Sreda, 24.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Hemingvej ruski špijun?

Hemingvej ruski špijun?
Ернест Хемингвеј Фотодокументација Политике

NjUJORK – Veliki američki književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954. godine Ernest Miler Hemingvej bio je ruski špijun, odnosno saradnik sovjetske obaveštajne službe, tvrde profesori američkog univerziteta Jejl.

Tu senzacionalnu vest donose Džon Erl Hajns, Harvi Kler i Aleksandar Vasiljev, profesori Jela, u svojoj knjizi „Špijuni: Uspon i pad KGB u Americi”, koja se ovih dana pojavila u američkim knjižarama.

Autori se pozivaju na obimnu arhivsku građu KGB koju su proučavali. Prema tim podacima, jedan od najpoznatijih i najznačajnijih književnika prve polovine 20. veka, koji je uticao na rad mnogih američkih i svetskih pisaca, 1941. godine došao je u kontakt sa jednim Rusom koji ga je zavrbovao pred njegov put u Kinu.

Veliki pisac i novinar levoliberalnih pogleda nije se protivio saradnji sa NKVD, pretečom KGB.

Avanturista i bonvivan, koji je između stvaranja genijalnih dela voleo da pije, u spisima KGB vodio se pod kodnim imenom „Argo”.

Autor knjiga „Zbogom oružje”, „Kome zvono zvoni” i „Starac i more”, za koju je 1953. godine dobio Pulicerovu nagradu, poznat je i po svojim izveštajima iz Španskog građanskog rata.

Prema dokumentima KGB, Hemingvej, strasni ribolovac i lovac sretao se sa sovjetskim agentima tokom Drugog svetskog rata i neposredno posle rata u Havani i Londonu, sam nudeći svoje usluge.

Svojim brodom El Pilar, osim što je lovio sabljarke, uz američko-kubansku obalu za opšte dobro lovio je i nacističke podmornice.

Međutom, prema dostupnoj arhivskoj građi Ernest Hemingvej alias „Argo” očito nije impresionirao kao sposoban špijun jer nikada od ruskog kolege nije dobio nikakav zadatak niti je za KGB pribavio neku vrednu informaciju, tako da je sa bezbrižnim, ali povremeno i depresivnim velikanom kontakt prekinut već krajem 40.

Velikan američke i svetske književnosti uživao je u svojoj slavi na Batistinoj Kubi ispijajući Bakardi, loveći egzotične ribe, da bi se nakon dolaska Kastra na vlast, povukao u rodnu Ameriku gde se omiljenom lovačkom puškom ubio 2. jula 1961. godine, podsećaju autori knjige.

Komentari10
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.