Ponedeljak, 20.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Akcije veštačke inteligencije lete u svemir

Akcije veštačke inteligencije lete u svemir
ФОТО Пиксабеј

Sređivala sam nedavno arhivu do sada objavljenih tekstova u „Politici”, između ostalog unoseći im naslove iz objavljenih verzija. Jedan od njih bio je „Kad ’Vog’ bira predsednika”. „Antropikov” model veštačke inteligencije koji koristim prekrstio ga je u „Kad Bog bira predsednika”. Dario Amodei, osnivač i izvršni direktor „Antropika”, još nije plavuši u geopolitici javio da li je on „već video svog boga”, niti da li namerava da lobira da sledeći predsednik ne bude svevišnji Tramp. Njegova administracija, o čemu je ovde već bilo reči, proglasila je „Antropik” rizikom u lancu snabdevanja zato što Amodei i ekipa neće da na duši nose kolateralne civilne žrtve u savremenom ratovanju u kojem Pentagon koristi njihove modele, već smatraju da konačnu odluku u šta se puca mora da donese ljudsko biće podložno zakonskoj odgovornosti. U aktuelnom sudskom sporu koji je „Antropik” pokrenuo, hrabra sudija je do kraja postupka suspendovala Pentagonovu odluku.

U početku razvoja tvrdilo se da će veštačka inteligencija mahom biti korišćena u medicini i nauci. Ali i u sekularnom svetu ima neko „ko odgore vidi sve”, a nije bog. Minut pošto Hauard Volovič i Radžeš Kutrapali iz sjajne serije „Teorija velikog praska” počnu da slave što su konačno rešili projekat na kojem su radili, na vrata je zazvonio visoki zvaničnik američke vojske i tražio da preuzme nalaze.

Intervencija u Venecueli i napad na Iran, u kojima je Pentagon koristio modele „Antropika”, prethodno testirane na poverljivim podacima, govore koliko se već otišlo s upotrebom veštačke inteligencije i u savremenom ratovanju. Zbog načelno promenjenih bezbednosnih izazova i pretnji koje su nam nove tehnologije donele, u budućnosti će morati da se otvori i debata o novom definisanju pojmova napada, odbrane, vojnih i civilnih žrtava, aktera oružanih sukoba i lanca odgovornosti – i kako ih kodifikovati u međunarodnom i humanitarnom pravu. Model veštačke inteligencije ne može se izvesti pred sud. Odgovornost za upotrebu mora ostati – o ironije – jedna od malobrojnih situacija u kojima VI ne može da zameni ljude koje autonomni letalni modeli mogu da ubiju.

Za sada smo u ogromnoj sivoj zoni u kojoj je saradnja kompanija i vlada izuzetno bitna. I u prošlosti su upotrebe novih tehnologija u odbrani predstavljale izazove koji su u Americi rešavani saradnjom u dobroj veri svih aktera, uključujući i saveznike. To je rezultiralo kompromisnim zakonskim normiranjem koje je u obzir uzimalo i komercijalna prava i nacionalni interes. Godine 1976, Džej Fred Bjusi, tada predsednik „Teksas instrumentsa”, predsedavao je radnom grupom Saveta za odbrambenu nauku, čija je tridesetdevetostranična studija redefinisala američki sistem kontrole izvoza – ne oko finalnih proizvoda, nego oko vojnokritičnih tehnologija. Bjusijev izveštaj postao je osnova Zakona o kontroli izvoza iz 1979, a nastao je zato što je jedan viši industrijski rukovodilac bio spreman da Pentagonu, javno i za protokol, kaže šta njegovi proizvodi mogu da urade u rukama protivnika – uključujući i saveznike koji su imali sopstvene interese. Sada izazove predstavljaju još uvezaniji lanci snabdevanja i okolnost da je, zbog interferencije – spajanja modela VI sa kompjuterima korisnika – vrlo teško sprečiti da neprijatelj preotme važne tehnološke informacije. Kineski sistemi, neretko u bliskoj vezi s kineskom vladom, „destiluju” američke modele tako što ih obučavaju na manjim paketima podataka za nešto manje zadatke. Kreiraju modele „đaka” od „učitelja”, sa odličnim odnosom mogućnosti u odnosu na cenu, jer ne moraju da koriste skupe ogromne računarske kapacitete kakve originalni autori moraju da angažuju za trening. Kao i u slučaju „Teksas instrumentsa”, stručnjaci zagovaraju da se štite, i da nad njima vlada ima glavni nadzor, celi tehnološki procesi – a ne samo pojedini proizvodi.

