Četvrtak, 19.11.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
BALKANSKI EVERGRIN

Kad se stranke samoukinu

Tek ćemo videti da li će politički lideri koji su odlučili da predaju svoju stranačku infrastrukturu, kontrolore i aktiviste profitirati ili potpuno nestati
Kad se stranke samoukinu
Илустрација

Ko je ubedio Savu Manojlovića da se odrekne svog pokreta „Kreni–promeni”, a pokazaće vreme i samoga sebe, pa da podrži još uvek fiktivnu Studentsku listu? Ko ga je uverio da neće preći cenzus iako je na ponovljenim izborima 2024. u Beogradu osvojio čak 18 odsto glasova? Da li je to bila Kleopatra, onaj Tarot ili neko od reinkarniranih članova ugledne srpske porodice Tarabić? Ili je ipak reč o kolektivnoj hipnozi opozicionih lidera koji su se odlučili na politički suicid, kao kod onih japanskih sekti.

Ako se od Srđana Milivojevića moglo očekivati da čak i ugasi ime Demokratske stranke u parlamentu i pokloni ga studentima, jer su demokrate sa 0,4 odsto klizili ka nuli, Savo je nešto drugačiji primerak političara. Svojim protestima protiv eksploatacije litijuma i kompanije „Rio Tinto” postao je dečko koji obećava srpske politike.

Kako se dogodilo da, pošto je potpisao ukaze o raspuštanju parlamenta i raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora za 25. oktobar, dogodilo da Aleksandar Vučić ode u Pariz kod Emanuela Makrona, gde svakako nisu pričali o tome kako će Srbi leteti u svemir, dok je Manojlović prepustio svoju sudbinu mreži kadrovika tajnovitih plenuma?

Poseban slučaj broj dva je doktor Dragan Milić, predsednik niške opštine Medijana, jedinog opozicionog ostrva u Srbiji kojem je mesto gradonačelnika Niša izmaklo za svega jedan glas. Sa takve pozicije srpskog Robinzona, kao kardiohirurg i pravi južnjak, bio je potencijalni kandidat za jednog od lidera na nacionalnom nivou. Kakvu političku putanju može imati doktor Milić, koji operiše na otvorenom srcu i vodi bitku sam protiv 171 naprednjačke opštine, plus republičke vlasti, kao spoljna podrška „listi duhova”?

Da li su doktor medicine i doktor prava Savo napravili postizborni dil sa Studentskom listom koja je obećala da neće praviti kompromise sa političarima iz vlasti i opozicije, unapred ih proglašavajući kao osobe sa reputacionim rizikom? Odnosno, kao kompromitovane. Ali, razumno je upitati se, sa kojim delom studentske liste? Ekstremnim liberalima, umerenim liberalima, Evropljanima, nacionalistima ili žestokim evroskepticima? Osim ako studentima ne upravlja daleko moćnija centrala koja je zasad nevidljiva. Valjda će nam o tome nešto više otkriti Aleksandar Vučić, koji je davno obećao da će napisati knjigu o obojenoj revoluciji i nikako da je objavi.

Slučaj broj tri koji je takođe zanimljiv jeste Boško Obradović, nekadašnji lider Dveri. On jeste napustio lidersko mesto dverjana, posle fijaska na vanrednim parlamentarnim izborima 2023, kada je nastupao u koaliciji „Nacionalno okupljanje” sa Zavetnicima Milice Đurđević Stamenkovski.

Dok je Milica ušla u Vučićevu orbitu i postala ministarka, Boško je otvorio kafanu u Čačku. Činilo se, ipak, da Obradović ima samo privremeno kafansko boravište, odakle će, po ugledu na svog čačanskog arhineprijatelja Velju Ilića, koji se krio po tavanima od Miloševića, i Boško iznenada iskočiti u svoje prirodno, političko stanište.

Lider Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović pružio je uslovnu podršku Studentskoj listi, razočaran što proevropske opozicione stranke nisu izašle jedinstveno. Međutim, Pavle je naglasio da će njegova podrška Studentskoj listi biti zaustavljena ako se momci i devojke bave crtanjem murala Ratku Mladiću ili organizaciji pesničkih večeri Radovanu Karadžiću. Grbović je bio prilično razočaran i čini se da je podrška Slobodnih građana izglasana protiv njegove volje. Bar je tako izgledao dok je obrazlagao svoju odluku.

Opozicionim strankama i liderima koji su se samoukinuli pridružili su se i kopredsednik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović, zatim pomalo zaboravljeni Saša Radulović iz pokreta „Dosta je bilo” i bivši šef države Boris Tadić.

Najveća opasnost za političke partije je onaj trenutak kada se odreknu svog identiteta. Jer stranka bez identiteta nije stranka, već politički USB. Uključiš ga u bilo koji računar i uzmeš šta je potrebno. Ali ako su se ovi političari unapred uplašili da će ostati ispod cenzusa, pa su alibi pronašli u ulozi privezaka Studentske liste, drugi akteri su osetili nešto drugo. Da iznenadna pojava studenata u blokadi koji su na osnovu kratke skripte bunta opisane u „Blokadnoj kuharici” studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu izazvali talas protesta u Srbiji, predstavlja tek političku predigru za potpunu dekompoziciju političke scene. Tok događaja pokazao je da deo nevine mladosti na fakultetima ima daleko veće ambicije od moralnih parola o pravednijem društvu, a to je učešće u preraspodeli političke moći.

