Sreda, 22.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
MO­ŽE LI DI­PLO­MA­TI­JA ZA­U­STA­VI­TI NO­VU ESKA­LA­CI­JU SU­KO­BA

Amerika i Iran između pregovora i osvete

Ne­ki u Izra­e­lu že­le da ob­no­ve na­pa­de na Te­he­ran, ali če­ka­ju odo­bre­nje ame­rič­kog pred­sed­ni­ka Do­nal­da Tram­pa
Amerika i Iran između pregovora i osvete
Фото ЕПА

Na­kon tri da­na raz­me­ne pro­jek­ti­la, op­tu­žbi i pret­nji, Va­šing­ton i Te­he­ran, ume­sto je­zi­ka si­le, po­no­vo po­ku­ša­va­ju da pro­go­vo­re je­zi­kom di­plo­ma­ti­je. Ka­ko je ju­če pre­neo Ej-Bi-Si njuz, po­zi­va­ju­ći se na ne­i­me­no­va­nog ame­rič­kog zva­nič­ni­ka, SAD su i da­lje po­sve­će­ne pro­na­la­že­nju re­še­nja, a teh­nič­ki raz­go­vo­ri se na­sta­vlja­ju.

„Iran ni­ka­da ne sme da po­se­du­je nu­kle­ar­no oruž­je”, re­kao je zva­nič­nik. Ka­ko je do­dao, pre­kid va­tre i me­mo­ran­dum o raz­u­me­va­nju za­sno­va­ni su na učin­ku, ali su ne­dav­ne ak­ci­je Islam­ske Re­pu­bli­ke po­ka­za­le ne­u­speh tog učin­ka i iza­zva­le ame­rič­ku re­ak­ci­ju.

Ipak, dok ame­rič­ka ad­mi­ni­stra­ci­ja po­ku­ša­va da za­dr­ži pre­go­vo­re ži­vim, nje­ni sa­ve­zni­ci u re­gi­o­nu već raz­ma­tra­ju mo­guć­nost da se su­kob po­no­vo pro­ši­ri. Ne­ki u Izra­e­lu že­le da ob­no­ve na­pa­de na Iran, ali če­ka­ju odo­bre­nje ame­rič­kog pred­sed­ni­ka Do­nal­da Tram­pa, pre­neo je izra­el­ski jav­ni ser­vis Kan. U iz­ve­šta­ju se tvr­di da zva­nič­ni­ci u Tel Avi­vu pro­ce­nju­ju da će se me­đu­sob­ni na­pa­di iz­me­đu SAD i Ira­na na­sta­vi­ti u na­red­nih ne­ko­li­ko da­na.

U sre­di­štu ovih kal­ku­la­ci­ja na­la­zi se i pi­ta­nje ko­li­ko je da­le­ko Te­he­ran spre­man da ode. Izra­el je po­de­lio oba­ve­štaj­ne po­dat­ke sa Ame­ri­kom o na­vod­noj no­voj iran­skoj za­ve­ri za aten­tat na še­fa Be­le ku­će, iz­ve­stio je ju­če „Vol­strit džor­nal”. List se po­zi­va na iz­vo­re upo­zna­te sa oba­ve­štaj­nom ko­mu­ni­ka­ci­jom iz­me­đu dve ze­mlje, ali ni­je ja­sno ka­da su špi­jun­ski po­da­ci po­de­lje­ni, jer je Tramp ne­dav­no ko­men­ta­ri­sao da se na­la­zi na „iran­skom spi­sku za od­strel”.

„Na sva­koj sam li­sti. I do sa­da pret­po­sta­vljam da sam imao ma­lo sre­će, ali mo­žda ne­će du­go tra­ja­ti”, re­kao je Tramp na kon­fe­ren­ci­ji za no­vi­na­re na­kon sa­mi­ta NA­TO-a u An­ka­ri ove ne­de­lje.

„Vol­strit džor­nal” pod­se­ća da ko­re­ni iran­ske že­lje za osve­tom se­žu još do ja­nu­a­ra 2020. go­di­ne, ka­da su SAD u na­pa­du dro­nom u Bag­da­du ubi­le ge­ne­ra­la Ka­se­ma Su­lej­ma­ni­ja, ko­man­dan­ta elit­nih Kuds sna­ga Islam­ske re­vo­lu­ci­o­nar­ne gar­de (IRGC), je­di­ni­ce za­du­že­ne za ope­ra­ci­je van gra­ni­ca ze­mlje i po­dr­šku „oso­vi­ni ot­po­ra” ši­rom Bli­skog is­to­ka. Te­he­ran se ta­da jav­no za­kleo na od­ma­zdu, dok su se po­zi­vi na Tram­po­vu smrt po­seb­no po­ja­ča­li to­kom pret­hod­nog pe­ri­o­da ža­lo­sti za ubi­je­nim vr­hov­nim vo­đom aja­to­la­hom Ali­jem Ham­ne­i­jem.

