Četvrtak, 09.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Mađar želi Srbiju u Višegradskoj grupi

Sa­mit li­de­ra Ma­đar­ske, Polj­ske, Če­ške i Slo­vač­ke odr­ža­će se kra­jem ju­na u dvor­cu Gra­šal­ko­vič
Mađar želi Srbiju u Višegradskoj grupi
(Фото Фејсбук)

Spe­ci­jal­no za „Po­li­ti­ku”

Bu­dim­pe­šta – No­va ma­đar­ska vla­da sa Pe­te­rom Ma­đa­rom na če­lu već na po­čet­ku svog man­da­ta ša­lje sig­na­le da že­li zna­ča­jan za­o­kret u spolj­noj po­li­ti­ci ze­mlje. Dok je pret­hod­nih go­di­na Bu­dim­pe­šta če­sto bi­la u su­ko­bu sa Bri­se­lom i ve­ći­nom evrop­skih part­ne­ra zbog od­no­sa pre­ma Ukra­ji­ni, Ru­si­ji i in­sti­tu­ci­ja­ma Evrop­ske uni­je, no­va vlast na­sto­ji da Ma­đar­sku vra­ti u cen­tar re­gi­o­nal­ne sa­rad­nje i evrop­skih in­te­gra­ci­o­nih pro­ce­sa.

Naj­vi­dlji­vi­ji iz­raz te po­li­ti­ke je­ste ini­ci­ja­ti­va za oži­vlja­va­nje Vi­še­grad­ske gru­pe (V4), ko­ja oku­plja Ma­đar­sku, Polj­sku, Če­šku i Slo­vač­ku. Pre­ma na­ja­va­ma iz Bu­dim­pe­šte, u to­ku su pri­pre­me za sa­mit, pla­ni­ran za kraj ovog me­se­ca, na ko­jem bi se u dvor­cu Gra­šal­ko­vič, ne­da­le­ko od ma­đar­ske pre­sto­ni­ce, sa­sta­li Pe­ter Ma­đar, polj­ski pre­mi­jer Do­nald Tusk, slo­vač­ki pre­mi­jer Ro­bert Fi­co i če­ški pre­mi­jer An­drej Ba­biš. Cilj sku­pa je, ka­ko je na­ja­vlje­no iz vla­de, da se ob­no­vi po­li­tič­ka te­ži­na Vi­še­grad­ske gru­pe, ko­ja je po­sled­njih go­di­na prak­tič­no bi­la pa­ra­li­sa­na zbog du­bo­kih ne­sla­ga­nja oko ra­ta u Ukra­ji­ni.

Ma­đar je još to­kom pr­ve zva­nič­ne po­se­te Var­ša­vi po­ru­čio da će ja­ča­nje sa­rad­nje u cen­tral­noj Evro­pi bi­ti je­dan od glav­nih pri­o­ri­te­ta nje­go­ve vla­de. Tom pri­li­kom je is­ta­kao da „sr­ce Evro­pe da­nas ku­ca u cen­tral­noj Evro­pi”, na­ja­vlju­ju­ći ne sa­mo ob­no­vu V4, već i mo­gu­će ši­re­nje sa­rad­nje na dr­ža­ve za­pad­nog Bal­ka­na, uklju­ču­ju­ći i Sr­bi­ju, za­tim Austri­ju, Hr­vat­sku, Slo­ve­ni­ju i Ru­mu­ni­ju.

Dru­gi va­žan pra­vac no­ve ma­đar­ske di­plo­ma­ti­je od­no­si se na Ukra­ji­nu. Za raz­li­ku od po­li­ti­ke Vik­to­ra Or­ba­na, ko­ja je če­sto do­vo­di­la do blo­ka­da evrop­skih ini­ci­ja­ti­va ve­za­nih za Ki­jev, Pe­ter Ma­đar po­ku­ša­va da us­po­sta­vi kon­struk­tiv­ni­ji di­ja­log sa ukra­jin­skim ru­ko­vod­stvom. U tom kon­tek­stu vo­de se raz­go­vo­ri o su­sre­tu sa ukra­jin­skim pred­sed­ni­kom Vo­lo­di­mi­rom Ze­len­skim, ko­ji bi mo­gao da bu­de odr­žan pre na­red­nog za­se­da­nja Evrop­skog sa­ve­ta. Pre­ma do­sa­da­šnjim in­for­ma­ci­ja­ma, Ma­đar in­si­sti­ra da se sa­sta­nak odr­ži u Be­re­go­vu, gra­du u Za­kar­pat­skoj obla­sti, u ko­jem et­nič­ki Ma­đa­ri či­ne zna­ča­jan deo sta­nov­ni­štva.

