Četvrtak, 18.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Bela kuća vraća NATO na fabrička podešavanja

​Va­šing­ton vr­ši pri­ti­sak na ali­jan­su da sma­nji sa­rad­nju sa in­do-pa­ci­fič­kim sa­ve­zni­ci­ma i za­tvo­ri mi­si­ju u Ira­ku
Bela kuća vraća NATO na fabrička podešavanja
(Фото ЕПА/А.Џ.)

Za­pad­na voj­na ali­jan­sa će mo­ra­ti da sma­nji svo­je glo­bal­ne am­bi­ci­je i vra­ti u svo­je „evro­a­tlant­sko dvo­ri­šte”. Sa­mit u An­ka­ri po­čet­kom ju­la bi­će ve­ro­vat­no pri­li­ka za pro­mo­ci­ju no­vog re­for­mi­sa­nog, ta­ko­zva­nog NA­TO 3.0. Na sku­pu li­de­ra 32 čla­ni­ce voj­nog sa­ve­za u glav­nom gra­du Tur­ske za glav­nim sto­lom vi­še ne­će bi­ti me­sta ne sa­mo za ukra­jin­skog pred­sed­ni­ka Vo­lo­di­mi­ra Ze­len­skog već i in­do-pa­ci­fič­ke sa­ve­zni­ke.

Tram­po­va ad­mi­ni­stra­ci­ja in­si­sti­ra da pred­stav­ni­ci Ukra­ji­ne, Austra­li­je, Ja­pa­na i Ju­žne Ko­re­je mo­gu da pri­su­stvu­ju sa­mo na pra­te­ćim do­ga­đa­ji­ma. Je­dan zva­nič­nik iza NA­TO-a je tim po­vo­dom iz­ja­vio da će ali­jan­sa „bla­go­vre­me­no sa­op­šti­ti o uče­šću part­ne­ra na sa­mi­tu”.

Va­šing­ton vr­ši pri­ti­sak na NA­TO da ogra­ni­či svo­je me­đu­na­rod­ne ak­tiv­no­sti, što pod­ra­zu­me­va i okon­ča­nje ključ­ne mi­si­je u Ira­ku ko­ja je otvo­re­na u vre­me pr­vog man­da­ta Do­nal­da Tram­pa, pi­še „Po­li­ti­ko”, po­zi­va­ju­ći se na sa­zna­nja če­ti­ri di­plo­ma­ta iz ali­jan­se.

Ovaj na­por od­ra­ža­va te­žnju Be­le ku­će da tre­ti­ra NA­TO kao stro­go evro­a­tlant­ski od­bram­be­ni pakt. To prak­tič­no zna­či za­u­sta­vlja­nje glo­bal­nih part­ner­sta­va i na­pu­šta­nje de­ce­nij­ske po­li­ti­ke ši­re­nja i upra­vlja­nje kri­za­ma od Afri­ke do Bli­skog is­to­ka ko­ja je već du­že vre­me iri­ti­ra ame­rič­kog pred­sed­ni­ka i nje­go­vu iz­bor­nu ba­zu u MA­GA po­kre­tu.

Stra­te­zi u Va­šing­to­nu že­le da NA­TO ogra­ni­či ta­ko­zva­ne ak­tiv­no­sti van pod­ruč­ja ko­je su iz­van osnov­nih za­da­ta­ka ali­jan­se od­bra­ne i od­vra­ća­nja. Ovaj zah­tev Be­le ku­će je u ali­jan­si in­ter­no po­stao po­znat kao „po­vra­tak na fa­brič­ka po­de­ša­va­nja”, pri­ča­ju ne­zva­nič­no di­plo­ma­te za bri­sel­ski por­tal. Ako se spro­ve­de ovo ogra­ni­ča­va­nje glo­bal­nih ape­ti­ta za­pad­nog voj­nog sa­ve­za, NA­TO će mo­ra­ti da sma­nji ak­tiv­no­sti u biv­šim rat­nim zo­na­ma, ali i da is­klju­či iz bu­du­ćih do­go­vo­ra o sa­rad­nji ne sa­mo Ki­jev već i Kan­be­ru, To­kio i Se­ul.

