Četvrtak, 04.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
Međunarodni nastup srpskog advokata

Aleksić: Pravda za žrtve osiromašenog uranijuma je test budućnosti

Advokat pozvao evropske institucije da preuzmu odgovornost i priznaju posledice NATO bombardovanja po zdravlje ljudi
Aleksić: Pravda za žrtve osiromašenog uranijuma je test budućnosti
(ФОТО ТАНЈУГ/ КАНЦЕЛАРИЈА АДВОКАТА СРЂАНА АЛЕКСИЋА)

Advokat Srđan Aleksić, koji zastupa obolele od kancera kao posledice bombardovanja NATO alijanse, poručio je da pravda za žrtve osiromašenog uranijuma nije pitanje prošlosti, već test budućnosti.

Aleksić, koji se već godinama zalaže za žrtve osiromašenog uranijuma, učestvovao je na tri značajna međunarodna događaja posvećena posledicama ratova po ljudsko zdravlje, životnu sredinu i međunarodno pravo, rekli su za Tanjug iz njegove kancelarije.

Na tri događaja u Belgiji i Nemačkoj, Aleksić je istakao jedinstvenu poruku - da istina o ratnoj kontaminaciji mora da bude naučno dokazana, pravno priznata i moralno prihvaćena. 

Predstavljeni su i rezultati nanotehnoloških analiza koje potvrđuju prisustvo uranijumskih čestica u tkivu obolelih, čime je nauka prvi put, kako je naveo, postala ključni dokaz u sudskim postupcima.

Njegovo izlaganje praćeno je velikim interesovanjem akademske i stručne javnosti i doprinelo je daljoj internacionalizaciji pitanja ratne odgovornosti i prava na zdravu životnu sredinu.

„Pravda za žrtve osiromašenog uranijuma nije pitanje prošlosti – to je test budućnosti", zaključio je Aleksić u Berlinu, pozivajući evropske institucije da odgovornost prema žrtvama pretvore u zajedničku politiku humanosti i prava.

Aleksić je bio jedan od glavnih govornika na događajima 3. i 4. novembra na Katoličkom univerzitetu u Luevenu, u organizaciji Leuvenske mirovne organizacije i Instituta za kriminologiju (LINC), gde je govorio o pravnim, medicinskim i moralnim aspektima ratne kontaminacije i njenim dugoročnim posledicama po zdravlje i životnu sredinu.

U izlaganju pred studentima, profesorima i stručnjacima iz oblasti prava i medicine, Aleksić je istakao da “rat ne prestaje potpisivanjem primirja, već da njegove posledice ostaju u zemlji, vodi i telima ljudi, dok su učesnici razmatrali pravne instrumente zaštite životne sredine tokom i nakon oružanih sukoba.

Aleksić je, dan kasnije, održao predavanje u Bundestagu u Berlinu, na poziv Odbora za ljudska prava i humanitarnu pomoć poslaničke grupe AfD, gde je u govoru "Uran 238 - ljudska prava i odgovornost države“, upozorio da upotreba oružja sa dugotrajnim posledicama predstavlja civilizacijski izazov, a ne samo tehničko pitanje.

On je obuhvatio istorijat upotrebe osiromašenog uranijuma tokom NATO bombardovanja, medicinske dokaze o njegovim posledicama i poziv na međunarodnu konvenciju o zabrani takve municije.

Posebno je istakao saradnju sa italijanskim advokatom Angelom Fiore Tartagliom, čiji su slučajevi u Italiji postavili pravni presedan za odgovornost države prema obolelim vojnicima. 

„Evropa ima moralnu obavezu da formira registar kontaminiranih područja i fond solidarnosti za obolele”, naglasio je Aleksić i dodao da odgovornost nije slabost, već snaga civilizacije.

Događaj u Berlinu bio je ujedno i prilika za promociju nemačkog izdanja Aleksićeve knjige "Uran 238", koja je nedavno prevedena i publikovana u Nemačkoj. 

Kako su naveli iz njegove kancelarije, knjiga predstavlja sintezu pravnih, naučnih i etičkih argumenata o posledicama upotrebe osiromašenog uranijuma, a u Nemačkoj je dočekana kao značajan doprinos javnoj i akademskoj debati o odgovornosti država i zaštiti ljudskih prava u kontekstu ratne ekologije.

Na događaju je prisustvovao i Mladen Tadić, drugi sekretar Ambasade Srbije u Nemačkoj, koji je, kako navode, izrazio podršku inicijativama usmerenim na međunarodno priznanje prava žrtava ratne kontaminacije. 

Aleksić je inače Višem sudu u Beogradu podneo nekoliko tužbi protiv NATO kojima se traži naknada štete za policajca i dvojicu rezervista koji su 1999. godine bili na AP KiM, nakon čega su oboleli od kancera, kao posledice bombardovanja naše zemlje osiromašenim uranijumom.
 

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Бранислав Станојловић
Осиромашени уранијум је тачно то - није радиоактиван, али као и сви остали тешки метали је ХЕМИЈСКИ отрован поготово у праху. У својој лабораторији у на универзитету у Ливерпулу сам годинама користио U ваљак пречника 20цм и толике висине као стопер за врата и пар деценија касније сам добио још двоје здраве и сада одрасле деце.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.