Raskorak u ratnom maršu
Od našeg stalnog dopisnika
Vašington, 16. decembra - Pojedini saveznici u NATO-u izbegavaju da idu u borbe i da izvršavaju druge operativne obaveze, zbog čega su "naopako krenula" zbivanja na najvećem savremenom frontu zapadne alijanse - u Avganistanu. Ovakav prekor se iz Vašingtona učestalo upućuje Briselu, a američki kongresmen i penzionisani admiral Džozef Sestak čak je zamerio "nekim" evropskim partnerima da "odbijaju i da tamo avionima lete čim padnu prve pahuljice".
Na raskorak u ratnom maršu NATO-a danas upozorava i "Njujork tajms" uz delikatnu poimeničnu diferencijaciju. Amerikanci, Britanci, Kanađani, Australijanci i Holanđani snose glavni teret bitaka protiv "oživljenih" talibana i Al Kaide, dok su Francuzi, Nemci, Italijani i Španci pobrojani među onima "koji bi mogli da se više angažuju".
Ispada da je među Evropljanima više kritikovanih nego hvaljenih, ali ovdašnji analitičari predočavaju i da aktuelni kurs administracije Džordža Buša zaslužuje više packi nego aplauza. Jer je, kažu, preteranim koncentrisanjem na Irak zanemarila zadatke u Avganistanu. I tako, dodaju - zbog "lošeg rata" (s neopravdanim povodom) zapostavila "dobar rat" (pod okriljem UN)…
Uviđajući rizik da "izgube dobijeno", saveznici u NATO-u su se prošlog petka, na skupu u Škotskoj, dogovorili da ako ništa drugo - preispitaju dosadašnju strategiju i do prolećnog sastanka sačine "integralni plan". Njime bi u Avganistanu trebalo da ostvare, kako opsežno navodi njujorški list, bar tri cilja: da bolje usklađuju akcije protiv talibana i Al Kaide, da obuzdaju rastuću proizvodnju i promet opijuma kojim se finansiraju pobunjenici i da vladi u Kabulu pomognu da proširi autoritet.
Plan otkriva glavne probleme. Posle proslave brze pobede, svrgavanja talibana s vlasti, pre gotovo šest godina, i začetka demokratije u Avganistanu, ispostavlja se da nema dovoljne koordinacije u NATO-u, da su poraženi ojačali, da ponovo cveta trgovina drogom i da nove lokalne vlasti ne vladaju mnogim područjima. Ili, još sažetije: vlada Hamida Karzaija je slaba, Amerikanci u saradnji s Pakistancima nisu uspeli da iskorene Al Kaidu niti da uhvate njenog vođu Osamu bin Ladena, poveći deo trupa (ukupno 28.000 vojnika, plus 26.000 Amerikanaca) gubi borbeni entuzijazam, a SAD nemaju dovoljno raspoloživih snaga da pošalju pojačanja, koja su uspele da upute u Irak.
Odavde se čuju i zamerke da nisu baš svi u NATO-u svesni "veličine uloga u Avganistanu", jer je to bojište "test uverljivosti najmoćnijeg vojnog saveza". Bušova administracija dodatno brine da joj ne propadne "najpozitivniji deo istorijskog nasleđa" - svrgavanje talibanske diktature. Stoga je za preispitivanje vojne strategije ovlašćen komandant bliskoistočnih snaga admiral Vilijem Falon, a diplomatskog pristupa - državni podsekretar Nikolas Berns.
Vašington bi i da se postavi "međunarodni koordinator - superizaslanik" za usklađivanje veza s Briselom i Kabulom. Karzai se ne slaže s programom za borbu protiv opijuma, dok se meštanima ne obezbedi neki drugi unosan posao, a sluti i da bi "međunarodni koordinator" još više narušio autoritet domaće vlasti.
Zebnja vladara se, pored Amerikanaca, oseća i u Iraku. Šiitska centralna vlada strahuje, naime, da najnoviji uspesi Amerikanaca u provincijama, uz sklapanja aranžmana po kojima suniti na tim prostorima dobijaju sve veće upravne nadležnosti, mogu da dovedu do "rasparčavanja vlasti".
Ne, to je samo "lekcija" centralnoj vlasti da treba više da poradi na nacionalnom izmirenju - poručuju ovdašnji oficiri. U protivnom, centralna vlast bi mogla da bude "prevaziđena" delatnošću provincijskih organa - prenosi "Los Anđeles tajms" izjavu neimenovanog zvaničnika armije SAD.
U toku je sprovođenje plana za prebacivanje američkih snaga iz provincija u Bagdad, dodaje kalifornijski list. Kao da im je posle relativnog sređivanja u pojedinim drugim krajevima sada cilj da spreče eventualno novo razbuktavanje sektaških obračuna u glavnom gradu Iraka.
A s nadom da bi onda, kako je obećano ovdašnjoj javnosti, Amerikanci počeli da smanjuju broj vojnika na tom bojištu. Negde u proleće, do kada bi trebalo da se donese novi plan za pojačavanje angažmana NATO-a u Avganistanu - na sastanku u Bukureštu.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


