Petak, 20.11.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
SLUČAJ „KORNEL”: OPTUŽBE STUDENTKINjE UZNEMIRILE AMERIČKU JAVNOST

Vrtlog nasilja u studentskim kampusima

Problem nisu samo pojedinci. To je kulturološki problem koji podstiče loše ponašanje, čak i kod dobrih ljudi, kaže za „Politiku” Lisa Vejd, profesorka sociologije na Univerzitetu Tulejn
Vrtlog nasilja u studentskim kampusima
Лиса Вејд (ФОТО Dmitry Pritykin)

Specijalno za „Politiku”

Hjuston – Slučaj „Kornel” nije izolovan incident, već odražava širi problem američkih univerziteta, ali i društva u celini, kaže Lisa Vejd, profesorka sociologije na Univerzitetu Tulejn, komentarišući seksualno zlostavljanje dvadesetogodišnje studentkinje koje već danima uznemirava američku javnost.

U oktobru 2024. godine devojka, čiji je identitet u sudskim dokumentima zaštićen pseudonimom Džejn Dou, došla je već pod uticajem alkohola u kuću studentskog bratstva „Kaj Faj” gde je, kako tvrdi, više muškaraca drogiralo i seksualno zlostavljalo. Navela je da je u početku pristala na određene seksualne aktivnosti, ali da je potom bila izložena radnjama na koje nije pristala i izgubila svest. U grupnom razgovoru članova bratstva na „Snepčetu” te noći objavljena je, prema sudskim dokumentima, poruka kojom su drugi muškarci pozivani da dođu na sprat jer ih tamo čeka besplatan seks.

Studentkinja je slučaj prijavila univerzitetskoj policiji u novembru 2024. godine. Krivične optužnice nisu podignute, ali je Kornel suspendovao bratstvo i pokrenuo postupak prema federalnom zakonu koji zabranjuje diskriminaciju na osnovu pola u obrazovnim ustanovama koje primaju federalna sredstva. Univerzitetska istraga obuhvatila je 50 razgovora sa 32 svedoka i 12 dana saslušanja. Studentkinja je svoje iskustvo pred univerzitetskom komisijom opisala rečima: „Osećala sam se kao mamac. Kao da su lavovi svuda oko mene.”

Profesorka Vejd za „Politiku” objašnjava da je seksualno nasilje doživela približno svaka četvrta studentkinja, a prema nekim istraživanjima i svaka treća, dok je među studentima taj odnos bliži jednom od deset. Naglašava da procene zavise od metodologije istraživanja.

Kornel je pojedinim studentima obuhvaćenim prijavom izrekao disciplinske mere, ali protiv njih nisu podignute krivične prijave. Kako je moguće da univerzitetski i krivični postupak dovedu do tako različitih ishoda, pitamo Amandu Volš, zamenicu direktora za spoljne poslove Centra za prava žrtava.

„U američkom krivičnom pravosuđu krivica mora biti dokazana van razumne sumnje. U univerzitetskim disciplinskim postupcima, međutim, primenjuje se niži standard dokazivanja: potrebno je utvrditi da je verovatnije da je neko prekršio pravila univerziteta nego da ih nije prekršio. Zato je lakše utvrditi odgovornost studenta u univerzitetskom postupku nego dokazati krivično delo pred sudom”, objašnjava Volšova za „Politiku”.

Ona upozorava da seksualni napadi često ostaju bez krivičnog gonjenja, posebno kada je osoba koja ih prijavljuje konzumirala alkohol ili druge supstance.

„Ono što vidimo u slučaju Kornela veoma je slično onome što viđam u mnogim predmetima u našem Centru za pravnu zaštitu prava žrtava. Na osnovu kratke početne izjave, bez stvarne istrage, tužioci ili policija donesu odluku da ne pokrenu krivični postupak. Često čujemo tužioce kako govore osobama koje su preživele seksualni napad da ne veruju da bi porota zaključila da je krivica dokazana van razumne sumnje. A naš odgovor je: zar to nije odluka koju treba da donese porota”, kaže Volšova.

Ona smatra da bi temeljna krivična istraga, uključujući saslušanje svedoka i prikupljanje tekstualnih poruka, snimaka video-nadzora i objava na društvenim mrežama, omogućila da se više takvih slučajeva nađe pred sudom.

U septembru 2026. studentkinja je podnela tužbu u građanskom postupku protiv, između ostalih, sedmorice muškaraca koje optužuje za seksualno nasilje, Kornela, studentskog bratstva, svog ženskog studentskog društva i lokalnog bara koji joj je, prema navodima tužbe, služio alkoholna pića iako je imala manje od 21 godine, zakonske granice za kupovinu alkohola u SAD. Muškarci su negirali da su počinili seksualni napad.