Be­la ku­ća je za sa­da od­bi­la da jav­no ko­men­ta­ri­še iz­me­ne u pro­gra­mi­ma part­ner­sta­va i glo­bal­ne ope­ra­ci­je NA­TO-a. Ali da alijansa vi­še ne­će bi­ti ista po­sta­lo je ja­sno ka­da se Tram­pov glav­ni voj­ni stra­teg El­bridž Kol­bi na sa­stan­ku mi­ni­sta­ra od­bra­ne alijanse u Bri­se­lu za­lo­žio za re­for­mi­sa­ni „NA­TO 3.0” ko­ji bi bio bli­ži svo­joj iz­vor­noj ver­zi­ji iz do­ba hlad­nog ra­ta, ume­sto sa­ve­za ko­ji se uglav­nom osla­nja na ame­rič­ku voj­nu moć. Kol­bi, tre­ći po ran­gu funk­ci­o­ner u Mi­ni­star­stvu ra­ta po­zvao je na stva­ra­nje NA­TO-a „ute­me­lje­nog na part­ner­stvu, a ne na za­vi­sno­sti”, što pod­ra­zu­me­va da se od evrop­skih ze­ma­lja, Ve­li­ke Bri­ta­ni­je i Ka­na­de oče­ku­je da ubr­za­ju is­pu­nja­va­nje svo­jih oba­ve­za o po­ve­ća­nju od­bram­be­nih bu­dže­ta.

„Ne mo­že sva­ka mi­si­ja bi­ti glav­ni pri­o­ri­tet. Ne mo­že se sva­ka spo­sob­nost po­zla­ti­ti. Me­ra ozbilj­no­sti je da li evrop­ske sna­ge mo­gu da se bo­re, odr­že i po­be­de u sce­na­ri­ji­ma ko­ji su naj­va­žni­ji za od­bra­nu ali­jan­se”, re­kao je Kol­bi mi­ni­stri­ma od­bra­ne ali­jan­se pro­šle ne­de­lje, po­na­vlja­ju­ći na to da su SAD i da­lje po­sve­će­ne evrop­skoj bez­bed­no­sti.

Je­dan evrop­ski di­plo­ma­ta is­ti­če da ame­rič­ki zah­tev da NA­TO od­u­sta­ne od pre­ko­mor­skih ini­ci­ja­ti­va „ni­je pra­vi pri­stup: „Part­ner­stva su ključ­na za od­vra­ća­nje i od­bra­nu”.

Va­šing­ton je na­vod­no za­tra­žio od sa­ve­zni­ka da okon­ča­ju ak­tiv­no­sti u Ira­ku već u sep­tem­bru ove go­di­ne. Reč je o mi­si­ji NA­TO či­ji je cilj obu­ka i ja­ča­nje ka­pa­ci­te­ta irač­kih bez­bed­no­snih in­sti­tu­ci­ja ka­ko bi se spre­čio po­vra­tak gru­pa­ci­ja iz Islam­ske dr­ža­ve. Ope­ra­ci­ja je 2018. go­di­ne i vi­še pu­ta je pro­ši­ri­va­na od 2021. go­di­ne, na zah­tev Bag­da­da.

Upo­re­do sa tim SAD pla­ni­ra i po­vla­če­nje oko 2.500 voj­ni­ka iz Ira­ka u skla­du sa spo­ra­zu­mom sa irač­kom vla­dom iz 2024. go­di­ne, što je, ka­ko ka­že, je­dan zva­nič­nik ame­rič­ke ad­mi­ni­stra­ci­je u sklo­pu Tram­po­ve „po­sve­će­no­sti okon­ča­nju ra­to­va za­u­vek”, do­da­ju­ći da se taj po­tez de­ša­va u te­snoj ko­or­di­na­ci­ji sa Bag­da­dom.

