Sreda, 01.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
NA­KON OD­BI­JA­NjA DO­DI­KO­VE ŽAL­BE USTAV­NOM SU­DU BiH

U Stra­zbur zbog pravde i Šmita

Gle­da­će­te ka­ko iz­gle­da ka­da je pa­ra­li­zo­van ni­vo BiH, re­kao je Do­dik
U Stra­zbur zbog pravde i Šmita
(Фото РТРС)

Od našeg stal­nog do­pi­sni­ka

Ba­nja­lu­ka – Od­lu­ka Ustav­nog su­da BiH da od­ba­ci žal­bu Mi­lo­ra­da Do­di­ka otvo­ri­la je no­vu prav­nu i po­li­tič­ku run­du u slu­ča­ju ko­ji, ka­ko tvr­de prav­ni­ci, di­rekt­no za­di­re u ustav­ni po­re­dak, le­gi­ti­mi­tet vi­so­kog pred­stav­ni­ka i ovla­šće­nja do­ma­ćih in­sti­tu­ci­ja. Do­dik se ža­lio na pre­su­du Su­da BiH, ko­jom je osu­đen na go­di­nu da­na za­tvo­ra i šest go­di­na za­bra­ne po­li­tič­kog de­lo­va­nja zbog „ne­po­što­va­nja od­lu­ka Kri­sti­ja­na Šmi­ta”.

„Kr­nji Ustav­ni sud do­no­si po­li­tič­ke pre­su­de. Da je vo­dio ra­ču­na o Usta­vu, mo­rao je uva­ži­ti od­red­be pre­ma ko­ji­ma za­ko­ne u BiH mo­že da do­ne­se is­klju­či­vo Par­la­men­tar­na skup­šti­na”, po­ru­čio je iza­bra­ni pred­sed­nik Re­pu­bli­ke Srp­ske, re­a­gu­ju­ći na od­lu­ku su­da.

Do­dik je do­dao da se ova­kvim pre­su­da­ma na­sta­vlja „era glo­bal­nih le­ši­na­ra” ko­ji na mno­gim me­sti­ma u Evro­pi i sve­tu zlo­u­po­tre­blja­va­ju pra­vo­su­đe ra­di ob­ra­ču­na s po­li­tič­kim pro­tiv­ni­ci­ma. „Još od pred­sed­ni­ka SAD Do­nal­da Tram­pa, pa pre­ko Ma­rin Le Pen, Ru­mu­ni­je i mno­gih dru­gih slu­ča­je­va”, na­veo je Do­dik.

On je ju­če na kon­fe­ren­ci­ji za no­vi­na­re iz­ja­vio da je ovom sud­skom od­lu­kom „sru­šen Dej­ton­ski mi­rov­ni spo­ra­zum i Re­pu­bli­ka Srp­ska ni­je od­go­vor­na za no što će se de­ša­va­ti”. Is­ta­kao je da je ova od­lu­ka sa­mo na­sta­vak po­li­ti­ke raz­grad­nje RS i da se ne mo­že ve­ro­va­ti u prav­du in­sti­tu­ci­je či­ji je pred­sed­nik Mir­sad Će­man, rat­ni pred­sed­nik SDA. „Od po­čet­ka su ra­di­li na to­me da raz­gra­de po­zi­ci­ju Srp­ske, a ovo od­lu­kom su uki­nu­li i Ustav RS i re­kli nam da na nje­ga ne­ma­mo pra­vo iako je naš ustav dej­ton­ska ka­te­go­ri­ja i usa­gla­šen s Usta­vom BiH”, na­vo­di Do­dik.

Is­ta­kav­ši da „glo­ba­li­sti že­le da na­pra­ve mu­sli­man­sku BiH”, Do­dik je isto­vre­me­no do­dao da do­la­zi te­ško vre­me zbog glo­bal­nih i re­gi­o­nal­nih od­no­sa, pa i od­no­sa u BiH.

„Si­tu­a­ci­ja u BiH je za nas za­vr­še­na pri­ča. Gle­da­će­te ka­ko iz­gle­da ka­da je pa­ra­li­zo­van ni­vo BiH”, re­kao je Do­dik.

