Ponedeljak, 22.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Umro Ivan Gubijan

Juče je u Beogradu, u 86. godini, preminuo je Ivan Gubijan, prvi atletičar koji je osvojio olimpijsku medalju za Jugoslaviju i ujedno prvi naš sportista koji je se popeo na olimpijsko pobedničko postolje, a da nije bio gimnastičar.

Bilo je to pre nešto više od 60 godina na 14. letnjim olimpijskim igrama u Londonu, kada je Ivan Gubijan, osvojio srebrnu medalju u bacanju kladiva. U finalu bacio je kladivo 54,27 m i izborio drugo mesto, a bolji od njega bio je samo svetski rekorder Mađar Imre Nemet (56,07), koji je uoči Igara u Londonu postigao fantastičan svetski rekord od 59,02 m.

Nije na odmet podsetiti ni da je naš atletičar u finale ušao tek zahvaljujući intervenciji Artura Takača i Milana Kovačevića, rukovodilaca naše ekipe, pošto su sudije zaboravile da mu uknjiže hitac kojim je izborio plasman u finale.

Olimpijsko srebro nije jedini doprinos Ivana Gubijana našoj i svetskoj atletici, jer je on bio prvi bacač kladiva, koji je baš na Igrama u Londionu, ovu spravu bacao posle četiri okreta. Ostali takmičari, svi znatno viši i snažniji od našeg reprezentativca, bacali su kladivo posle dva, ili tri okreta, a tehnika koju je on lansirao brzo je postala opšteprihvaćena i koristi se i danas.

Ivan Gubijan je rođen 14. juna 1923. godine u Bjelovaru, a prvi sportovi kojima se bavio bili su fudbal i gimnastika. Tek po dolasku u Zagreb pod uticajem trenera Pedra Goića, bivšeg atletskog rekordera,postao je atletičar – i prvu pobedu ostvario je Prvenstvu Hrvatske uoči Drugog svetskog rata, a po njegovom okončanju doselio se u Beograd u kojem je ostao do svog poslednjeg dana. U Atletskom klubu Partizan proveo je celu takmičarsku karijeru.
Pet puta bio je državni prvak u bacanju kladiva (1948, 1949, 1950, 1952. i 1953), pet puta popravljao je državni rekord dovevši ga od 56,24 m (Beograd 13. oktobra 1947) do 59,69 m (Istanbul, 14. avgusta 1955). Dva puta je bio prvak Balkana (1953. i 1955), tri puta je učestvovao na Evropskim prvenstvima, a na Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. bio je deveti (54,54 m).
I po završetku takmičarske karijere Ivan Gubijan je ostao veran atletici. Kao profesor fizičke kulture otkrivao je talentovane takmičare, pre svega bacače, koje je najduže kao trener u Partizanu, a zatim i Čukaričkom i Milicionaru, dovodio do vrhunskih rezultata, državnih rekorda i reprezentativnog dresa.

Ž. B.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.