Ponedeljak, 29.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Uzbuna u Berlinu: Gubimo na svim frontovima

Uzbuna u Berlinu: Gubimo na svim frontovima
(ЕПА ЕФЕ - Х.Х.)

Nemačka privreda gubi trku konkurentnosti na svim frontovima, bilo da je reč o mašinskoj, hemijskoj, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj industriji, upozorava „Bundesbanka“.

„Udeo nemačkog izvoza na međunarodnom tržištu pada od 2017. i izvoz raste posebno sporo od 2021. godine", navela je centralna banka u mesečnom izveštaju.

Slabost izvoza značajno je doprinela posrtanju domaće privrede, koje se suočava sa mogućnošću da treću uzastopnu godinu završi bez rasta.

Nemački izvoz na globalno tržište je pao iza drugih zemalja evrozone, SAD i Kine. Mada je izvoz malo porastao pre dve godine, 2024. je završio klizanjem nizbrdo.

Bez pada izvoza, bruto domaći proizvod bi se između 2021. i 2024. uvećao za 2,4 odsto, navela je Bundesbanka, prenosi agencija DPA.

Takve ocene pale uzbunu, jer spoljna trgovina je jedan od glavnih oslonaca nemačke privrede.

Skoro četvrtina svih poslova u zemlji zavisi od izvoza, koji je prošlu godinu završio u minusu i sada je pod pritiskom pretnje američkih kaznenih carina.

Posebno zabrinjava što je erozija najvećeg dela tržišnog udela u svetu pripisiva padu konkurentnosti ključnih industrijskih sektora.

Bundesbanka je izdvojila mašinogradnju, hemiju, metalsku industriju i elektroniku, što je zaoštrilo probleme zbog generalnog pada tražnje za nemačkom robom, pre svega automobilima.

Slabljenje izvoza usledilo je niz relativno dobrih godina nemačke spoljne trgovine, koja je bila stabilna od svetske finansijske krize do otprilike 2016. godine.

Probleme poslednjih godina zaoštrili su šokovi poput krize lanaca isporuke tokom pandemije i drastično poskupljenje energenata posle napada Rusije na Ukrajinu, što je najteže pogodilo hemijsku industriju.

Centralna banka zato poziva na reforme kojima Nemačka treba da ojača temelje svoje privrede.

Vlasti treba da usvoje podsticaje zapošljavanju i uklanjanje dela prepreka useljavanju kvalifikovane radne snage.

Dalje, nužne su poreske olakšice uz privatna ulaganja, a suvišna birokratija mora da se ukloni, upozorila je Bundesbanka.

"Indikovana je i reforma sistema socijalne zaštite, za ograničavanje rasta troškova i doprinosa", piše u izveštaju, uz primedbu da se nova vlada samo delimično kreće u tom pravcu.

Demografske promene i starenje stanovništva koje zaoštravaju problem deficita stručne radne snage samo potcrtavaju potrebu za reformama, navodi „Bundesbanka“.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Квака 22
Никако да неко објасни ко је крив за стални "дефицит стручне радне снаге". Криви су тзв. "либерални" политичари који су на власт дошли парама тзв. "дубоке државе". Они већ деценијама систематски и свесно уништавају образовање и наталитет домаћег становништва, да би га заменили туђом већински неписменом "избегличком" популацијом. Тако уништавају домаћу стручну радну снагу, коју немају киме да замене. И онда тврде како треба доводити још неписмених миграната због "дефицита стручне радне снаге".

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.