Subota, 25.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
Kad upozorenja postanu oružje

Baltik, mesto gde se danas meri temperatura sveta

Poslednjih godina sever Evrope prestao je da bude prostor stabilne bezbednosne ravnoteže
Baltik, mesto gde se danas meri temperatura sveta
(ФОТО илустрација)

Baltik je oduvek bio more trgovine i sudara interesa. Danas je postao nešto drugo – geopolitički seizmograf. Dovoljna je jedna izjava, jedna optužba o dronovima, jedan vojni manevar ili rečenica da postoji 'zabrinutost zbog eskalacije', pa da evropski prostor počne da proizvodi novu rundu nervoze. Pitanje više nije samo šta se zaista događa na Baltiku. Pitanje je koliko se savremena politika hrani atmosferom mogućeg sukoba.“

Proširenje NATO-a i ulazak severnih država u novu bezbednosnu arhitekturu

Poslednjih godina sever Evrope prestao je da bude prostor relativno stabilne bezbednosne ravnoteže i postao deo potpuno nove strateške slike. Ulazak novih nordijskih država u NATO promenio je geografiju bezbednosti oko Baltičkog mora. Ono što je nekada bio prostor u kojem su postojale zone vojne neutralnosti sada sve više poprima oblik jedinstvenog bezbednosnog pojasa pod okriljem Alijanse. Za jedne je to logičan odgovor na osećaj nesigurnosti i promenjene međunarodne okolnosti, za druge dodatno približavanje vojne infrastrukture ruskim granicama. Posledica je ista – svaka nova vojna vežba, raspoređivanje snaga ili politička poruka sada ima mnogo veću težinu nego ranije.

Blizina ruskih vojnih kapaciteta i Kalinjingrad

Posebnu osetljivost čitavoj priči daje Kalinjingrad – mala teritorija na karti, ali sa velikim strateškim značajem. Ta ruska eksklava nalazi se između članica NATO-a i predstavlja jednu od najmilitarizovanijih tačaka u regionu. U geopolitičkom smislu, Kalinjingrad funkcioniše kao stalni podsetnik da Baltik nije samo trgovački i pomorski prostor već i prostor vojne matematike. Kada se na jednoj strani povećava vojno prisustvo, druga strana to gotovo automatski posmatra kao potrebu za odgovorom. Upravo u toj logici međusobnog reagovanja nastaje ono što možda najviše brine – ne planirani sukob, već mogućnost da pogrešna procena ili pogrešno tumačenje događaja proizvedu novu krizu.

Najveći paradoks Baltika možda nije u tome što svi govore da žele mir. Već u tome što svi istovremeno govore jezikom pripreme za najgori scenario. A istorija pokazuje da ponekad sama priprema za oluju ume da proizvede razaranje.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.