Jedan od disciplinski kažnjenih studenata osporio je odluku Univerziteta i pred sudom, tvrdeći da je proglašen odgovornim za pokušaj seksualnog iskorišćavanja, iako za taj prekršaj nije bio formalno optužen. Sud je njegov zahtev odbacio, a on je uložio žalbu na sudsku odluku.

Nakon što je studentkinja podnela tužbu u građanskom postupku, lokalno tužilaštvo ponovo je otvorilo krivičnu istragu. Guvernerka države Njujork Keti Hokul potom je za specijalnog tužioca imenovala državnu tužiteljku Letišu Džejms.

Slučaj je u poslednjih nekoliko dana izazvao studentske proteste i pojačao pritisak na rukovodstvo Kornela, koji je angažovao Sali Jejts, bivšu zamenicu američkog državnog tužioca, da izvrši nezavisnu reviziju sprovedenog univerzitetskog postupka.

Volšova smatra da nezavisna revizija može pomoći Univerzitetu da utvrdi propuste i spreči slične događaje. „Ljudi često kažu: ’Ako Univerzitet plaća reviziju, ona neće biti ozbiljna.’ Ja se ne slažem uvek s tim. Mislim da stručnjaci koji dolaze da obave takve revizije zaista žele da urade posao, a i univerziteti često žele da nešto nauče iz tih situacija. U interesu Kornela je da, ako su napravljene greške, iz njih izvuče pouke. Univerzitet zna da time pokazuje odgovornost prema studentima, obnavlja poverenje i, nadamo se, pomaže da se slične stvari više ne dogode”, objašnjava Volšova.

Vejdova kaže da su studentska bratstva izrazito američki fenomen i podseća da su još 1825. godine studenti „Junion koledža” u državi Njujork osnovali tajno društvo „Kapa Alfu” sa ciljem da pokažu neposlušnost prema upravi Univerziteta, izdvoje se od drugih studenata koje su smatrali manje vrednim i stvore tajni prostor u kojem bi mogli da rade ono što im nije bilo dozvoljeno, poput konzumiranja alkohola i seksualnih odnosa sa ženama.

„Ova bratstva su, dakle, ekskluzivna. U njih se ulazi samo po pozivu. Hijerarhijski su organizovana i njihovi članovi sebe smatraju boljima od onih koji nisu članovi. Od članova se očekuju izuzetno snažna lojalnost i čuvanje tajni”, objašnjava Vejdova, napominjući da nisu sva studentska bratstva ista. Pored tradicionalnih, elitnih bratstava, nastalih pre oko dva veka, danas postoje i brojne novije organizacije, nastale upravo kao odgovor na isključivanje studenata iz tih privilegovanih krugova.

Ona naglašava da se seksualno nasilje na kampusima ne može objasniti samo postupcima pojedinaca.

„Problem nisu samo pojedinci. To je kulturološki problem koji podstiče loše ponašanje čak i kod dobrih ljudi. Mnogo dobrih mladih ljudi biva uvučeno u tu toksičnu kulturu i na kraju radi loše stvari. Razumem da je mnogo teže suočiti se s takvim problemom nego s nekoliko loših pojedinaca”, kaže Vejdova.

Ona, međutim, smatra da postoji mnogo razloga zbog kojih zabrana bratstava možda ne bi funkcionisala. Na primer, bogata bratstva bi mogla nastaviti da deluju izvan univerzitetskog nadzora, dok bi opšta zabrana pogodila i ona koja nisu izvor takvih problema. Zato rešenje vidi u odluci studenata da bojkotuju problematična bratstva.

„Studenti imaju moć. Bila bi potrebna samo dovoljno velika grupa studentkinja na jednom kampusu koja bi se dogovorila da više ne odlazi na zabave određenog bratstva. Muškarci na kampusu takođe mogu da daju doprinos. Oni koji razmišljaju o članstvu mogu da odluče da se ne učlane u bratstvo za koje se zna da je opasno. Čak i sami članovi opasnog bratstva mogu da odluče da napuste organizaciju”, poručuje Vejdova.

Slučaj „Kornel” prerastao je okvire jednog univerziteta. Događaj iz oktobra 2024. sada je predmet nove krivične istrage, dok se istovremeno pred sudom razmatra tužba studentkinje u građanskom postupku i preispituje način na koji je jedan od najuglednijih američkih univerziteta reagovao na prijavu seksualnog nasilja.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.