Utorak, 14.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Nema konkurencije, nema štednje

Nema konkurencije, nema štednje

Za početak, da napomenem da je, uopšte gledano, koncept štednje u Srbiji slabo prisutan. Svetski ekonomski forum u svom najnovijem godišnjem Izveštaju o globalnoj konkurentnosti svrstava Srbiju na 125. mesto od 134 analizirane zemlje po nacionalnoj stopi štednje. Drugim rečima, u Srbiji se vrlo slabo štedi. To se odnosi i na državu, i na privredu i na stanovništvo.

U takvoj situaciji kada rasipništvo, a ne štednja, dominira kao odnos prema ograničenim resursima teško je očekivati da će se stvari brzo promeniti. Neki će našu nesklonost ka štednji možda objasniti teškom ekonomskom situacijom i potrebom da se održi „goli život”. To je sigurno tačno za bar četvrtinu stanovništva. Ali ne treba zaboraviti da među 124 zemlje, koje su ispred nas po nacionalnoj štednji, ima i daleko siromašnijih. Na primer Kambodža, Kamerun ili Egipat.

Ekonomisti koriste izraz „sklonost ka štednji” kao nešto što je za ekonomiju gotovo spolja dato, što se više objašnjava psihološkim, socijalnim i sociološkim, istorijskim, kulturnim i tradicionalnim faktorima, a manje nivoom ekonomskog blagostanja. Srpska sklonost ka štednji je, dakle, niska.

Golim okom vidi se da je naš državni aparat previše glomazan, neefikasan i arhaičan, ne samo po broju ministara, ministarstava i drugih funkcionera, već još više po aparatu koji opslužuje javne potrebe i na državnom i na lokalnom nivou. Ministar za lokalnu samoupravu nedavno je izneo podatak da bi se na tom nivou moglo uštedeti 50 miliona evra godišnje. Odlično! A od koga zavisi da li će se to i uraditi? Kada će i da li će početi smanjivanje državne administracije? Jedan od najodgovornijih predstavnika vlade nedavno je izjavio da ne bi trebalo smanjivati administraciju i plate u administraciji jer to nije dobro za privredu zbog smanjenja tražnje!? Ako je poenta da se poveća tražnja, hajde da onda zapošljavamo nove administrativce i svima povećamo plate.

U skladu s mojom osnovnom tezom o potrebi opšte promene odnosa prema štednji, kad je reč o državi, mislim da je vrlo važno ubrzati promene zakona kojima će se država modernizovati, smanjiti svoje administrativno delovanje, a time i broj ljudi koje zapošljava. Smanjiće se neproizvodna potrošnja, što je neophodna pretpostavka za dobar start u postkriznom vremenu.

Velike promene moraju da se dogode i u načinu ponašanja preduzeća. Navikli smo da slušamo kako državna preduzeća nisu efikasna i kako im je štednja strana. Kako, inače, objasniti talas poskupljenja proizvoda i usluga koje su u državnoj nadležnosti?

Istraživanja, međutim, pokazuju da ni privatnim preduzećima racionalno ekonomisanje resursima nije jača strana. A evo i zašto. Da bi ostvarila željene profite, preduzeća radije dižu cene i prevaljaju svoju neefikasnost i neracionalnost na kupca, nego što se upuštaju u prilično mukotrpne programe racionalizacije koji, pri tome, često zahtevaju i dodatne investicije. A može im se jer je konkurencija na našem tržištu slabašna i ne primorava preduzeća da, osim cena, traže druge načine za maksimizaciju profita.

Konačno, par reči i o nama, potrošačima. Malo je onih koji štede. Štednju promovišu samo banke, i to iz komercijalnih razloga. To je razumljivo. Narodna banka Srbije imala je odlične edukativne programe o značaju štednje za pojedinca i državu. Mislim da je upravo sad vreme da se u takvu široku edukativnu kampanju uključe i drugi, pa i „Politika”.

Profesor ekonomije tranzicije na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju

Komentari13
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.