Sreda, 01.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
SA­U­DIJ­SKI PRINC DO­LA­ZI U BE­LU KU­ĆU

Može li Vašington da utiče na Bin Salmana

Pr­va po­se­ta Mu­ha­me­da bin Sal­ma­na Sje­di­nje­nim Ame­rič­kim Dr­ža­va­ma još od 2018. go­di­ne i ubi­stva Dža­ma­la Ha­šo­gi­ja
Može li Vašington da utiče na Bin Salmana
(ЕПА/К.Д.)

Ohra­bren uspe­hom u ini­ci­ra­nju pri­mir­ja u Ga­zi, ame­rič­ki pred­sed­nik Do­nald Tramp iz­ja­vio je za Si-Bi-Es da bi usko­ro mo­gao da od­ne­se još jed­nu ve­li­ku spolj­no­po­li­tič­ku po­be­du: da ube­di Sa­u­dij­sku Ara­bi­ju da pri­stu­pi „Avra­mo­vim spo­ra­zu­mi­ma”. Dan ka­sni­je, Roj­ters je iz­ve­stio da će sa­u­dij­ski pre­sto­lo­na­sled­nik Mu­ha­med bin Sal­man bo­ra­vi­ti u Be­loj ku­ći 18. no­vem­bra u zva­nič­noj rad­noj po­se­ti ame­rič­kom pred­sed­ni­ku.

Iako je Tramp 2020. po­sti­gao do­go­vor s Uje­di­nje­nim Arap­skim Emi­ra­ti­ma, Ba­hre­i­nom, Su­da­nom i Ma­ro­kom o nor­ma­li­za­ci­ji od­no­sa s Izra­e­lom, Ri­jad je do sa­da to do­sled­no od­bi­jao zbog iz­o­stan­ka kon­kret­nih ko­ra­ka ka us­po­sta­vlja­nju pa­le­stin­ske dr­žav­no­sti.

Princ Mu­ha­med, či­ni se, i sa­da ima dru­ge pri­o­ri­te­te, dok je us­po­sta­vlja­nje od­no­sa s Izra­e­lom da­lek cilj ko­ji će, pre­ma mi­šlje­nju ana­li­ti­ča­ra, ve­ro­vat­no zah­te­va­ti go­di­ne, a ne me­se­ce. Na dnev­nom re­du nje­go­ve po­se­te na­la­zi se i spo­ra­zum o od­bra­ni ko­ji bi Sa­u­dij­ska Ara­bi­ja i SAD tre­ba­lo da pot­pi­šu, pre­ma re­či­ma jed­nog ame­rič­kog zva­nič­ni­ka za „Nju­jork tajms”. Na­vod­no, Sa­u­dij­ska Ara­bi­ja že­li da za svo­ju avi­ja­ci­ju na­ba­vi bor­be­ne avi­o­ne F-35, ali i da po­stig­ne do­go­vor ko­ji bi Ri­ja­du omo­gu­ćio pri­stup ame­rič­koj teh­no­lo­gi­ji za raz­voj ci­vil­nog nu­kle­ar­nog pro­gra­ma.

To, me­đu­tim, ne­će spre­či­ti Tram­pa da po­ku­ša da Ri­jad pri­vo­li „Avra­mo­vim spo­ra­zu­mi­ma”. U in­ter­vjuu za ča­so­pis „Tajm” pro­šlog me­se­ca, ame­rič­ki pred­sed­nik je iz­ja­vio da ve­ru­je da je „ve­o­ma bli­zu” do­go­vor po ko­jem bi Sa­u­dij­ska Ara­bi­ja pri­zna­la Izra­el, pred­vi­đa­ju­ći da će se to do­go­di­ti do kra­ja go­di­ne, jer to ra­ni­je ni­je mo­glo da se ostva­ri zbog ra­ta u Ga­zi.

Me­đu­tim, Ali Ši­ha­bi, sa­u­dij­ski spolj­no­po­li­tič­ki ko­men­ta­tor bli­zak kra­ljev­skom dvo­ru, iz­ja­vio je da us­po­sta­vlja­nje zva­nič­nih od­no­sa iz­me­đu dve ze­mlje do kra­ja go­di­ne de­lu­je „prak­tič­no ne­mo­gu­će, osim ako ne do­go­di ču­do”. Pre­ma nje­go­vim re­či­ma, princ Mu­ha­med sma­tra da nor­ma­li­za­ci­ja od­no­sa za­vi­si od to­ga da li će Izra­el pred­u­ze­ti ve­li­ki ko­rak ka stva­ra­nju dr­ža­ve Pa­le­sti­ne, jer je to je­di­ni ozbi­ljan in­stru­ment pri­ti­ska ko­ji je pre­o­stao arap­skim dr­ža­va­ma.

