Nedelja, 12.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
NARODNA BANKA SRBIJE SAOPŠTILA

NBS: isplativija štednja u dinarima

NBS: isplativija štednja u dinarima
(Фото А. Васиљевић)

Rast štednje stanovništva je nastavljen i u drugoj polovini 2025. godine, kada je dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara, odnosno za 5,3 odsto i krajem decembra je iznosila 206,2 milijarde dinara, saopštila je danas Narodna banka Srbije (NBS) i navela da je u istom periodu porasla i devizna štednja i to za 459,5 miliona evra ili 2,9 odsto i dostigla nivo od 16,2 milijarde evra na kraju 2025. Posmatrano na nivou godine, dinarska štednja je povećana za 15,0 milijardi dinara ili za 7,8 odsto, dok je devizna štednja povećana za 772,5 miliona evra odnsno za 5,0 odsto. Istovremeno, učešće dinarske štednje je blizu 10 odsto ukupne štednje u domaćim bankama, što je znatno poboljšanje, s obzirom na to da je krajem 2012. to učešće bilo ispod dva procenta i pokazuje sve veće poverenje stanovništva u stabilnost domaće valute.

 I početkom 2026. godine dinarska i devizna štednja su nastavile da beleže rekordne nivoe, tako da je, prema operativnim podacima, dinarska štednja krajem januara iznosila blizu 208 milijardi dinara, a devizna 16,3 milijarde evra, prenosi Tanjug.

 Najnovija polugodišnja analiza isplativosti dinarske i devizne štednje, koja je obuhvatila period od decembra 2012. do decembra 2025. godine, potvrdila je da je u prethodnih 13 godina bilo isplativije štedeti u dinarima, bez obzira na rok oročenja štednje, naveli su iz NBS.

Na veću isplativost dinarske štednje od štednje u evrima uticale su očuvana finansijska stabilnost i relativna stabilnost kursa dinara u odnosu na evro, zatim više kamatne stope na štednju u dinarima nego na štednju u evrima, kao i povoljniji poreski tretman prihoda od kamate na štednju u domaćoj valuti u odnosu na štednju u stranoj valuti.

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.