Petak, 05.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
Svedočanstvo o najpoznatijem Hrvatu

Kako sakriti Tita u Kumrovcu

Kako sakriti Tita u Kumrovcu
(Фотографије: М. Лакић)

Kumrovec – Malo je rođenih nakon raspada bivše Jugoslavije koji su čuli za Kumrovec. Mesto s manje od 300 stanovnika u hrvatskom Zagorju nalazi se tik uz Sloveniju. Putem prođe tek po koje vozilo, a uspavanost mesta remete autobusi na parkingu iza vatrogasne stanice. Reč je o posetiocima Muzeja „Staro selo”, u kojem je predstavljen tradicionalni način života u Zagorju. Nekoliko lepo sređenih starih kuća s postavkom o tome kako su pre sto godina izgledali seosko venčanje i lokalna kafana, kako je pripremana hrana... Sve u svemu, vredi potrošenih pet evra, koliko košta ulaznica.

Za one rođene ranije, Kumrovec je poznat kao rodno mesto Josipa Broza Tita – doživotnog predsednika Jugoslavije, koja je bila primer zemlje samostalne, nesvrstane politike, ekonomskog razvoja... Sve dok nije nestala u krvavom ratu. Iz rata je ponikla, u njemu je i završila.

Upravo oni koji pamte Jugoslaviju i Tita po dolasku u Kumrovec doživeće, najblaže rečeno, šok. Njegova rodna kuća i dalje je tu. Pored je i spomenik „najvećem sinu naših naroda i narodnosti”. Ali o značaju i delu državnika svetskih razmera, čijoj sahrani je prisustvovalo 209 delegacija iz 128 zemalja, svedoči samo jedna, mala soba. Nekoliko fotografija, stari radio-aparat, televizor i replika Titove uniforme iz rata. I to je sve. U ostalim prostorijama Titove rodne kuće predstavljeni su narodni vez na čaršavima, tu su i peći za pečenje hleba.

Potpuna neverica obuzima turistu namernika. Jasno je da Hrvatska ne želi da se seća Jugoslavije, pa time verovatno ni Tita, ali zašto je on baš toliko marginalizovan i to u svom rodnom mestu i rođenoj kući – to nije jasno.

Taj isti Tito verovatno je najpoznatija istorijska ličnost s ovih prostora. Savremenik Ruzvelta, Čerčila, Staljina. On je bio gost u Beloj kući, Kremlju, na engleskom dvoru. Teško da Zagorje i Hrvatska mogu više od toga.

Uostalom, i Tuđman je bio partizan. Politički komesar u Narodnooslobodilačkom pokretu, čiji je vrhovni komandant bio Josip Broz Tito.

Nekada reprezentativni objekat političke škole u kojem su se mladi kadrovi ideološki obrazovali

S Titom se u Kumrovcu srećete tek ako uđete u muzej. Istina, jedna ulica nosi ime najpoznatijeg Zagorca, ali to je više prečica koja vodi ka bivšoj političkoj školi. Odnosno onome šta je ostalo od nje. Nekada reprezentativni objekat u kojem su se mladi kadrovi ideološki obrazovali i pripremali za upravljanje Jugoslavijom, danas svedoči o propasti države koja ga je izgradila. Nekada moderno i velelepno zdanje pretvorilo se u ruinu u kojoj bi bez većih priprema mogli da se snimaju filmovi o propasti sveta. Vegetacija je progutala okolinu objekta. Nedostaju staklena vrata koja vode u hol i dalje ka recepciji, baru sa šankom, sali za sastanke. Kroz rupe u krovu ulazi voda koja se sliva niz zidove.

Na prvom nivou nalaze se nekadašnje prostorije za nastavu i sastanke. Stepenice vode do drugog i trećeg sprata sa sobama za smeštaj polaznika škole i predavača. U ono vreme, ovo mesto je bilo simbol luksuza i obećavajuće budućnosti.

Politička škola je tokom rata devedesetih prvo služila kao kasarna za smeštaj i obuku specijalnih policijskih snaga, a potom je primila izbeglice. Nakon 1995. godine objekat je napušten i od tada propada.

Na brdu iznad Kumrovca nalazi se hotel iz kojeg se pruža pogled na dolinu reke Sutle i Sloveniju, koja je nadohvat ruke. Čak i danas futuristički objekat je zatvoren. Gosti tu odavno ne dolaze. O vremenu iz kojeg potiče svedoči samo postolje za zastave – za svaku republiku i, u sredini, za saveznu državu.

– U Kumrovec cele godine dolaze školske ekskurzije. Ali mlade generacije ne zanima Tito. On prvenstveno privlači goste iz zemalja u regionu. Neko Tita vidi kao diktatora, neko kao veliku istorijsku ličnost. To je sada već daleka prošlost i nema potrebe da se bavimo time – objašnjava mladić koji na ulazu u muzej naplaćuje karte.

Ipak, na policama prodavnice sa suvenirima dominira lik osnivača pokreta nesvrstanih. Može da se kupi šolja s Titovim likom, a tu su i magneti, majice, čak i vino. Na svim suvenirima prikazan je samo lik Josipa Broza – nema zvezde petokrake, niti jugoslovenske zastave. U nezvaničnom razgovoru može se čuti da je tako odlučeno da bi se izbegle provokacije od strane onih koji ne žele da se sećaju Jugoslavije.

Komentari5
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

СЛОБОДАН
Већ на првом попису становништва у Југославији, после рата, Броз се изјаснио да је Хрват.
Maxim
Nije ni imao izbora jer je tek na drugom popisu iz 1953. upotrebljen termin "Jugoslaven".
Боривоје Банковић
А зашто је ово вест за нас? Како се Хрвати односе према својима, само је њихов проблем.
Боривоје Банковић
@ Божидар Анђелковић: То јесте наш проблем, али нема везе с њима.
Божидар Анђелковић
„Кућа цвећа" је у Србији. То је наш проблем.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.