U Strazbur zbog pravde i Šmita
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Odluka Ustavnog suda BiH da odbaci žalbu Milorada Dodika otvorila je novu pravnu i političku rundu u slučaju koji, kako tvrde pravnici, direktno zadire u ustavni poredak, legitimitet visokog predstavnika i ovlašćenja domaćih institucija. Dodik se žalio na presudu Suda BiH, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog delovanja zbog „nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.
„Krnji Ustavni sud donosi političke presude. Da je vodio računa o Ustavu, morao je uvažiti odredbe prema kojima zakone u BiH može da donese isključivo Parlamentarna skupština”, poručio je izabrani predsednik Republike Srpske, reagujući na odluku suda.
Dodik je dodao da se ovakvim presudama nastavlja „era globalnih lešinara” koji na mnogim mestima u Evropi i svetu zloupotrebljavaju pravosuđe radi obračuna s političkim protivnicima. „Još od predsednika SAD Donalda Trampa, pa preko Marin Le Pen, Rumunije i mnogih drugih slučajeva”, naveo je Dodik.
On je juče na konferenciji za novinare izjavio da je ovom sudskom odlukom „srušen Dejtonski mirovni sporazum i Republika Srpska nije odgovorna za no što će se dešavati”. Istakao je da je ova odluka samo nastavak politike razgradnje RS i da se ne može verovati u pravdu institucije čiji je predsednik Mirsad Ćeman, ratni predsednik SDA. „Od početka su radili na tome da razgrade poziciju Srpske, a ovo odlukom su ukinuli i Ustav RS i rekli nam da na njega nemamo pravo iako je naš ustav dejtonska kategorija i usaglašen s Ustavom BiH”, navodi Dodik.
Istakavši da „globalisti žele da naprave muslimansku BiH”, Dodik je istovremeno dodao da dolazi teško vreme zbog globalnih i regionalnih odnosa, pa i odnosa u BiH.
„Situacija u BiH je za nas završena priča. Gledaćete kako izgleda kada je paralizovan nivo BiH”, rekao je Dodik.
Ustavni sud BiH je u utorak odbacio obe apelacije odbrane. Prvu, koja se odnosi na žalbu na sam proces pred Sudom BiH. I drugu, u vezi s odlukom Centralne izborne komisije (CIK) BiH o oduzimanju mandata predsedniku RS. Naime, Sud BiH osudio je Dodika jer je potpisao ukaz o proglašenju zakona koji je donela Narodna Skupština RS, sudeći mu za krivično delo koje je uvedeno u Krivični zakon BiH na osnovu odluke Šmita.
U vezi sa onim što je javnost najviše zanimalo – kako će se sud postaviti prema navodima odbrane da Šmit nije imenovan u Savetu bezbednosti UN, te da nema ovlašćenja da nameće zakone, u obrazloženju sudske odluke navodi se da je Ustavni sud BiH već ranije izneo stav da „ovlašćenja visokog predstavnika proizilaze iz Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma i relevantnih rezolucija SB UN i Bonske deklaracije, te da njegova ovlašćenja nisu podložna kontroli Ustavnog suda”. U vezi s oktroisanim odredbama Krivičnog zakona BiH, Ustavni sud je konstatovao da je Šmit „delovao kao zakonodavna vlast BiH”, te da navedena dopuna tog zakona „nesporno ima pravnu prirodu domaćeg propisa čija kontrola ustavnosti nije predmet ove apelacije”.
Nekadašnji predsednik CIK-a BiH Branko Petrić ocenjuje da Ustavni sud „nastavlja da ruši ustavni poredak”. „Odluka nije iznenađujuća jer decenijama pratim tu simbiozu kancelarije visokog predstavnika, Ustavnog suda, sarajevske čaršije i medija i drugih organa na nivou BiH i njihov kurs je samo potvrđen”, rekao je Petrić koji ističe da je BiH „kao bajagi država u kojoj postoje dva zakonodavca koji odlučuju nezavisno jedan od drugog o istim stvarima”.
Profesor ustavnog prava Siniša Karan smatra da je ovom sudskom odlukom srušen princip ustavnosti i zakonitosti, kao i Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava. „Nesagledive su posledice jedne ovakve neustavne odluke, koja ruši kompletno državno uređenje BiH”, naveo je on.
Dodikov advokat Goran Bubić najavio je brzu apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava. „Mi smo i ranije najavljivali da od Ustavnog suda BiH nemamo očekivanja. Kolege pravnici iz Federacije BiH nazivaju Ustavni sud BiH projektom, a ne sudom. Videli smo u saopštenju Ustavnog suda da oni govore o visokom predstavniku, a ne o Ustavu”, kaže Bubić koji traži odgovor na pitanje – gde se tačno u Ustavu BiH nalazi član ili odredba o visokom predstavniku?
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