Džensen Huang, direktor „Nvidije”, kompanije čija tržišna vrednost premašuje pet triliona dolara i čiji je on lični osnivač i suvlasnik vredan oko 170 milijardi dolara, nedavno je u dvočasovnom intervjuu upitan šest puta na šest različitih načina: ako američki čipovi treniraju VI modele s ozbiljnim vojnim kapacitetima i ti čipovi se prodaju strateškom protivniku – ko snosi odgovornost? Huangovi odgovori, kako je primetio novinar, „lebdeli su na bezbednoj udaljenosti od pitanja.”

Na to da li će i kako VI giganti i američka vlada dalje sarađivati u vezi sa strateškim pitanjima zasigurno će uticaj imati i finansijska moć kompanija. Upravo na dan izlaska ove kolumne, Maskova kompanija „Spejs eks” izlazi na berzu! Vaša plavuša u geopolitici i Mask očito se sinhronizuju, što naravno ne iznenađuje. U procesu izlaska na berzu su i „Antropik” i „Open AI”.

Da bi se donekle razumeli veličina i globalni značaj ovih događaja, sa kojima će se američke institucije, pa i zaštita postulata demokratije s jedne i kompanije s druge strane nositi, pokušajmo da donekle razumemo sume novca – moć – koje se procenjuju. Akcije „Spejs eksa” prodavaće se po ceni od 135 dolara. Procenjena vrednost kompanije iznosi 1,77 triliona dolara – što je, po svim merilima, najveći IPO u istoriji sveta, više nego sedamdesetostruko veći od „Alibabe”, koji je 2014. prikupio 25 milijardi dolara i tada srušio rekord. „Antropik” se procenjuje na skoro trilion dolara, a „Open AI” na više od 850 milijardi.

Dario Amodei, vlasnik „Antropika”, nedavno je izjavio: „Neslaganje sa vladom najameričkija je stvar na svetu. I mi smo patriote. Sve što smo uradili, uradili smo za dobrobit ove zemlje.” Ilon Mask otišao je, nipošto bez osnova, još i dalje: „Možda je najveća opasnost od VI i robotike u tome što vlade mogu da ih koriste da suzbijaju slobode stanovništva. Vlada je samo najveća korporacija s monopolom na nasilje.”

Američko društvo odranije se suočava s izazovom velike ekonomske nejednakosti, čuvenim jazom između 99 odsto i preostalih jedan odsto koji raspolažu silnim bogatstvima. Do toga je došlo i zbog loše i korumpirane distribucije javnih sredstava, ali i zbog enormnih zarada u šou-biznisu i pre svega informacionim tehnologijama. Sa sumama na koje se procenjuju VI kompanije – videće tržište šta kaže i kako će se nastaviti besomučna trka među njima – proširuje se i nejednakost unutar samog jednog procenta najbogatijih. Demokratski princip jedan čovek, jedan glas postaje pitanje od trilion dolara.

Odgovornost – i vlada i kompanija – prema građanima i prema demokratskim institucijama civilnog društva u ovim okolnostima skoro je nesaglediva.

Berza Nasdak, koja je pomenutim izlascima tri giganta preletela u kategoriju trgovanja u trilionima dolara, upravo sada bukvalno leti i u svemir. Mask je predstavio dizajn satelita AI1 – letelice raspona većeg od „boinga 747”, koja će pokretati veštačku inteligenciju na solarnu energiju, u orbiti, van zemaljske električne mreže. „Spejs eks” je podneo zahtev za lansiranje do milion takvih satelita. „Antropik” je već potpisao ugovor o korišćenju računarskih kapaciteta „Spejs eksa”.

Sva „sreća” što vouk spasavači sveta uvedoše papirne slamke kao deo rešenja navedenih izazova. Nejednakost između tema koje nauka, tehnologija, biznis i demokratija nameću i načina na koji ih je vouk sa svojim pseudonaučnim i arogantno autokratskim načinom „rešavao” meri se svetlosnim godinama. Ćute, zlf-ovi, grete i dejvmilibandi ovog sveta više se ne vide ni sa raskrsnica koje su okupirali i preostalih fabričkih dimnjaka, a kamoli sa Meseca i Marsa.

*Politički analitičar

Prilozi objavljeni u rubrici „Pogledi” odražavaju stavove autora, ne uvek i uređivačku politiku lista

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.