovatno ostala zakopana u Isfahanu i Fordovu”. Obnova postrojenja, koje je ključno za izgradnju eksplozivnog jezgra bombe, trajala bi godinama, objasnio je jedan zvaničnik.

Demokratski senator Kris Marfi iz Konektikata je novinarima rekao da je izašao sa poverljivog brifinga sa sumnjom da su vazdušni napadi uništili iranski nuklearni program: „Predsednik je namerno obmanjivao javnost kada je rekao da je program uništen. Sigurno je da i dalje postoje značajni kapaciteti i oprema koja je ostala.”

Bliski Trampov saveznik senator Lindzi Grejam iz Južne Karoline smatra da da je „uništenje” dobar izraz za opis posledica vazdušnog udara. Ali i Grejam priznaje da se iranski kapaciteti mogu obnoviti: „Pravo pitanje je da li smo uništili njihovu želju da imaju nuklearno oružje?”

Iran ne može da nastavi uobičajenu saradnju sa IAEA

Ne može se od Irana očekivati da nastavi uobičajenu saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) u trenutku kada ne može generalnom direktoru agencije Rafaelu Grosiju da garantuje bezbednost nakon američkih napada na iranska nuklearna postrojenja, izjavio je danas portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bagej, preneo je Rojters.

Prethodno je iranski predstavnik pri UN Amir Said Iravani rekao da Iran ne preti Grosiju. Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je ranije da je Grosijeva želja da se izvrši inspekcija postrojenja iranskog nuklearnog programa koja su pogođena u američkim napadima „besmislena, a možda i zlonamerna”. Arakči je napomenuo da je iranski parlament odlučio da obustavi saradnju sa IAEA jer je Grosi „prikrivao informacije da je agencija zvanično proglasila sve probleme (sa Iranom) rešenim pre deset godina”.

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.