Subota, 21.11.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
Kulturno-istorijsko nasleđe Drugog svetskog rata

Užička i Bihaćka republika

Različit odnos prema spomenicima NOR-a u Srbiji i BiH
Užička i Bihaćka republika
Титов воз на Оштрељу (Фото „Википедија”/Julian Nyča)

Kao što je Užice bilo sedište Vrhovnog štaba NOPJ (s Titom na čelu) u Užičkoj republici od 24. septembra do 29. novembra 1941. godine, tako je i Oštrelj kod Bosanskog Petrovca bio sedište u vreme Bihaćke republike, koja je trajala od početka novembra 1942. do kraja januara 1943. godine. Spajala je oslobođene teritorije u NDH, sve od Kupe u Hrvatskoj do Zapadne Hercegovine. U tom periodu Vrhovni štab je kraće vreme imao sedište u Petrovcu i Ostrošcu kod Bihaća. U Bihaću je 26. i 27. novembra 1942. održano Prvo zasedanje AVNOJ-a.

Nemam nameru da ističem značaj i doprinos navedenih republika u borbi i pobedi protiv fašizma i oslobođenju cele Jugoslavije od njega, već da ukažem na neke razlike među nama u poštovanju i čuvanju njihovih obeležja i tekovina.

Za svaku pohvalu je odnos građana i institucija Užica i cele Srbije prema spomen-obeležjima u samom gradu i na Kadinjači. Posebno se ističe velelepna zgrada u kojoj je bilo prvo sedište Vrhovnog štaba. Ona je postala Muzej ustanka 1941. godine.

Za razliku od toga, sedište u drugoj republici, voz na Oštrelju, ima drugu sudbinu u svakom pogledu. Planina Oštrelj (1.330 m) nalazi se u Federaciji BiH, na tromeđi (u razmaku od 12 kilometara) između Republike Srpske (Drinić), Unsko-sanskog (Petrovac) i Livanjskog kantona (Drvar), a između visokih planina Klekovače (1.962 m) i Osječenice (1.795 m).

Naselje Oštrelj (1.040 m n. v.), na magistralnom putu Petrovac–Knin, Austrougarska je izabrala kao najpovoljniju lokaciju za centar za eksploataciju šumskog bogatstva. Pored drvenih baraka za radnike i štala za konje, ubrzo su izgrađeni i zidani objekti za stanovanje, kancelarije, školu i hotel. Tako je Oštrelj od praistorijskog naselja postao urbano mesto. Od 1902. do 1912. godine izgrađena je uskotračna železnička pruga od Knina (Drvar, Oštrelj, Srnetica) do Prijedora (232 km). Istovremeno, izgrađena je i pruga između Oštrelja i Osječenice u dužini od 16 kilometara, kojom su saobraćali samo vagoni za odvoz balvana.

U tom periodu zaposleno je nekoliko stotina Srba iz petrovačkih sela. Stvoreni su uslovi za razvoj ugostiteljskih i drugih usluga. Dominirala je kafana koju je držala porodica Prpa, ali primat je preuzela gostionica pod imenom „Kod Kove”. Pod tim imenom preživela je sve ratove pa i sada egzistira, nažalost kao jedini, ali veliki i uređen objekat na Oštrelju. U njegovoj blizini su dva istorijska spomenika. Prvi je kameni miljokaz koji obeležava rimski put između Jadrana i Panonije, a rađen je u prvom veku nove ere. Drugi je „Titov voz”, koji je postavljen odmah posle Drugog svetskog rata. Dok prvi ne zahteva nikakvo održavanje, drugi spomenik to i te kako zahteva.

Nažalost, od 1992. do 2006. godine sve nadležne državne, entitetske, kantonalne i opštinske institucije okrenule su mu leđa. U tom periodu propala je nadstrešnica, a pod njom su zapušteni i zarđali ostali tri vagona i lokomotiva.

Tek 2006. godine mladi šumarski inženjer Jasmin Mešić iz Petrovca izradio je projekat rekonstrukcije i konzervacije Titovog voza. Projekat je prihvatila Uprava ŠPD, koja je animirala nadležne institucije u Federaciji BiH. Nakon obezbeđenja sredstava, tokom 2007. taj kompleks je dobio izgled lepši nego što je ikada imao i proglašen je spomenikom kulture BiH.

Nažalost, sa žaljenjem moram konstatovati da vlast RS ne priznaje državnost BiH i ne poštuje odluke AVNOJ-a, a ni takve i druge spomenike i tekovine NOR-a. Na taj način ne poštuje ni 23 petrovačka narodna heroja (1941–1945), koji su ginuli sve od Bihaćke (Đuro Pećanac i Radivoje Rodić), pa do Užičke republike (Bogdan Kapelan kod Užičke Požege), u oslobođenju južne Srbije i Beograda (Svetko Kačar, Mirko Kesić, Branko Surla i Mahmut Ibrahimpašić), borili se na Sremskom frontu, pa sve do Trsta. Istinu ne treba skrivati i zaboravljati.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.