Petak, 05.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
„PO­LI­TI­KA” U IN­DI­JI

Hram u spo­men jo­gi­ju če­lič­ne vo­lje

Hram u spo­men jo­gi­ju če­lič­ne vo­lje
Европ­ски но­ви­на­ри ис­пред ман­ди­ра Сва­ми­на­ра­јан хра­ма (Фо­то Ак­шар­дам Сва­ми­на­ра­јан)

Od na­šeg spe­ci­jal­nog iz­ve­šta­ča

Ah­me­da­bad – Je­dan od naj­ve­ćih in­dij­skih hra­mo­va na­šeg do­ba, Sva­mi­na­ra­jan Ak­šar­dam, na­la­zi se u Ah­me­da­ba­du, u dr­ža­vi Gu­dža­rat, na ju­go­za­pa­du pot­kon­ti­nen­ta, sme­šten ne­da­le­ko od re­ke Sa­ba­mar­ti. Kom­pleks pra­vljen od „gu­sto is­pre­ple­te­nog” ka­me­na pe­šča­ra kao ak­šar­dam – što zna­či bož­je pre­bi­va­li­šte, ujed­no je mu­zej po­sve­ćen hin­du­i­stič­kom re­du Sva­mi­na­ra­jan, ko­ji no­si na­ziv po svom osni­va­ču jo­gi­ju Sva­mi­ju (1781–1830), ob­ja­snio je vo­dič Šem­se­din Han uče­sni­ci­ma Kon­gre­sa evrop­skih no­vi­na­ra u In­di­ji.

Ka­ko bi nas upo­znao s ve­ro­va­njem Sva­mi­ja, u bi­o­sko­pu kom­plek­sa ko­ji je gra­đen 13 go­di­na i otvo­ren 1992. kao tu­ri­stič­ka atrak­ci­ja, pu­stio je film o od­ra­sta­nju nje­go­vog sled­be­ni­ka s kra­ja 19. ve­ka ko­ji u že­lji da po­sta­ne jo­gi sa 14 go­di­na na­pu­šta si­ro­ma­šni dom i bos pre­la­zi Hi­ma­la­je. Če­lič­ne vo­lje, ko­ju je ja­čao pe­ša­če­ći i spa­va­ju­ći pod ve­drim ne­bom, ka­ko ova pri­ča go­vo­ri, za­u­sta­vljao je raz­be­sne­le ti­gro­ve da ne upa­da­ju u pla­nin­ska se­la. Sta­nov­ni­štvo ga je pro­gla­si­lo sve­cem, a ka­da je po­stao te­o­log i uči­telj, osim neo­p­hod­nog ba­lan­sa du­ha i te­la, pro­po­ve­dao je mo­ral­ni, lič­ni i so­ci­jal­ni bo­lji­tak u in­dij­skom dru­štvu. Ta­ko­đe, bor­bu pro­tiv za­la, ka­kvi­ma je sma­trao spa­lji­va­nje udo­vi­ca i dru­ge kult­ne rad­nje zlo­sta­vlja­nja že­na.

Slič­nih pri­ča o hra­brim gu­ru­i­ma sled­be­ni­ci­ma Sva­mi­ja, ko­ji ga sma­tra­ju ma­ni­fe­sta­ci­jom bo­ga Kri­šne, baš kao i Sva­mi­na­ra­jan hra­mo­ve, ko­je oni i da­lje po­di­žu, ima pre­gršt ši­rom In­di­je, ali i sve­ta. Tre­nut­no se, za­hva­lju­ju­ći za­vid­nim pri­ku­plje­nim sred­stvi­ma aso­ci­ja­ci­je BAPS, na­sta­le na dru­štve­no-spi­ri­tu­a­li­stič­kom uče­nju Sva­mi­na­ra­ja­na, gra­di sli­čan ve­li­ki hin­du kom­pleks u Pa­ri­zu, u Uli­ci ve­ra, a za­vr­šen je i gran­di­o­zni hram u Ame­ri­ci, u Ro­bin­svi­lu, za ko­ji su dva mi­li­o­na ku­bi­ka pe­šča­ra do­ba­vi­li In­du­si sa ce­le pla­ne­te.

U iz­grad­nji kom­plek­sa u Ah­me­da­ba­du uče­stvo­va­lo je vi­še od če­ti­ri hi­lja­de vo­lon­te­ra iz ce­log sve­ta, ra­de­ći oko 8.000 bes­plat­nih sa­ti.

„Hra­mo­vi su dom Sva­mi­na­ra­ja­na i nje­go­vih na­sled­ni­ka ko­ji su ra­zna ote­lo­tvo­re­nja vr­hov­nog stvo­ri­te­lja Bra­me, po ka­sni­je raz­vi­je­nom troj­stvu hin­du re­li­gi­je. Oni se sma­tra­ju več­nim bož­jim slu­ga­ma i ide­a­li­ma sve­to­sti i oda­no­sti”, ka­že vo­dič, po­zi­va­ju­ći da po­že­li­mo sve naj­bo­lje svo­jim po­ro­di­ca­ma i ze­mlja­ma iz ko­jih po­ti­če­mo dok kao po­ča­sni go­sti na ob­re­du bo­ka­lom vo­de za­li­va­mo sve­ti­li­šte.

