Uzbuna zbog seče šume na Vršačkim planinama

Vršac – I pored zabrane, šuma na Vršačkim planinama se već dva meseca nesmetano seče. Pored svih apela, bezobzirnost Šumskog gazdinstva iz Pančeva je do te mere narasla da se sada šuma seče naočigled javnosti, u neposrednoj blizini turističkih staza – konstatuje se u saopštenju koje je potpisalo desetak, mahom ekoloških, udruženja iz Vršca, najavljujući da će, ukoliko se ništa ne promeni, u ponedeljak organizovati protestni skup u centru grada.

U saopštenju se podseća da je pokrajinska inspekcija zaštite životne sredine 9. jula ove godine zabranila JP "Vojvodinašume" bilo kakve aktivnosti u Gazdinskoj jedinici "Vršački breg", u granicama zaštićenog prirodnog dobra "Vršačke planine".

Pomenuto saopštenje, koje je, osim medijima, prosleđeno i "Vojvodinašumama", Šumskom gazdinstvu "Banat" u Pančevu, Ministarstvu zaštite životne sredine i Pokrajinskom sekretarijatu za zaštitu životne sredine, nastavak je, ali i kulminacija protesta zbog toga što je, prema tvrdnji udruženja koja su potpisala apel, "u bliskoj prošlosti na Vršačkim planinama bilo više dokazanih zloupotreba, kršenja zakona i propisa". Inače, pre dve godine, prvi put su se sukobili interesi vršačkog JP "Varoš", kao staratelja, i JP "Vojvodinašume", korisnika prirodnog bogatstva. Potpisnici protestnog pisma pozivaju inspektore Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine da sagledaju situaciju i "podnesu prijave protiv odgovornih za nezakonitu seču".

Zajedno sa stablima, kaže za "Politiku" ornitolog Mile Vučanović, iz Čuvarske službe JP "Varoš", uništava se čitav eko-sistem: ptice, kojih ovde ima više od 120 vrsta, kao i životinje, napuštaju staništa.

– Zavod za zaštitu prirode Srbije propisao je tri stepena zaštite, od kojih je u dva dozvoljena seča šuma, ali pod određenim uslovima. Ne tražimo ništa naročito: samo da "Vojvodinašume" brinu o državnoj imovini i postupe po nalogu inspektora – kaže za naš list vršački ekolog Budimir Babić.

S druge strane, šef Šumske uprave u Vršcu Dušan Mrđa za "Politiku" odlučno negira optužbe iz apela:

– Ne radimo ništa što nije obuhvaćeno aktima Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Pre tri godine, sačinili smo i plan rada za čitavu deceniju. Prema tom dokumentu, u okviru proredne seče, godišnje možemo da posečemo bruto 18.000 kubnih metara šumskog drveća. Fizički, nažalost, jedva ostvarujemo dve trećine plana. Sve seče ostvaruju se u okviru obnove šuma. Posle dostizanja faze zrelosti, šuma se sama obnavlja, iz semena. Drugo, JP "Varoš" nije stručno da obavlja povereni mu posao staraoca prirodnog bogatstva. Koliko se interesuju za šume na Vršačkim planinama, govori i podatak da nas niko od tih eko-brižnika nije nazvao i pitao za štete od letošnjih požara, koje su neprocenjive – ističe Mrđa, dodajući da ima saznanja da su među potpisnicima apela navedena i udruženja kojima taj dokument nije ni bio stavljen na uvid.

Jovica Danilović

--------------------------------------------------------------------------

Neće biti seče dok se propisi ne usaglase

Pančevo – Na primedbe ekologa, sadržane i u citiranom obraćanju javnosti, direktor Šumskog gazdinstva iz Pančeva Aleksandar Obradović za "Politiku" kaže:

– Svaka seča šuma na području Banata, koji je u nadležnosti našeg gazdinstva, izvodi se po unapred usvojenim planovima koje je verifikovao Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo, a kontroliše je šumarska inspekcija. Tako je bilo i u slučaju ove seče na Vršačkim planinama. Niko ne treba da sumnja u našu volju da se šumski fond sačuva i obnavlja, što smo i u praksi dokazali. Ovoga puta je došlo do nesporazuma jer postoji nesaglasje između Zakona o šumama i nove Uredbe o zaštiti životne sredine. Zbog toga nam je nedavno inspektor za zaštitu životne sredine zabranio seču na Vršačkim planinama. Mi u potpunosti razumemo nezadovoljstvo onih koji se bave zaštitom životne sredine, ali ih uveravam da mi nismo ništa manji zaštitnici prirode od njih. Čim smo dobili nalog inspektora za zaštitu životne sredine, obustavili smo seču na Vršačkim planinama, sve dok se postojeći propisi ne usaglase ili se ne dogovorimo kako ćemo postupati dok se propisi ne usaglase.