Nemci zasad mogu da putuju bez odobrenja
Usred vaskršnjeg vikenda po gregorijanskom kalendaru, obeleženog mirovnim marševima i protestima protiv vojnog roka širom Nemačke, u tamošnjim medijima odjeknula je i vest o novoj odredbi u Zakonu o vojnoj službi koja se odnosi na sve muškarce između 18. i 45. godine. Kako je objavio list „Frankfurter rundšau” oni bi, ukoliko žele da putuju u inostranstvo na duže od tri meseca, za to najpre morali da podnesu zahtev Bundesveru.
Nemačko Ministarstvo odbrane prvo je kratko potvrdilo izveštaje i objasnilo da je cilj „pouzdana evidencija vojnih obveznika u slučaju hitne potrebe”. Potom su pokušali da smire tenzije, nagovestivši da će se odobrenja za boravak u inostranstvu izdavati rutinski, sve dok vojna služba ostaje dobrovoljna i dok se zemlja ne suoči sa pretnjom. Međutim, mnoga pitanja ostala su da lebde u vazduhu. Da li mladići moraju da se prijavljuju ako odlaze zbog studija ili prakse? Šta se dešava ako to ne učine? I šta ako im zahtev ipak ne bude odobren?
To je odmah podstaklo i opoziciju da reaguje.
„Obaveza da muškarci traže odobrenje za boravak van zemlje podseća na vreme DDR-a i Berlinskog zida”, prokomentarisala je Sara Vagenkneht, liderka BSV-a. Zeleni su je sledili zatraživši razjašnjenje nove regulative.
Posle nekoliko dana konfuzije, ministar odbrane Boris Pistorijus morao je da izađe u javnost i stane na kraj spekulacijama. On je u utorak izjavio kako je pravilo za odlazak u inostranstvo pogrešno protumačeno, te da će biti unesene dopune tog dela zakona kako bi se sve razjasnilo.
„Svi smeju da napuste zemlju i za to im ne treba dozvola”, rekao je Pistorijus, ali i dodao da ukoliko se sukob približi ova odredba može početi da se primenjuje. Kako je to opisao magazin „Špigl”, država unosi u zakon normu sa autoritarnim prizvukom, a zatim se prema njoj sama ponaša kao prema praznoj frazi.
Zapravo, pravilo o dozvoli za izlazak iz zemlje, koje je sve do Vaskrsa prošlo nezapaženo, u novom zakonu nalazi se još od 1. januara. Ali treba precizirati: ono nije novo, već „ponovo” važi. Prvobitno potiče iz 1965, dodatno je precizirano 1969, a nestalo je 2011. sa suspendovanjem vojnog roka. Sada se vratilo kroz novi Zakon o vojnoj službi, koji za muškarce rođene nakon 2008. godine uvodi obavezu lekarskog pregleda, tj. upisa u registar vojno sposobnih.
Novi pravni okvir zasniva se na dobrovoljnosti, ali samo „za sada”. Jasna je naznaka da se zakon priprema za obavezno služenje ukoliko dobrovoljni model ne obezbedi dovoljno regruta, tj. ako ne ispuni cilj Bundesvera da poveća broj aktivnih vojnika sa sadašnjih oko 180.000 na planiranih 260.000. Tu leži problem za vladu, koja navodno insistira na dobrovoljnost, a u zakon ponovo uvodi instrumente kontrole. Mesecima je Boris Pistorijus, pre nego što je Bundestag prošle godine izglasao novi zakon, objašnjavao da se pretnja iz Rusije mora ozbiljnije shvatiti, da se treba naoružavati i privući mnogo više vojnika u armiju. Međutim, upravo kod odredbe koju milioni muškaraca i njihove porodice mogu da shvate kao zadiranje u slobodu kretanja, objašnjenje se očigledno nije smatralo potrebnim, sve dok se to nije pojavilo u medijima. Istočna Nemačka je bila država koja je svoje građane sprečavala da odu – zidom, pa i naredbom za pucanje na one koji pokušaju da pobegnu, o čemu je pisala i Angela Merkel u njenim nedavno objavljenim memoarima. To nije DDR 2.0, kako se trudila da prikaže opozicionarka Sara Vagenkneht, ali je nemar koji je posejao dodatno nepoverenje u već nepopularno suženje vojnog roka među mladim Nemcima.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