Ta­mer Ba­da­vi, struč­njak za Irak i sa­rad­nik Cen­tra za pri­me­nje­na is­tra­ži­va­nja u part­ner­stvu sa tink-ten­kom „Ori­jent”, re­kao je da sa­ma mi­si­ja NA­TO-a ni­je „ključ­na” za bez­bed­nost ze­mlje. Ali nje­no uki­da­nje uz po­vla­če­nje SAD mo­glo bi osna­ži­ti mi­li­cij­ske gru­pe i bi­ti „de­sta­bi­li­zu­ju­će” za re­gi­o­nal­nu vla­du se­ver­nog Kur­di­sta­na, re­kao je on.

Zah­tev SAD se ta­ko­đe su­o­ča­va sa ot­po­rom unu­tar ali­jan­se. „Ni­je tre­nu­tak da se iz­la­zi iz Ira­ka, nji­ho­va vla­da nas že­li ta­mo”, re­kao je di­plo­ma­ta jed­ne ze­mlje, dok nje­gov dru­gi ko­le­ga ka­že da se ve­ći­na čla­ni­ca sla­že da bi mi­si­ja u Ira­ku tre­ba­lo da se sma­nji, ali to­kom du­žeg pe­ri­o­da.

Ame­ri­kan­ci osta­ju u „Bond­sti­lu”

Po­vo­dom pi­sa­nja por­ta­la „Po­li­ti­ko” da su SAD po­sled­njih me­se­ci lo­bi­ra­le za sma­nje­nje i mi­rov­ne ope­ra­ci­je Se­ver­no­a­tlant­skog pak­ta na Ko­so­vu i Me­to­hi­ji iz Pen­ta­go­na su po­ru­či­li da za sa­da ne­ma iz­me­na u ras­po­re­du ame­rič­kih sna­ga u sa­sta­vu u mi­si­ji Kfo­ra.

„Ne­ma­mo ni­šta no­vo da ob­ja­vi­mo ka­da je reč o dis­lo­ka­ci­ji sna­ga”, re­kao je zva­nič­nik Pen­ta­go­na za Ra­dio Slo­bod­na Evro­pa u pi­sa­nom od­go­vo­ru, do­da­ju­ći da su ame­rič­ke in­sti­tu­ci­je adre­sa za sve de­talj­ni­je in­for­ma­ci­je o nji­ho­vom do­pri­no­su. On je na­gla­sio i da SAD tre­nut­no ima­ju oko 600 voj­ni­ka an­ga­žo­va­nih u Kfo­ru i da pred­vo­de Re­gi­o­nal­nu ko­man­du Is­tok.

Ovo ni­je pr­va na­ja­va u po­sled­nji dve de­ce­ni­je da će se ame­rič­ke voj­ne sna­ge na­vod­no po­vu­ći iz „Bond­sti­la”. Pre­ma pi­sa­nju bri­sel­skog por­ta­la Ame­ri­kan­ci su sig­na­li­zi­ra­li da je že­le da se okon­ča mi­si­ja NA­TO na Ko­so­vu. Di­sku­si­ja o ta­kvom po­te­zu još u ve­o­ma ra­noj fa­zi, ali i da je ide­ja o okon­ča­nju Kfo­ra za­bri­nu­la evrop­ske sa­ve­zni­ke.

Na Ko­so­vu se, tre­nut­no, na­la­zi oko 4.700 pri­pad­ni­ka Kfo­ra, od če­ga 600 ame­rič­kih voj­ni­ka iz sa­sta­va Na­ci­o­nal­ne gar­de. Na vr­hun­cu, u sa­sta­vu Kfor je či­ni­lo 50.000 voj­ni­ka, me­đu ko­ji­ma oko 7.000 Ame­ri­ka­na­ca iz re­do­va ma­ri­na­ca i elit­nih pe­ša­dij­skih je­di­ni­ca. Za sa­da ni­je do­ne­ta od­lu­ka o okon­ča­nju ope­ra­ci­je KFOR-a jer 32 sa­ve­zni­ka mo­ra­ju da odo­bre po­če­tak i kraj mi­si­ja.

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.