Četvrtak, 04.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
RATNI MEMORIJALI U PRIJEPOLjSKOJ OPŠTINI NA METI VANDALA

Ko je ukrao bistu Boška Buhe

Udruženja boraca, potomaka i poštovalaca NOR 1941–1945. apeluje da se u Prijepolju primenjuje zakon i nešto preduzme na zaštiti spomenika posvećenih borcima i bitkama, ne samo onima iz vremena Drugog svetskog rata
Ko je ukrao bistu Boška Buhe
Фото Лична архива

Nije bilo mnogo šanse da se višedecenijsko propadanje Memorijalnog kompleksa „Boško Buha” na Jabuci kod Prijepolja ne nastavi skandalom kakav je krađa biste dečaka-narodnog heroja polovinom prošlog meseca. Rad vajarke Drinke Radovanović, postavljen u blizini pionirskog doma 1984. godine, još nije pronađen, kao ni krivci za njegov nestanak.

Meštani Jabuke su primetili da je bista skinuta sa postamenta, a širu javnost alarmiralo je Udruženja boraca, potomaka i poštovalaca NOR 1941–1945. Otvorenim pismom obavestili su i Opštinsko veće, Opštinsko javno pravobranilaštvo, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, medije, sa pitanjem da li će se u Prijepolju konačno nešto preduzeti za zaštitu ratnih memorijala i poštovanje i postupanje po odredbama Zakona o ratnim memorijalima.

Predsednik Opštine Prijepolje Drago Popadić u odgovoru na pitanja „Politike” u vezi sa nestankom biste Boška Buhe kaže da su „odmah po saznanju o ovom nemilom događaju obavešteni nadležni organi i preduzete konkretne mere”.

– Održan je sastanak predstavnika Opštine Prijepolje sa inspekcijskim službama i pripadnicima MUP-a Srbije, kako bi se pomoglo u otkrivanju počinilaca i dodatno pojačao nadzor nad spomen-obeležjima u narednom periodu. Takođe, putem sredstava javnog informisanja upućen je apel građanima da, ukoliko imaju bilo kakva saznanja, iste prijave nadležnim organima – ističe Popadić i ukazuje da memorijalni kompleks na Jabuci nije u direktnoj nadležnosti Opštine Prijepolje, niti ustanova čiji je osnivač opština, već je pod nadležnošću Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo, koji je o događaju obavešten odmah po prijemu informacije.

U kraljevačkom zavodu, međutim, kažu da je za Memorijalni kompleks „Boško Buha” na Jabuci, nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja, u skladu sa Zakonom o kulturnim dobrima, nadležan Republički zavod za zaštitu spomenika kulture u Beogradu. Dakle, i za sve informacije o spomeničkom kompleksu, čija je izgradnja počela 1961. u blizini mesta gde je 17-godišnji pripadnik partizanskog pokreta, bombaš Boško Buha, smrtno stradao 27. septembra 1943, u četničkoj zasedi, odbranivši život doktorke partizanke Saše Božović.

Memorijalni kompleks je 1987. proglašen nepokretnim kulturnim dobrom od izuzetnog značaja, istovremeno sa Spomenikom neznanom junaku na Avali, Topčiderom i Satrim Rasom sa Sopoćanima. Toliko je nekada ovo mesto bilo važno.

Međutim, početkom devedesetih godina prošlog veka, kako se navodi u opisu na sajtu Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo, kompleks je „zatvoren i od tada propada”. A i dalje je pod zaštitom zakona.

– Pioniri i omladina iz cele Jugoslavije sa zahvalnošću, ponosom i poštovanjem, na Jabuci su formirali svoj Memorijalni kompleks i nazvali ga imenom Boška Buhe. Pored njegove, postavili su i biste pionira narodnih heroja iz svih republika. Dugo su oni na Jabuci bili putokaz mladosti kako se voli i poštuje otadžbina. Ali, i oni zasmetaše. Počeli su neljudi sa skidanjem biste narodnom heroju Milanu Mravlju, nastavili sa ispisivanjem ustaškog U na čelima te mladosti, a evo, pre dvadesetak dana ponovo su pucali u sedamnaest godina Boška Buhe, odnevši njegovu bistu. Kao što to obično biva, ništa se ne zna. Sve se zaboravlja. Ali, ostaje sramota – ogorčen je Milan Lučić, predsednik Udruženja boraca, potomaka i poštovalaca NOR 1941–1945.

Kako kaže za naš list, iskreni i istinski borci za slobodu i njihovi potomci svoje heroje i njihovu hrabrost, odvažnost i žrtvu nikada neće zaboraviti.

– I neće zaboraviti nebrigu onih koji su zakonom obavezani da vode brigu o ratnim memorijalima – ističe Lučić, navodeći da je reč o više od dve decenije nebrige nadležnih u lokalnoj samoupravi.

Podsećajući na ratne memorijale oštećene i pokradene proteklih godina, Lučić navodi da je pre krađe biste Boška Buhe, početkom godine uništen spomenik na desnoj obali Lima, kod Ruske česme, posvećen borcima Druge proleterske i Prve šumadijske brigade i njihovu herojsku borbu u Prijepoljskoj bici 4. decembra 1943. godine. A prethodno je neko skinuo 64 ploče sa 128 imena boraca palih za slobodu i čast naroda i zemlje u ratovima od 1912. do 1945. godine i više brojeva i slova sa spomenika u mestu Ivanje. Uništeni su ili oskrnavljeni i spomenici u Babinama, Kamenoj Gori, Velikoj Župi, Kaćevu, Seljašnici, Parku narodnih heroja...

Na pitanje o širem problemu oštećenja i nestanka pojedinih memorijala, Drago Popadić kaže da Opština Prijepolje u saradnji sa svojim institucijama, u skladu sa raspoloživim sredstvima i zakonskim ovlašćenjima, kontinuirano brine o uređenju i održavanju spomen-obeležja na svojoj teritoriji.

– Tokom prethodne godine izvršen je popis svih memorijala sa procenom stanja i potreba za sanacijom, a kroz mehanizme projektnog finansiranja potražuju se dodatna sredstva za njihovu obnovu. U narednom periodu započeće radovi na sanaciji najznačajnijih spomenika u Parku narodnih heroja, kao i rekonstrukcija Sahat-kule, za šta je već izrađena projektno-tehnička dokumentacija – navodi u odgovoru za naš list.

Upitan da li je možda reč i o nekim ozbiljnijim motivima od pretpostavljenog pukog sticanja određene materijalne koristi, Popadić kaže da bi „u ovom trenutku bilo kakve pretpostavke bile preuranjene”.

– Nadležni istražni organi vode postupak i očekujemo da se nakon sprovedene istrage javnost upozna sa svim relevantnim činjenicama. Opština Prijepolje ima korektnu i profesionalnu saradnju sa policijom i tužilaštvom, te će i u ovom slučaju pružiti punu podršku u okviru svojih nadležnosti – naveo je predsednik Opštine Prijepolje i dodao da će ova lokalna samouprava i ubuduće, u saradnji sa republičkim institucijama, nastaviti da radi na očuvanju kulturno-istorijskog nasleđa i zaštiti spomen-obeležja, kao dela zajedničke istorije i identiteta svih građana.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.