Iz­bor Be­re­go­va ni­je slu­ča­jan. Pi­ta­nje pra­va ma­đar­ske na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne u Ukra­ji­ni već du­go je ključ­ni uslov Bu­dim­pe­šte za pu­nu po­dr­šku ukra­jin­skim evrop­skim in­te­gra­ci­ja­ma. Pre­ma pro­ce­na­ma, u Za­kar­pa­tju ži­vi oko 150.000 Ma­đa­ra, a no­va ma­đar­ska vla­da sma­tra da je neo­p­hod­no do kra­ja re­ši­ti spo­ro­ve oko upo­tre­be ma­ter­njeg je­zi­ka, obra­zo­va­nja i kul­tur­ne auto­no­mi­je, u če­mu je u po­sled­nje vre­me do­šlo do po­zi­tiv­nih po­ma­ka.

Po­red Ukra­ji­ne va­žan seg­ment no­ve di­plo­ma­ti­je pred­sta­vlja i ob­no­va od­no­sa sa Polj­skom. Sim­bo­lič­no, pr­va zva­nič­na ino­stra­na po­se­ta Pe­te­ra Ma­đa­ra bi­la je upra­vo Var­ša­vi, gde je sa Do­nal­dom Tu­skom raz­go­va­rao o ja­ča­nju sa­rad­nje unu­tar Evrop­ske uni­je, ener­get­skoj bez­bed­no­sti i re­gi­o­nal­nim in­fra­struk­tur­nim pro­jek­ti­ma. Polj­ska je tom pri­li­kom po­nu­di­la po­moć Ma­đar­skoj u di­ver­si­fi­ka­ci­ji ener­get­skih iz­vo­ra, što se tu­ma­či kao po­ku­šaj po­ste­pe­nog sma­nje­nja za­vi­sno­sti Bu­dim­pe­šte od ru­skih ener­ge­na­ta.

Isto­vre­me­no, Ma­đar na­sto­ji da oču­va do­bre od­no­se i sa su­sed­nom Slo­vač­kom. Iako je u raz­go­vo­ri­ma sa Ro­ber­tom Fi­com otvo­rio pi­ta­nja po­lo­ža­ja ma­đar­ske ma­nji­ne u toj ze­mlji i isto­rij­skih spo­ro­va ko­ji op­te­re­ću­ju bi­la­te­ral­ne od­no­se, na­gla­sio je da že­li ja­ča­nje slo­vač­ko-ma­đar­ske sa­rad­nje i ob­no­vu re­gi­o­nal­nih me­ha­ni­za­ma ko­or­di­na­ci­je.

Sve ove ini­ci­ja­ti­ve uka­zu­ju da no­va ma­đar­ska vla­da na­sto­ji da iz­gra­di po­zi­ci­ju po­sred­ni­ka i po­ve­zu­ju­ćeg fak­to­ra u cen­tral­noj Evro­pi, oce­nju­ju ana­li­ti­ča­ri.

Mi­ni­star­ka spolj­nih po­slo­va Ma­đar­ske Ani­ta Or­ban iz­ja­vi­la je da ta ze­mlja ima cilj da bu­de po­u­zdan i pred­vi­dljiv part­ner unu­tar svo­jih sa­ve­za, ka­ko u Evrop­skoj uni­ji, ta­ko i u re­gi­o­nal­nim part­ner­stvi­ma. Ona je na sed­ni­ci skup­štin­skog Od­bo­ra za spolj­ne po­slo­ve re­kla da je Ma­đar­ska otvo­re­na za sa­rad­nju, sprem­na za di­ja­log i da na­sto­ji da una­pre­di­ti svo­je in­te­re­se unu­tar EU.

„Do­sled­no i tran­spa­rent­no se za­la­že­mo za ma­đar­ske in­te­re­se, a na­ši part­ne­ri po­zdra­vlja­ju sa­rad­nju sa no­vom vla­dom”, re­kla je Ani­ta Or­ban i do­da­la da je ma­đar­ska spolj­na po­li­ti­ka po­sled­njih ne­de­lja po­sta­la „po­no­vo vi­dlji­va i pro­ak­tiv­na” u Evro­pi.

Ka­da je reč o od­no­si­ma sa Bri­se­lom, iz­me­đu vla­de i opo­zi­ci­o­nog Fi­de­sa tra­je su­kob oko ne­dav­no pod­ne­tog za­kon­skog pa­ke­ta o vla­da­vi­ni pra­va i bor­bi pro­tiv ko­rup­ci­je, ko­ji mi­ni­stri opi­su­ju kao ključ­ni ko­rak ka ot­klju­ča­va­nju za­mr­znu­tog fi­nan­si­ra­nja iz fon­do­va EU. Go­vo­re­ći na kon­fe­ren­ci­ji za me­di­je, odr­ža­noj u če­tvr­tak, pre­mi­jer Ma­đar je re­kao da su pred­stav­ni­ci Fi­de­sa od­bi­li da po­dr­že me­re ko­je bi omo­gu­ći­le Evrop­skom jav­nom tu­ži­la­štvu da is­tra­žu­je pro­jek­te fi­nan­si­ra­ne sred­stvi­ma EU. Pre­ma nje­go­vim re­či­ma, stav do­ne­dav­no vla­da­ju­će stran­ke „efi­ka­sno pot­ko­pa­va na­po­re Ma­đar­ske da obez­be­di pri­bli­žno 16,9 mi­li­jar­di evra” iz fon­do­va EU.

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.