Videćemo da li će politički lideri koji su im predali svoju stranačku infrastrukturu, kontrolore i aktiviste profitirati ili potpuno nestati. Studenti su ostvarili prvi cilj. Ugasili su podosta opozicionih junaka i zauzeli njihova mesta. Ostali, međutim, nisu podlegli masovnoj političkoj histeriji, shvativši da im daleko veća opasnost za goli opstanak preti od Studentske liste nego od Vučića.

To su osetili iskusniji igrači, kao što su Dragan Đilas, koji je u jedno krilo proevropskog bloka okupio Zdravka Ponoša i Gorana Ješića. Na drugom krilu proevropljana su Miroslav Aleksić, Miloš Parandilović i ekolog Aleksandar Jovanović Ćuta. To jeste raspršilo san o jedinstvenoj proevropskoj listi, a pojava dva bloka na desnici totalno je srušila utopijsku viziju o jedinstvenoj opozicionoj listi studenata, proevropljana i desničara. Pisao sam ponešto o tome, smatrajući da je jedinstvena opoziciona lista kojom bi se stvorila referendumska atmosfera moguća samo u laboratorijskim uslovima, jer u politici preovlađuju ambicija, ego, sujeta i želja za sticanjem moći. Spojiti takav skup pojedinaca u istu interesnu grupu lakše je nego staviti u istu sobu pudlice, rotvajlere, dobermane, šarplanince i bišone. Tako je nekadašnja grupacija broj dva na parlamentarnim izborima 2023. „Srbija protiv nasilja”, sa osvojenih 23,6 odsto glasova, sada podeljena na dve koalicije. Opozicija je uspela da se ujedini samo oko toga da neće nastupati zajedno!

Sličan sindrom vlada na desnici. Na toj strani izbornog fronta marširaće Miloš Jovanović, lider Novog DSS-a, zajedno sa monarhistima koji i dalje sanjaju kralja, otadžbinu, a naročito krunski savet. Interesantno je da je Jovanović jedan od prvih koji je naslutio strategiju Studentske liste, pa se retorički obrušio na njih, dok je, s druge strane, biber-sprejom prskao naprednjake u parlamentu i išao nožem na bagere, na gradilištu Ekspa. Od strane aktivista sa Studentske liste optužen je za kolaboraciju sa režimom, dok su ga istovremeno provladini mediji targetirali kao nasilnika, što mu opet može predstavljati ulaznicu u parlament. Izgleda da voli da osvane na naslovnicama tabloida. Na prošlim izborima, njegova koalicija Nada osvojila je pet odsto glasova, vodeći se pi-ar strategijom Zorice Brunclik u jeku njene narodnjačke slave: „Pišite o meni, pa makar i dobro.”

Drugu desničarsku grupaciju čine profesor Branimir Nestorović, lider pokreta „Mi – snaga naroda”, ovoga puta u koaliciji sa Narodnom strankom Vladimira Gajića. Ostaće misterija zašto profesor Nestorović nije želeo da postane Dačić umesto Dačića, kada je na ponovljenim izborima u Beogradu 2024. postao tas na vagi. Mogao je da bira: ili da postane opozicioni gradonačelnik Beograda ili da dobije potpredsedničko mesto u Vladi i dva do tri jaka ministarstva. Izabrao je da ništa ne izabere, ali ga ta misterioznost i gostovanja po najzabačenijim internet kanalima, gde obično pripoveda o čajevima, Teslinoj vremenskoj mašini i Rusiji, lagano prebacuju preko cenzusa. Iako po svim pravilima, vodi antikampanju. Odnosno, uopšte je ne vodi! Ovoga puta je ojačan Gajićem koji se toliko nagostovao na provladinim televizijama, da se činilo kako će postati voditelj, sa taktikom povećanja prepoznatljivosti.

Socijalisti će i ovoga puta izaći van naprednjačke grupacije, zajedno sa strankom SDPS-a, koju je preuzeo reditelj Jug Radivojević, pošto je Rasim Ljajić odlučio da se na desnom krilu bavi Partizanom, a na levom Sandžačkom demokratskom partijom, što ga čini jednim od centralnih veznih igrača srpske politike. Da li će Ivica Dačić i crveni opstati u igri, zavisi pre svega od Dačićevog zdravlja, a manje od Ružićevog disidenstva, jer ko god da je potcenjivao Dačića, bar tako je pokazala istorija višestranačja, uvek je to činio na sopstvenu štetu.

U ovakav raspored snaga svakako treba ubaciti Bogoljuba Karića i njegov Pokret snaga Srbije, jer ma kako se činilo da Bogoljub zastareva, čim ga pogledam kako mazi i celiva paradajz, a zatim se vozi na ringišpilu sa suprugom, prisetim se njegovog utrčavanja na predsedničke izbore 2004. godine, kada je uneo pometnju mašući zelenom salatom, uzevši nešto više od 18 odsto glasova.

Da li nam slede neizvesni izbori ili je Aleksandar Vučić kao nosilac liste „Ujedinjena Srbija” sa SNS-om kao stubom i podrškom PUPS-a i Radničke partije ipak favorit za premijera? Po mom sudu da, jer je na poslednjim predsedničkim izborima osvojio nešto više od 2,2 miliona glasova, što je za oko pola miliona glasova više nego što je dobio SNS na parlamentarnim izborima 2023. godine, kada je nosilac liste bio Miloš Vučević. S obzirom na neobičnu pojavu samoukidanja stranaka, kadriranju i vetiranju na Studentskoj listi, uz podelu proevropskih i desničarskih snaga, Vučić će voditi kampanju kao „tihe predsedničke izbore”, uz mogućnost pravljenja koalicija i pojavu bar još desetak lista koje će izazvati što apatiju, što zbunjenost njegovih oponenata.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.