Subota, 06.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
Kriza finansiranja

Preti li bankrot Ujedinjenim nacijama

Ko drži sudbinu UN u rukama
Preti li bankrot Ujedinjenim nacijama
Илустрација - ФОТО (EPA/SALVATORE DI NOLFI)

Iako su iz vrha Ujedinjenih nacija poslednjih dana stigla upozorenja da bi međunarodna organizacija već tokom leta mogla da se suoči sa ozbiljnim finansijskim poteškoćama, procene ukazuju da je još rano govoriti o mogućem bankrotu.

Prema ocenama poznavalaca prilika, dramatične najave pre svega imaju za cilj da podstaknu najveće donatore, pre svega Sjedinjene Američke Države, da izmire svoje obaveze i spreče produbljivanje budžetskog deficita. U tom kontekstu, upozorenja generalnog sekretara Antonia Gutereša tumače se kao preventivni potez, a ne kao signal neposrednog finansijskog sloma.

Sjedinjene Države su i ranije kasnile sa uplatama doprinosa, što je bio slučaj 2019. i 2020. godine. Tadašnje odlaganje plaćanja ocenjeno je kao politička poruka nezadovoljstva stanjem unutar organizacije. Sličan scenario nije isključen ni sada, što dodatno usložnjava finansijsku sliku UN.

Ipak, čak i u slučaju da budžet organizacije bude ozbiljno opterećen, ne očekuju se suštinske promene u njenoj strukturi ili mandatu. Iako su SAD formalno ključni donator, većina država članica uredno izmiruje sopstvene finansijske obaveze, što predstavlja važan stabilizacioni faktor.

Mere štednje, ukoliko do njih dođe, najpre bi mogle da pogode administrativni aparat. To podrazumeva smanjenje broja zaposlenih u Sekretarijatu, uključujući sedišta u Njujorku, Ženevi i Beču. Očekuje se i racionalizacija kroz ukidanje dupliranih funkcija, gašenje pojedinih komisija i odbora, kao i reviziju platnih i ugovornih aranžmana.

Jedna od mogućih mera jeste i povratak na vremenski ograničene, petogodišnje ugovore o radu, umesto dosadašnje prakse dugoročnih ili praktično doživotnih angažmana.

Uprkos utiscima o velikim finansijskim iznosima, ukupan konsolidovani budžet Ujedinjenih nacija ostaje relativno skroman u poređenju sa izdvajanjima najvećih sila za druge namene. Upravo ta činjenica ukazuje da je trenutna kriza pre svega pitanje političke volje i discipline u uplatama, a ne znak neminovnog institucionalnog raspada.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Саша
Ју, баш сам се узнемирио

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.