Amerika i Iran između pregovora i osvete
Nakon tri dana razmene projektila, optužbi i pretnji, Vašington i Teheran, umesto jezika sile, ponovo pokušavaju da progovore jezikom diplomatije. Kako je juče preneo Ej-Bi-Si njuz, pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika, SAD su i dalje posvećene pronalaženju rešenja, a tehnički razgovori se nastavljaju.
„Iran nikada ne sme da poseduje nuklearno oružje”, rekao je zvaničnik. Kako je dodao, prekid vatre i memorandum o razumevanju zasnovani su na učinku, ali su nedavne akcije Islamske Republike pokazale neuspeh tog učinka i izazvale američku reakciju.
Ipak, dok američka administracija pokušava da zadrži pregovore živim, njeni saveznici u regionu već razmatraju mogućnost da se sukob ponovo proširi. Neki u Izraelu žele da obnove napade na Iran, ali čekaju odobrenje američkog predsednika Donalda Trampa, preneo je izraelski javni servis Kan. U izveštaju se tvrdi da zvaničnici u Tel Avivu procenjuju da će se međusobni napadi između SAD i Irana nastaviti u narednih nekoliko dana.
U središtu ovih kalkulacija nalazi se i pitanje koliko je daleko Teheran spreman da ode. Izrael je podelio obaveštajne podatke sa Amerikom o navodnoj novoj iranskoj zaveri za atentat na šefa Bele kuće, izvestio je juče „Volstrit džornal”. List se poziva na izvore upoznate sa obaveštajnom komunikacijom između dve zemlje, ali nije jasno kada su špijunski podaci podeljeni, jer je Tramp nedavno komentarisao da se nalazi na „iranskom spisku za odstrel”.
„Na svakoj sam listi. I do sada pretpostavljam da sam imao malo sreće, ali možda neće dugo trajati”, rekao je Tramp na konferenciji za novinare nakon samita NATO-a u Ankari ove nedelje.
„Volstrit džornal” podseća da koreni iranske želje za osvetom sežu još do januara 2020. godine, kada su SAD u napadu dronom u Bagdadu ubile generala Kasema Sulejmanija, komandanta elitnih Kuds snaga Islamske revolucionarne garde (IRGC), jedinice zadužene za operacije van granica zemlje i podršku „osovini otpora” širom Bliskog istoka. Teheran se tada javno zakleo na odmazdu, dok su se pozivi na Trampovu smrt posebno pojačali tokom prethodnog perioda žalosti za ubijenim vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem.
Upravo se tu nalazi jedna od ključnih pukotina unutar iranskog sistema: dok ministar spoljnih poslova Abas Arakči poziva na diplomatiju, istovremeno IRGC ne želi da smiri ton. Brigadni general Ahmad Vahidi obećao je juče osvetu SAD i Izraelu zbog ubistva Hamneija, rekavši da to neće biti izbrisano iz istorijskog pamćenja. On je pozvao na „puno ostvarivanje pravde i odgovarajući odgovor kriminalcima, posebno američkoj vojsci koja ubija decu”.
Kako je naveo, „osveta mučenika i kažnjavanje počinilaca ostaće definitivni, legitimni i nezaboravni zahtevi”, prenela je novinska agencija Sepah. Vahidijeve reči usledile su neposredno posle sahrane Hamneija u njegovom rodnom Mešhedu, četiri meseca nakon što je iranski vrhovni vođa, zajedno sa četvoro članova porodice, stradao u američko-izraelskim vazdušnim udarima. A tokom višednevne ceremonije sahrane posebno su bile vidljive podele u iranskom društvu. Šefa diplomatije Arakčija neko je gađao kamenom tokom jedne od povorki, dok je optuživan za popustljivost prema neprijatelju. Ni predsednik Masud Pezeškijan nije prošao mnogo bolje, te je obezbeđenje moralo da ga izvuče iz besne mase koja je vikala „smrt popustljivcu”. Nedugo nakon tih incidenata, Iranska revolucionarna garda otvorila je vatru na tri tankera u Ormuskom moreuzu. Sve to vraća Trampa na poziciju u kojoj se nalazio u aprilu, kada je shvatio da mnogi u Iranu svaki diplomatski dogovor vide samo kao privremenu pauzu. Zato sporovi koji opterećuju pregovore između Teherana i Vašingtona nisu samo „tehničke” prirode. Iza zatvorenih vrata kriju se političke odluke o kojima zvanični pregovarači, bar iz perspektive IRGC-a, nemaju poslednju reč, niti dovoljno ovlašćenja da sami prave kompromise.
Fidan: Primirje može da opstane uprkos tenzijama
Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan izjavio je juče da primirje između Irana i Sjedinjenih Američkih Država i dalje može da bude održano.
„Mislim da je došlo do nedostatka komunikacije i nesporazuma između obe strane u vezi sa načinom sprovođenja prolaska kroz moreuz”, rekao je Fidan i dodao da mu je telefonski razgovor sa iranskim kolegom pomogao da bolje razume uzroke problema. Prema njegovim rečima, rešenje je u deeskalaciji, jer obe strane, kako tvrdi, žele prekid vatre i nastavak pregovora o mirovnom sporazumu.
„Uvek postoji mogućnost incidenata zbog pogrešne komunikacije, provokacija ili odmazde, zato moramo da budemo veoma oprezni”, rekao je Fidan. Turski ministar je kritikovao politiku izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, ocenjujući da ona predstavlja problem za region i međunarodnu bezbednost.
„Njegova politika i njegova vlada su teret za Izrael, teret za region i pretnja međunarodnoj bezbednosti”, ocenio je Fidan.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