Ol­ta­ri po­sve­će­ni bo­žan­stvi­ma na­la­ze se u garb­ha­gru­hu ili unu­tra­šnjem sve­ti­li­štu i na nji­ma je u ovom hra­mu, na či­joj se grad­nji oči­gled­no ni­je šte­de­lo, mno­go po­zla­te. U Dvo­ra­ni vred­no­sti pri­ka­za­ni su de­ta­lji iz ži­vo­ta de­ča­ka Nil­kan­ta, ka­sni­je no­vog jo­gi­ja (ju­na­ka ani­mi­ra­nog fil­ma), od sta­kle­nih hod­ni­ka do mo­sto­va od ko­nop­ca, s ne­bom od op­tič­kih vla­ka­na iz­nad džun­gli i pla­ni­na, oči­gled­no ka­ko bi se stvo­ri­la at­mos­fe­ra na­bi­je­na iz­ne­na­đe­nji­ma. Sve­ti­li­šte se, ina­če, na­la­zi u man­di­ru, ka­ko zo­vu glav­no zda­nje, ko­je je sr­ce kom­plek­sa.

„Man­dir je kod nas In­du­sa po­ku­šaj da se Bo­gu po­nu­di bez­vre­me­ni mi­ran dom ko­ji oda­je po­čast nje­go­voj sla­vi, a ujed­no je nje­gov iz­gled oda­va­nje po­ča­sti tra­di­ci­o­nal­noj hin­du­i­stič­koj ar­hi­tek­tu­ri. Pro­jek­to­van je u skla­du sa drev­nim in­dij­skim trak­ta­ti­ma o ar­hi­tek­ton­skoj na­u­ci, ko­ji se zo­vu ’Šil­pa ša­stre’. Pre­ma nji­ma su man­di­ri hra­mo­va di­zaj­ni­ra­ni ta­ko da ima­ju gran­di­o­zne pro­por­ci­je i pre­po­zna­tljiv stil re­zba­ri­ja i je­din­stve­nu kon­struk­ci­ju u ko­joj ne­ma upo­tre­be cr­nih me­ta­la”, pri­ča Han.

Ak­šar­dam man­dir, ili glav­no pre­bi­va­li­šte Bo­ga, sa­sto­ji se od 97 gu­sto iz­re­zba­re­nih stu­bo­va, 17 ukra­še­nih ku­po­la, 200 ka­me­nih gre­da i čak 57 ka­me­nih pa­ra­va­na, ka­ko nam je pre­ci­zno na­bro­jao. Ima i 256 sta­tua du­hov­nih lič­no­sti u hin­du­i­zmu. Ina­če, man­dir se uz­di­že 33 me­tra u ne­bo, pro­sti­re 40 me­ta­ra u ši­ri­nu i 73 u du­ži­nu. U nje­mu se, kao i u ce­lom ovom mu­zej­skom hin­du kom­plek­su, o pra­zni­ci­ma oku­plja ve­li­ki broj ver­ni­ka, ali se i odr­ža­va­ju va­žne ma­ni­fe­sta­ci­je. Obi­la­ze ga ver­ni­ci, ali i tu­ri­sti ce­log sve­ta.

Na kra­ju na­šeg obi­la­ska, za­jed­no sa nji­ma bi­li smo u pu­bli­ci za ve­ći­nu nas još ne­vi­đe­nog sve­tle­ćeg vo­de­nog spek­ta­kla. Vi­deo pri­kaz Bo­ga smr­ti Ja­me, ko­ji vla­da pod­zem­nim sve­tom (sa glum­cem u po­za­di­ni) dok mu se iz pu­bli­ke obra­ća ma­li glu­mac u ulo­zi de­ča­ka kog je otac pri­neo kao žr­tvu, uz efek­te vo­de i sve­tlo­snih zra­ka ra­znih bo­ja, do­ča­ra­va „ono­stra­ni svet” u ko­jem se rad­nja od­vi­ja. De­čak tra­ži da nje­go­va po­ro­di­ca po­ži­vi još i bu­de sreć­na, na šta mu Ja­ma ob­ja­šnja­va da smrt ne po­sto­ji, u skla­du s ve­ro­va­njem u po­nov­no ra­đa­nje. Vi­so­ka teh­no­lo­ška do­stig­nu­ća uči­ni­la su svo­je, pa se i pu­bli­ka iz pr­vih re­do­va pre­stra­ši na se­kund ka­da „va­tra” iz „pa­kla” stig­ne do nje, dok br­zo ne shva­ti da je u pi­ta­nju vo­da. Tu­ri­stič­ki štos ili pri­ča o ve­ro­va­nju u več­ni ži­vot, tek pu­bli­ka je na kra­ju ra­do­sno po­hr­li­la da se sli­ka sa de­ča­kom glum­cem kao po­bed­ni­kom.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.