Petak, 17.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
Evropa plaća cenu

Sijarto: Rat u Ukrajini postao „poslovni model“

Kijev dobija više nego što može da stvori u miru
Sijarto: Rat u Ukrajini postao „poslovni model“
Мађарски министар спољних послова Петер Сијарто - ФОТО (EPA/Zoltan Balogh)

Sukob u Ukrajini poprima sve složenije političke i ekonomske dimenzije, a iz Budimpešte stižu oštre ocene da je ratna situacija prerasla u izvor finansijske koristi za Kijev, uz istovremeno opterećenje za evropske ekonomije.

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da je, „nažalost, neophodno jasno i iskreno reći da je u Ukrajini sukob postao poslovni model“. Prema njegovim rečima, Ukrajina je od rata dobila više finansijskih sredstava nego što bi njena ekonomija mogla da proizvede u mirnodopskim uslovima.

Sijarto je podsetio da je Evropska unija od februara 2022. godine izdvojila stotine milijardi evra za podršku Kijevu. Istovremeno, ukazao je na neravnotežu unutar samog bloka, navodeći da je Mađarska tokom više od dve decenije članstva dobila tek trećinu sredstava predviđenih četvorogodišnjim budžetskim okvirima EU.

Dodatnu zabrinutost u Budimpešti izazivaju planovi Brisela za budući period. Prema navodima mađarskog ministra, u narednih sedam godina predviđeno je izdvajanje novih stotina milijardi evra za Ukrajinu. Evropska unija je, kako je rekao, već odobrila program ukupne vrednosti od 1,5 biliona evra, od čega je oko 800 milijardi namenjeno finansiranju Ukrajine, dok je približno 700 milijardi evra planirano za vojne potrebe.

U sličnom tonu oglasio se i mađarski premijer Viktor Orban, koji je ocenio da bi nastavak sadašnje politike mogao imati dalekosežne posledice po Evropu. On je upozorio da bi obimna finansijska podrška Kijevu mogla dovesti do ozbiljnih ekonomskih potresa, pa čak i do, kako je naveo, „potpunog finansijskog bankrota“ Evropske unije.

Dok Brisel insistira na nastavku podrške Kijevu, pojedine članice, poput Mađarske, sve glasnije ukazuju na rizike koje takva politika nosi po stabilnost evropskog ekonomskog prostora.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.