To je, ipak, ma­lo ve­ro­vat­no u sa­da­šnjim okol­no­sti­ma, po­što su izra­el­ski pre­mi­jer Ben­ja­min Ne­tan­ja­hu i kraj­nje­de­sni po­li­ti­ča­ri iz nje­go­ve ko­a­li­ci­je ja­sno po­ru­či­li da ne­će po­dr­ža­ti us­po­sta­vlja­nje Pa­le­sti­ne, a za njih je to mno­go bit­ni­je pi­ta­nje u od­no­su na od­no­se sa Sa­u­dij­skom Ara­bi­jom.

Do­cent isto­ri­je na Uni­ver­zi­te­tu u Ku­vaj­tu Ba­der el Sa­if re­kao je da ga Tram­po­ve iz­ja­ve o sko­roj pro­me­ni od­no­sa Ri­ja­da i Tel Avi­va pod­se­ća­ju na laj­fko­u­ča ko­ji po­ku­ša­va da ma­ni­fe­stu­je že­lje u stvar­nost. De­lom je to i zbog sta­vo­va sa­u­dij­skih gra­đa­na. Is­tra­ži­va­nje spro­ve­de­no kra­jem 2023. po­ka­za­lo je da su oni u ogrom­noj ve­ći­ni pro­tiv od­no­sa s Izra­e­lom, što će Bin Sal­ma­nu bi­ti na umu kad bu­de do­no­sio od­lu­ke.

Ipak, za prin­ca će po­se­ta Va­šing­to­nu bi­ti isto­rij­ski do­ga­đaj. Po­sled­nji put je pu­to­vao ta­mo 2018, na ras­ko­šan tro­ne­delj­ni obi­la­zak to­kom ko­jeg se sa­stao s Tram­pom, ali i s vo­de­ćim lič­no­sti­ma ame­rič­kog bi­zni­sa i me­di­ja. Ta­da se hva­lio svo­jim dru­štve­nim re­for­ma­ma, uklju­ču­ju­ći ve­ća pra­va za že­ne. Ali, ne­ko­li­ko me­se­ci ka­sni­je sa­u­dij­ski agen­ti su u kon­zu­la­tu kra­ljev­stva u Is­tan­bu­lu ubi­li i ras­ko­ma­da­li ko­lum­ni­stu „Va­šing­ton po­sta” Dža­ma­la Ha­šo­gi­ja, sa­u­dij­skog di­si­den­ta u eg­zi­lu.

Princ Mu­ha­med su­o­čio se s me­đu­na­rod­nom osu­dom. CIA je za­klju­či­la da je pre­sto­lo­na­sled­nik odo­brio ubi­stvo Ha­šo­gi­ja, dok su mno­gi svet­ski li­de­ri ko­ji su ga ra­ni­je sr­dač­no do­če­ki­va­li po­če­li da ga iz­be­ga­va­ju. Princ je ne­gi­rao bi­lo ka­kvu ulo­gu u ubi­stvu, ali je pri­znao „sim­bo­lič­nu od­go­vor­nost” kao de fak­to vla­dar ze­mlje.

Me­đu­tim, glo­bal­na osu­da ni­je du­go po­tra­ja­la. Pri­sta­li­ce Bin Sal­ma­na sma­tra­ju da je on po­li­tič­ki „te­škaš” ko­ga je ne­mo­gu­će ig­no­ri­sa­ti. U ma­ju ove go­di­ne Tramp je iza­brao Ri­jad za po­čet­no od­re­di­šte svo­je pr­ve ve­li­ke ino­stra­ne tur­ne­je u dru­gom man­da­tu. Po­hva­lio je na­po­re pre­sto­lo­na­sled­ni­ka da pre­o­bli­ku­je kra­ljev­stvo, iz­ja­viv­ši pred sa­u­dij­skim zva­nič­ni­ci­ma da im Ame­ri­ka vi­še ne­će „dr­ža­ti pre­da­va­nja o to­me ka­ko tre­ba da ži­ve”.

S dru­ge stra­ne, pro­šlo­ne­delj­na kon­fe­ren­ci­ja o in­ve­sti­ci­ja­ma u Ri­ja­du oku­pi­la je hi­lja­de ban­ka­ra, zva­nič­ni­ka, di­rek­to­ra i pred­u­zet­ni­ka, ali i pru­ži­la uvid u pri­o­ri­te­te Mu­ha­me­da bin Sal­ma­na. Na fo­ru­mu je odr­ža­no de­se­tak pa­ne­la o ve­štač­koj in­te­li­gen­ci­ji, vi­še sa­u­dij­skih zva­nič­ni­ka go­vo­ri­lo je o prin­če­vim me­ga­pla­no­vi­ma i nje­go­voj stra­te­gi­ji za ogro­man dr­žav­ni in­ve­sti­ci­o­ni fond. Ipak, go­to­vo da ni­je bi­lo go­vo­ra o ula­ga­nju nov­ca u ob­no­vu Ga­ze – na­po­ru za ko­ji Tramp že­li da ube­di arap­ske ze­mlje da ga pred­vo­de.

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.