Kulturni svetionik Srba u Hrvatskoj

Od našeg stalnog dopisnika
Zagreb,  jula – Bio je to kulturni događaj u Zagrebu. Svečanom sednicom skupštine u Koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski” Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta” nedavno je proslavilo 65 godina od svog osnivanja. Uveče, u prepunoj istoj dvorani, pred oduševljenom publikom povodom toga urnebesni nastup imao je renomirani folklorni ansambl „Kolo” iz Beograda. Svečanostima su prisustvovali i razmenili reči prijateljstva i saradnje ministri kulture Srbije i Hrvatske Nebojša Bradić i Božo Biškupić, kao i predstavnik Srba u Vladi RH potpredsednik Slobodan Uzelac.

Ideja o osnivanju SKD „Prosvjeta” kao centralne kulturne institucije Srba u Hrvatskoj nastala je u Srpskom klubu većnika ZAVNOH-a 1944. godine, tokom narodnooslobodilačke borbe, i ostvarena je te godine u Glini. Mukotrpno je stasala i stajala na noge u uslovima sve potisnutijih mogućnosti nacionalnog ispoljavanja tadašnjeg tvrdog jednopartijskog sistema, jedno vreme je i zamrla kao svojevrsna „kolateralna šteta” kraha hrvatskog „maspoka” početkom sedamdesetih, a zatim je aktivnost obnovljena 1990. godine s promenom društvenih okolnosti u celoj tadašnjoj Jugoslaviji koja je brojala svoje poslednje dane.

Ta njena istorija je manje-više poznata, a šta je „Prosvjeta” danas i šta znači za preostalu srpsku nacionalnu zajednicu u Hrvatskoj, upitali smo predsednika Društva Čedomira Višnjića.

– Suštinski značaj i uloga „Prosvjete” proističe iz činjenice da je jedna vrlo ozbiljno shvaćena kulturna autonomija Srba u Republici Hrvatskoj naš operativni cilj i naša trenutna mogućnost. U ovom trenutku Srba u Hrvatskoj ona je i akademija nauka, i centralna biblioteka i njihovo centralno folklorno društvo itd. Mi, naravno, pri tom trpimo najviše od stvarnosti, od društvene stvarnosti života Srba u RH. I, ako bih odmah morao reći u čemu je najveći problem u radu „Prosvjete”, onda je to svakako činjenica da je „Prosvjeti” bolje i lakše nego samom narodu po delovima terena na kojem taj narod živi, zbog toga što je ukupna situacija još uvek prilično teška – kaže nam Višnjić i dodaje:

– U ovih 15-16 godina koliko je prošlo od poslednjeg uspešnog pokušaja njene obnove rada, „Prosvjeta” je polako rasla. Od jednog projekta koji je nastao u vrlo teškom vremenu i koji je u doživljaju hrvatskih vlasti bio pomalo i alibi projekt, mi smo uspeli da se otmemo i da od nečega što, od druge strane, nije bilo pošteno zamišljeno stvorimo pošten projekat. „Prosvjeta” je u ovom trenutku nacionalna institucija koja, po mom mišljenju, časno stoji u redu institucija našeg naroda, deli sudbinu tog naroda i to je, dakako, teško.

Odgovarajući na naša pitanja, Čedomir Višnjić, takođe, kaže da SKD „Prosvjeta” sada ima dobru biblioteku, solidan folklorni ansambl, značajnu izdavačku delatnost, a na ovoj svečanoj skupštini pokrenuta je inicijativa za obnovu rada Muzeja Srba u Hrvatskoj.

– Ono što je, po mom mišljenju, pokazatelj životnosti projekta „Prosvjete” jeste činjenica koja se polako probija – da nam se pojavljuju mladi ljudi koji žele da se bave sudbinom i kulturom Srba u Hrvatskoj – ukazuje Višnjić, i dodaje da u tome vidi nekoliko uzroka. Jedan je da ima mladih ljudi, pametnih, koji vide da se sa pozicije Srba u Hrvatskoj ne bavi samo kulturom naroda Like, Korduna, Banije itd., nego da se sa tog mesta mirno i slobodno može baviti celinom hrvatsko-srpskog konteksta do kojeg njima jeste stalo.

U „Prosvjeti” je, između ostalog, pokrenut kapitalni istraživački i izdavački projekat: Registar kulturne baštine Srba u RH, o čemu nam Višnjić kaže:

– Ideja je bila jednostavna. U pojedinim delovima Hrvatske, gde su nekad bile naše pravoslavne crkve, danas se srećemo sa gustišem kupina i trnjem. Te ruševine uskoro neće imati ni ko da prepozna. A u ovom trenutku još imamo mladih obrazovanih ljudi koji hoće da tu baštinu evidentiraju i koji hoće da se za nju i brinu. Dakle, da pošteno pratimo i naše nestajanje na pojedinim pozicijama. Zadatak projekta je da oslika i opiše sve što je ostalo iza nas, sve ono o čemu uspevamo, ali i ono o čemu ne uspevamo da se brinemo.

Taj dugogodišnji projekat zahteva ekipu istraživača – objašnjava Višnjić – a biće uvod u idući, Leksikon Srba u Hrvatskoj. „To su ti naši istraživačko-izdavački projekti kojima želimo da sami sebe lociramo na intelektualnoj i institucionalnoj sceni i Hrvatske i Srbije. I, naravno, da tražimo i saradnju, jer hoćemo da budemo saradnici kulturnih institucija obe zemlje.

Radoje Arsenić

-------------------------------------------------------

Saradnja sa Srbijom

O saradnji „Prosvjete” sa Srbijom, Čedomir Višnjić nam kaže:

– Oseća se napredak. Od pojedinih ministarstava kojima se obraćamo u novije vreme redovno dobijamo pomoć. Ono do čega nam je posebno stalo, i što smatramo da je i pred Republikom Srbijom, jeste profiliranje i uobličavanje jedne suvisle i smislene politike, i kulturne i svake druge, prema Srbima u okruženju, prema Srbima u zemljama bivše Jugoslavije. Nema niko problema sa Srbima u Francuskoj ili Danskoj, ali položaj Srba, od Makedonije, Crne Gore, BiH, Hrvatske pa i do Slovenije, zahteva vrlo pažljiv odnos i bavljenje njime. Srbija ima na to pravo, a mi takvu saradnju želimo. I mislim da su otvorena vrata za življu komunikaciju i za bolji odnos.