Sreda, 15.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
Izmena Zakona o udžbenicima

Oštra polemika poslanika o nacionalnim udžbenicima

Oštra polemika poslanika o nacionalnim udžbenicima
(Фото Танјуг/П. Вучковић)

Cilj izmena Zakona o udžbenicima jeste da stvori patriotsku vrlinu kod mladih, što ne isključuje toleranciju, racionalnost i kritičko mišljenje, i da stvori socijalnu odgovornost, rekao je juče u Skupštini Srbije ministar prosvete Dejan Vuk Stanković, odgovarajući na primedbe dela opozicije. U vrlo oštroj raspravi, deo opozicionara je optužio vlast da, „nameće ideologiju SNS-a i reviziju istorije”, a Milenko Jovanov (SNS) kazao je da niko ne nameće nikakvu ideologiju, te da je za neke „biti Srbin ideologija i ne biti moderan”.

Većina opozicionara oštro je kritikovala pre svega uvođenje nacionalnih udžbenika i to što će ih štampati Zavod za udžbenike. Ana Eraković (NPS) kazala je da je „zakon nepopravljiv, primer manipulacija”, te „uvođenje predmeta od nacionalnog interesa nije u skladu s drugim zakonima”. Zamerila je i „što se daje monopol Zavoda za udžbenike”. Tatjana Marković Topalović (SRCE) rekla je da su „svi predmeti od nacionalnog značaja, ne samo pojedini” i da se „ne treba igrati pojmom nacionalni identitet, koji se pominje, to je osetljiva kategorija”. Slično su govorili i poslanici ZLF-a, optužujući vlast za politizaciju obrazovanja, a Biljana Đorđević je kazala da „nije prihvatljivo da država putem udžbenika brani nacionalnu bezbednost i nacionalni interes”.

Ministar Stanković rekao je da je intencija zakona da stvori prostor za razvijanje patriotske vrline i dodao: „Što se tiče nacionalne bezbednosti, ona je shvaćena u najširem mogućim kontekstu. Ako čovek nema svest o identitetu, o tome da je država najviši oblik nacionalne slobode, onda se postavlja pitanje da li je u turbulentnim vremenima spreman da je brani. I vama je jasno da u trusnom području kao što je ovo, u kojem nisu završene geopolitičke igre, uvek postoji rizik za nacionalnu bezbednost, šta god radili i kojom god društvenom aktivnošću se bavili, uključujući i obrazovanje. Zakon je sažeo nacionalno i demokratsko s jedne strane, zato što je obuhvatio i većinsko i manjinsko stanovništvo. Vodili smo se ravnotežom između demokratije i multikulturalnosti u ovom društvu.”

Milenko Jovanov (SNS) kazao je, odgovarajući Đorđu Pavićeviću (ZLF), da zakon nema nikakve veze s politizacijom i dodao: „Kaže, ne zna kako izgleda politizacija obrazovanja. Pa izgleda tako što predstavnici političkih stranaka i poslanici blokiraju fakultete u želji da time angažuju studente u svoju političku korist. Politizacija obrazovanja je kad roditelji zajedno s nastavnicima ili profesorima iz političkih stranaka ili politički opredeljeni blokiraju škole, kad rektori univerziteta onemogućavaju rad univerziteta u Srbiji zato što žele da ostvaruju svoje političke ambicije.”

Ipak, najveću buru u sali izazvao je Pavle Grbović (PSG), koji je optužio vlast da kroz nacionalne udžbenike želi da „nametne ideologiju SNS-a”, da „vrši reviziju istorije, hoće li deca učiti poeziju ratnog zločinca Radovana Karadžića”. Kazao je, između ostalog, i da će „deca znati sve o lozi Nemanjića, ali neće znati da koriste moderne tehnologije”. Poredio je ovaj zakon s onim što je, kako je naveo, radila tajna služba Istočne Nemačke – Štazi.

Milenko Jovanov je odgovorio: „Po njemu, ako si nacionalno svestan, ne možeš da budeš ni u 21. veku, ni da koristiš moderne tehnologije. Ako si Srbin ne možeš ništa, ti si ćaci, ako si ćaci, ti si za odstrel. To je to poenta priče koju slušamo godinu dana. Ne, nego ćemo svi da budemo Mila Pajić, pa neće nam decu učiti Dinko Gruhonjić kao vas i neće svi trčati u Hrvatsku da beže od odgovornosti u sopstvenoj zemlji. I neće nam Zagreb biti bliži od bilo kog srpskog grada. Tito je umro, nema Jugoslavije, nećemo da budemo Jugosloveni, a tragedija je što danas u Narodnoj skupštini mogu da citiram ono što je u 19. veku govorio Svetozar Miletić – ’mi imamo svoje narodno ime koga se nikome za ljubav nećemo odreći i koje nikome drugom ne namećemo, hoćemo da ostanemo Srbi’. Tragedija je da posle dva veka ponavljamo to, ne daju nam da budemo Srbi, jer ako smo Srbi onda valjda nismo ljudi. I kakve veze ovo ima sa Štazijem, s Istočnom Nemačkom, ko ovde nameće ideologiju SNS-a kroz udžbenike? Njemu je biti Srbin ideologija. Ljudi moji, jel vi shvatate u kom svetu živimo, ko nama hoće da kroji kapu i uređuje državu? Biti Srbin nije ideologija, to je nešto čemu pripadate ili ne pripadate. Vaše je pravo da ne pripadate, ali nemojte nama da branite da budemo ono što jesmo.”