Upra­vo se tu na­la­zi jed­na od ključ­nih pu­ko­ti­na unu­tar iran­skog si­ste­ma: dok mi­ni­star spolj­nih po­slo­va Abas Arak­či po­zi­va na di­plo­ma­ti­ju, isto­vre­me­no IRGC ne že­li da smi­ri ton. Bri­gad­ni ge­ne­ral Ah­mad Va­hi­di obe­ćao je ju­če osve­tu SAD i Izra­e­lu zbog ubi­stva Ham­ne­i­ja, re­kav­ši da to ne­će bi­ti iz­bri­sa­no iz isto­rij­skog pam­će­nja. On je po­zvao na „pu­no ostva­ri­va­nje prav­de i od­go­va­ra­ju­ći od­go­vor kri­mi­nal­ci­ma, po­seb­no ame­rič­koj voj­sci ko­ja ubi­ja de­cu”.

Ka­ko je na­veo, „osve­ta mu­če­ni­ka i ka­žnja­va­nje po­či­ni­la­ca osta­će de­fi­ni­tiv­ni, le­gi­tim­ni i ne­za­bo­rav­ni zah­te­vi”, pre­ne­la je no­vin­ska agen­ci­ja Se­pah. Va­hi­di­je­ve re­či usle­di­le su ne­po­sred­no po­sle sa­hra­ne Ham­ne­i­ja u nje­go­vom rod­nom Meš­he­du, če­ti­ri me­se­ca na­kon što je iran­ski vr­hov­ni vo­đa, za­jed­no sa če­tvo­ro čla­no­va po­ro­di­ce, stra­dao u ame­rič­ko-izra­el­skim va­zdu­šnim uda­ri­ma. A to­kom vi­še­dnev­ne ce­re­mo­ni­je sa­hra­ne po­seb­no su bi­le vi­dlji­ve po­de­le u iran­skom dru­štvu. Še­fa di­plo­ma­ti­je Arak­či­ja ne­ko je ga­đao ka­me­nom to­kom jed­ne od po­vor­ki, dok je op­tu­ži­van za po­pu­stlji­vost pre­ma ne­pri­ja­te­lju. Ni pred­sed­nik Ma­sud Pe­ze­ški­jan ni­je pro­šao mno­go bo­lje, te je obez­be­đe­nje mo­ra­lo da ga iz­vu­če iz be­sne ma­se ko­ja je vi­ka­la „smrt po­pu­stljiv­cu”. Ne­du­go na­kon tih in­ci­de­na­ta, Iran­ska re­vo­lu­ci­o­nar­na gar­da otvo­ri­la je va­tru na tri tan­ke­ra u Or­mu­skom mo­re­u­zu. Sve to vra­ća Tram­pa na po­zi­ci­ju u ko­joj se na­la­zio u apri­lu, ka­da je shva­tio da mno­gi u Ira­nu sva­ki di­plo­mat­ski do­go­vor vi­de sa­mo kao pri­vre­me­nu pa­u­zu. Za­to spo­ro­vi ko­ji op­te­re­ću­ju pre­go­vo­re iz­me­đu Te­he­ra­na i Va­šing­to­na ni­su sa­mo „teh­nič­ke” pri­ro­de. Iza za­tvo­re­nih vra­ta kri­ju se po­li­tič­ke od­lu­ke o ko­ji­ma zva­nič­ni pre­go­va­ra­či, bar iz per­spek­ti­ve IRGC-a, ne­ma­ju po­sled­nju reč, ni­ti do­volj­no ovla­šće­nja da sa­mi pra­ve kom­pro­mi­se.

Fi­dan: Pri­mir­je mo­že da op­sta­ne upr­kos ten­zi­ja­ma

Tur­ski mi­ni­star spolj­nih po­slo­va Ha­kan Fi­dan iz­ja­vio je ju­če da pri­mir­je iz­me­đu Ira­na i Sje­di­nje­nih Ame­rič­kih Dr­ža­va i da­lje mo­že da bu­de odr­ža­no.

„Mi­slim da je do­šlo do ne­do­stat­ka ko­mu­ni­ka­ci­je i ne­spo­ra­zu­ma iz­me­đu obe stra­ne u ve­zi sa na­či­nom spro­vo­đe­nja pro­la­ska kroz mo­re­uz”, re­kao je Fi­dan i do­dao da mu je te­le­fon­ski raz­go­vor sa iran­skim ko­le­gom po­mo­gao da bo­lje raz­u­me uzro­ke pro­ble­ma. Pre­ma nje­go­vim re­či­ma, re­še­nje je u de­e­ska­la­ci­ji, jer obe stra­ne, ka­ko tvr­di, že­le pre­kid va­tre i na­sta­vak pre­go­vo­ra o mi­rov­nom spo­ra­zu­mu.

„Uvek po­sto­ji mo­guć­nost in­ci­de­na­ta zbog po­gre­šne ko­mu­ni­ka­ci­je, pro­vo­ka­ci­ja ili od­ma­zde, za­to mo­ra­mo da bu­de­mo ve­o­ma opre­zni”, re­kao je Fi­dan. Tur­ski mi­ni­star je kri­ti­ko­vao po­li­ti­ku izra­el­skog pre­mi­je­ra Ben­ja­mi­na Ne­tan­ja­hua, oce­nju­ju­ći da ona pred­sta­vlja pro­blem za re­gi­on i me­đu­na­rod­nu bez­bed­nost.

„Nje­go­va po­li­ti­ka i nje­go­va vla­da su te­ret za Izra­el, te­ret za re­gi­on i pret­nja me­đu­na­rod­noj bez­bed­no­sti”, oce­nio je Fi­dan.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.