Petak, 24.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
OSTAVKA KRISTIJANA ŠMITA

Arlaki: Ima šanse da Šmit bude procesuiran

Kandidat za generalnog sekretara UN smatra da su visoki predstavnici uvreda za zemlje Balkana
Arlaki: Ima šanse da Šmit bude procesuiran
Кристијан Шмит (EPA-EFE/H. JEON)

Kandidat za generalnog sekretara UN Pino Arlaki izjavio je da ima šanse da Kristijan Šmit bude procesuiran zbog finansijske zloupotrebe položaja ako se prikupi dovoljno dokaza, ali i istakao da je pravo pitanje zašto na Balkanu još postoji visoki predstavnik.

„Nema potrebe za tim. Ovo je odraz starog unipolarnog sveta. Balkanske zemlje treba da odbiju nastavak ove procedure, zato što je uvredljiva. Zašto je zemlji potreban nadzor u ime UN? To nije održivo, nije u redu i nije dobro”, rekao je Arlaki u izjavi za Srnu.

On je ukazao da to nije ni u saglasnosti sa međunarodnim pravom.

„Imamo čvrste zemlje. Zašto im je potreban supervizor? Zbog rata i sukoba koji se dogodio pre 30 godina? To je jednostavno neshvatljivo”, smatra Arlaki koji je i jedan od pisaca Konvencije UN protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.

On je ocenio da su UN trenutno na najnižem nivou u svojoj istoriji.

„Niko više ne mari za UN i one su potpuno marginalizovane u svim međunarodnim krizama. Imamo tri međunarodne krize - Ukrajinu, Gazu i Iran. UN nisu pokazale bilo kakav važan stav, projekat, plan, ideju o ovim krizama, a trebalo je, jer je to glavni mandat UN. Ako UN nisu prisutne u krizama, čemu onda UN?”, upitao je Arlaki.

Ako, kaže, bude izabran za generalnog sekretara, planira da izvrši velike izmene u organizaciji UN kako bi postale korisne za svetski sistem.

„Moj projekat je jednostavan - da Generalna skupština postane telo sa punim ovlašćenjima, da se ukine Savet bezbednosti i pravo veta i da se, umesto Saveta bezbednosti, uspostavi savet za mir, koji bi direktno birala Generalna skupština”, naveo je Arlaki.

On kaže da bi novoformirani savet za mir bio veoma značajan u svim međunarodnim krizama, sa veoma snažnim mandatom od Generalne skupštine.

Kada je reč o samoproglašenom Kosovu, kojim se svojevremeno intenzivno bavio i okvalifikovao ga kao „mafijašku državu”, Arlaki je rekao da ne poseduje dovoljno svežih informacija i da se tim pitanjem ne bavi već nekoliko godina.

„Uobičajeno je da se države kojima upravlja mafija ne menjaju preko noći, osim u slučaju da se nešto zaista važno dogodilo na Kosovu. Nedavna istorija Kosova je istorija kriminala i povezanosti sa politikom”, jasan je Arlaki.

Arlaki, koji je sociolog, boravi u Srbiji povodom Međunarodne naučne konferencije „Međunarodno krivično pravo sa osvrtom na zaštitu životne sredine”, koje se održava na Tari u organizaciji Udruženja za međunarodno krivično pravo.

Stejt Department: Šmit odlazi u pravom trenutku

Povlačenje Kristijana Šmita, koji u Republici Srpskoj nije priznat za visokog predstavnika u BiH, „dolazi u pravom trenutku”, izjavio je portparol američkog Stejt Departmenta.

„Visoki predstavnik Šmit obavestio je Veće za sprovođenje mira (PIC) o svojoj odluci da se povuče s funkcije. Priznajemo godine predanog rada i dostignuća gospodina Šmita u BiH. Njegova odluka da napusti Sarajevo dolazi u pravom trenutku, dok međunarodna zajednica zajedno radi na okretanju nove stranice i deeskalaciji tenzija u BiH”, izjavio je portparol Stejt Departmenta za Radio Slobodnu Evropu (RSE).

On je to rekao odgovarajući na pitanje RSE da li je Stejt Department bio informisan o Šmitovim planovima za povlačenje.

Zaključuje se, koonstatuje RSE, da SAD ostaju privržene Dejtonskom sporazumu, suverenitetu i nezavisnosti BiH.

Šmit je u ponedeljak, 11. maja saopštio da se povlači iz „ličnih razloga” ali i da će na toj poziciji ostati do imenovanja naslednika kojeg bi, kako je naveo, trebalo da predloži Veće za sprovođenje mira u BiH koje čine SAD, Turska, Velika Britanija, Rusija, Japan i više članica EU.

Republika srpska ne priznaje Šmita jer njegovo imenovanje za visokog predstavnika u BiH nije potovrđeno u Savetu bezbednosti UN kako je to predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

vojo
vi stvarno mislite da je pravde jednaka za sve
Кисели краставац
Уједињене Нације су већ скоро четрдесет година срамота и ругло човечанства. Ја сам за Конзилијум Џедаја, који ће слати своје ратнике да преиспитују дешавања око магловитих фигура попут Фондерлејенове и остатка Империјалистичке банде те да повлаче потезе сходно тим дешавањима. Над Империјом тренутно нико нема никакав надзор, а још мање контролу.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.