Ankara balansira između Irana i SAD
U Ankari se sa velikom pažnjom i zabrinutošću prati najnoviji razvoj u Iranu i susednim zemljama pošto se strahuje da bi sukob mogao da se prelije u Anadoliju i da još više ugrozi region Bliskog istoka koji je inače godinama u dubokom previranju. Turska se iznova nudi da posreduje između Irana i Izraela, odnosno Amerike, i poziva sve strane da „zakopaju ratne sekire” i da rešenje krize traže za diplomatskim stolom.
„Mi smo zabrinuti zbog ovog napada koji grubo narušava suverenitet i bezbednost naroda Irana. U isto vreme smatramo da je neprihvatljivo i to što je Teheran lansirao rakete i dronove na bratske narode u zemljama zaliva bez obzira na razloge”, izjavio je predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan.
On je istovremeno izrazio žaljenje zbog nedavnog ubistva verskog vođe Irana ajatolaha Alija Hamneija i drugih iranskih funkcionera, preneli su istanbulski mediji.
Erdogan očigledno, kao i u slučaju sukoba između Moskve i Kijeva u Ukrajini, i sada u američko-izraelskom sukobu sa Iranom pokušava da balansira na dve stolice, izbegava da izaziva moćnog NATO saveznika s druge strane Atlantika sa kojim inače godinama ne može da nađe zajednički jezik oko kupovine ruskih raketa S-400 i podržava Iran. Erdogan je bio u telefonskom kontaktu sa predsednikom Irana Masudom Pezeškijanom, generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom i sa predsednikom SAD Donaldom Trampom, ali njegova služba za informisanje nije saopštila bilo kakve pojedinosti tog razgovora.
I šef turske diplomatije Hakan Fidan je poslednjih dana bio u kontaktima sa kolegama iz više islamskih zemalja u nemirnom regionu. „Naš osnovni cilj je da se sukob odmah zaustavi i da se obnovi diplomatski proces”, izjavio je on i naglasio da je rat ranije izbegnut, zahvaljujući diplomatskim naporima Ankare.
Turska inače ima zajedničku granicu sa Iranom dugu više od 500 kilometara i strahuje od najezde izbeglica ukoliko se sadašnji sukobi ne zaustave. Kontrola na tri granična prelaza između dve zemlje je poslednjih dana pooštrena, ali u Ankari demantuju izveštaje pojedinih medija da je Turska blokirala ulazak građana iz Irana. Na udaru su se zasad našli samo jednodnevni prelasci granica sa obe strane, kao i ilegalne izbeglice koje i dalje pristižu iz centralne Azije, pre svega Avganistana i Pakistana, koji su poslednjih dana ponovo u sukobu.
Turska je spremna da pruži svu neophodnu pomoć i pripremi uslove ta posredovanje između sukobljenih strana kako bi se zaustavio rat koji bi mogao da ugrozi sve zemlje u regionu, a možda i šire, ističu u Ankari. Pogotovo ako se kriza zaoštri i nastavi blokada Persijskog zaliva koja je već poremetila isporuke nafte i gasa sa Bliskog istoka kupcima širom sveta što je već dovelo do naglog porasta cena.
Posle najnovijih oružanih sukoba u Iranu i uključivanja drugih zemalja Bliskog istoka, u Ankari se kao što se moglo očekivati posebno našao na udaru izraelski premijer Benjamin Netanjahu sa kojim Erdogan već godinama ne može da se nađe za istim stolom pre svega zbog krize u Gazi i progona Palestinaca. Taj jaz između lidera dve zemlje se sada, posle napada na Iran, još više produbio, pošto ga u Ankari, ponekad i bez osnova, optužuju za sva zla u regionu Bliskog istoka .
„Duboko smo zabrinuti zbog provokacija Benjamina Netanjahua i napada na Iran zajedno sa Amerikancima. Nedavni pregovori u Ženevi sa Teheranom su propali pre svega zbog izraelske politike nasilja u regionu”, ističe Erdogan koji ovog puta primetno izbegava da kritikuje Vašington. U Tel Avivu odbacuju te tvrdnje i optužuju predsednika Turske da se ponaša kao nekada osmanski sultani osvajači.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