Ustav­ni sud BiH je u uto­rak od­ba­cio obe ape­la­ci­je od­bra­ne. Pr­vu, ko­ja se od­no­si na žal­bu na sam pro­ces pred Su­dom BiH. I dru­gu, u ve­zi s od­lu­kom Cen­tral­ne iz­bor­ne ko­mi­si­je (CIK) BiH o od­u­zi­ma­nju man­da­ta pred­sed­ni­ku RS. Na­i­me, Sud BiH osu­dio je Do­di­ka jer je pot­pi­sao ukaz o pro­gla­še­nju za­ko­na ko­ji je do­ne­la Na­rod­na Skup­šti­na RS, su­de­ći mu za kri­vič­no de­lo ko­je je uve­de­no u Kri­vič­ni za­kon BiH na osno­vu od­lu­ke Šmi­ta.

U ve­zi sa onim što je jav­nost naj­vi­še za­ni­ma­lo – ka­ko će se sud po­sta­vi­ti pre­ma na­vo­di­ma od­bra­ne da Šmit ni­je ime­no­van u Sa­ve­tu bez­bed­no­sti UN, te da ne­ma ovla­šće­nja da na­me­će za­ko­ne, u obra­zlo­že­nju sud­ske od­lu­ke na­vo­di se da je Ustav­ni sud BiH već ra­ni­je iz­neo stav da „ovla­šće­nja vi­so­kog pred­stav­ni­ka pro­iz­i­la­ze iz Anek­sa 10 Dej­ton­skog spo­ra­zu­ma i re­le­vant­nih re­zo­lu­ci­ja SB UN i Bon­ske de­kla­ra­ci­je, te da nje­go­va ovla­šće­nja ni­su pod­lo­žna kon­tro­li Ustav­nog su­da”. U ve­zi s ok­tro­i­sa­nim od­red­ba­ma Kri­vič­nog za­ko­na BiH, Ustav­ni sud je kon­sta­to­vao da je Šmit „de­lo­vao kao za­ko­no­dav­na vlast BiH”, te da na­ve­de­na do­pu­na tog za­ko­na „ne­spor­no ima prav­nu pri­ro­du do­ma­ćeg pro­pi­sa či­ja kon­tro­la ustav­no­sti ni­je pred­met ove ape­la­ci­je”.

Ne­ka­da­šnji pred­sed­nik CIK-a BiH Bran­ko Pe­trić oce­nju­je da Ustav­ni sud „na­sta­vlja da ru­ši ustav­ni po­re­dak”. „Od­lu­ka ni­je iz­ne­na­đu­ju­ća jer de­ce­ni­ja­ma pra­tim tu sim­bi­o­zu kan­ce­la­ri­je vi­so­kog pred­stav­ni­ka, Ustav­nog su­da, sa­ra­jev­ske čar­ši­je i me­di­ja i dru­gih or­ga­na na ni­vou BiH i nji­hov kurs je sa­mo po­tvr­đen”, re­kao je Pe­trić ko­ji is­ti­če da je BiH „kao ba­ja­gi dr­ža­va u ko­joj po­sto­je dva za­ko­no­dav­ca ko­ji od­lu­ču­ju ne­za­vi­sno je­dan od dru­gog o istim stva­ri­ma”.

Pro­fe­sor ustav­nog pra­va Si­ni­ša Ka­ran sma­tra da je ovom sud­skom od­lu­kom sru­šen prin­cip ustav­no­sti i za­ko­ni­to­sti, kao i Evrop­ska kon­ven­ci­ja o za­šti­ti ljud­skih pra­va. „Ne­sa­gle­di­ve su po­sle­di­ce jed­ne ova­kve ne­u­stav­ne od­lu­ke, ko­ja ru­ši kom­plet­no dr­žav­no ure­đe­nje BiH”, na­veo je on.

Do­di­kov advo­kat Go­ran Bu­bić na­ja­vio je br­zu ape­la­ci­ju Evrop­skom su­du za ljud­ska pra­va. „Mi smo i ra­ni­je na­ja­vlji­va­li da od Ustav­nog su­da BiH ne­ma­mo oče­ki­va­nja. Ko­le­ge prav­ni­ci iz Fe­de­ra­ci­je BiH na­zi­va­ju Ustav­ni sud BiH pro­jek­tom, a ne su­dom. Vi­de­li smo u sa­op­šte­nju Ustav­nog su­da da oni go­vo­re o vi­so­kom pred­stav­ni­ku, a ne o Usta­vu”, ka­že Bu­bić ko­ji tra­ži od­go­vor na pi­ta­nje – gde se tač­no u Usta­vu BiH na­la­zi član ili od­red­ba o vi­so­kom pred­stav­ni­ku?

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.