Grbović je uzvratio da „može neko da bude i Srbin i moderan, da poštuje istoriju, tradiciju i da bude evropski nastrojen”. Dodao je: „Postoje konzervativne snage i u Srbiji i u ovom parlamentu koje ja poštujem, ali, gospodo, stvar je u tome što vi niste konzervativni. Vi ste konzervirani, vaša politička ideologija je konzervirana. Namećete ideologije koje su zaostale dva veka unazad. Ovde vršite najveću podvalu i zamenu teza i kao vrhunac patriotizma namećete da ste patriota samo ako branite ratne zločince i ratne zločine. Ukoliko kažete da neko u istoriji Srbije neke stvari nije uradio kako treba i da ne treba time da se ponosimo, vi mu nametnete etiketu izdajnika. E, to je zabluda koju vi ovde namećete. To je šteta koju namećete svim budućim generacijama i zbog toga treba da vas bude sramota.”

Jovanov je kazao: „Pa nisam ja rekao da će nam deca znati sve o Nemanjićima, ali neće znati da koriste moderne tehnologije. To je kontekst u kojem sam govorio. Mi štitimo ratne zločince, pa ne nosim ja majicu s Jovom Divjakom na grudima, nego bivši predsednik njegove stranke Sergej Trifunović. Za one koji ne znaju, Jovo Divjak je pucao po Srbima u BiH, to je model Srbina koji je njima prihvatljiv. Pa nećete nas na to naterati. I druga stvar, jel učenje Nemanjića ideologija? Ala ste vi zaglibili, sledbenici Jove Divjaka i svi bi kao Jovo Divjak bili. Takvi ste.”

Reagovao je i ministar Stanković. Konstatovao je da je „ovo bila vrhunska politizacija, koju treba izbeći u stručnoj raspravi” i dodao: „Lepo je što neki posećuju muzeje Štazija, ali Štazi je, kao tajna služba DDR-a, imao cilj da zaštiti socijalistički poredak i komunističku ideologiju. Cilj ovog zakona je nešto sasvim drugo od onoga što je bio sadržaj komunističke ideologije, koja je bila ateistička i anacionalna. Cilj ovog zakona je da istakne patriotizam i rodoljublje, da stvori patriotsku vrlinu kod mladih naraštaja, što ne isključuje i toleranciju i racionalnost i kritičko mišljenje. Ako već govorite o kritičkom mišljenju, a čuo sam da je neko to pomenuo, niko, uvodeći ove udžbenike, nije ukinuo recimo predmete kao što su filozofija i logika na gimnazijskom nivou, koji podstiču kritičko mišljenje i racionalno rasuđivanje.”

Stanković je istakao: „Zanimljiva je tendencija koju sam čuo u nekim od izlaganja – da se štite privatni izdavači, pri čemu nijedan privatni izdavač do sada nijednu reč o zakonu nije rekao. Da li je Narodna skupština berza gde se vi nudite za zastupnike privatnih izdavača, ne znam, to je vaše moralno i političko pravo i vaš moralni rizik. Tekst u obrazloženju nema ama baš nikakve veze s komunističkom, socijalističkom ideologijom i pratećom retorikom koja ide u pravcu izolacije ove zemlje. Naprotiv, zakon je usklađen sa standardima EU, što piše u obrazloženju. Ne postoji nikakva tendencija ka indoktrinaciji, još nije završen plan ni program na osnovu kojeg bi mogli tako nešto da tvrdite, kao što nije ni predviđen autoritarni model držanja nastave što je ključano za indoktrinaciju. Dakle, obrazovni projekat je celovit i mi nismo putem ovih udžbenika ukinuli one predmete koji podstiču racionalno i kritičko rasuđivanje, niti ćemo to uraditi. Želeli smo samo da istaknemo, što više puta ponavljam, da zakon ima cilj – da stvori patriotsku individualnu vrlinu kod svakog pripadnika društva, bez obzira na to da li je pripadnik manjinske ili većinske zajednice i socijalnu odgovornost. Najzad, nigde ne postoji da se razvija militantni duh, još manje revizija istorije.”

Branko Lukić (Mi – snaga naroda, dr Branimir Nestorović) kazao je da se ništa ne slaže s Grbovićem i dodao: „Mislio sam da ovo nikad neću reći, ali moram da kažem da se slažem sa Milenkom Jovanovim.”

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.