Nedelja, 19.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

U Srbiji nije moguć čisti dvopartizam

U Srbiji nije moguć čisti dvopartizam
Борис Тадић и Томислав Николић гласају на председничким изборима 2008. (Фото Танјуг)

Politička scena u Srbiji „zagazila” je u proces ukrupnjavanja čiji početak će ozvaničiti nestajanje oko 90 odsto registrovanih partija i koji će voditi ka formiranju dva politička bloka predvođena trenutno najjačim partijama u zemlji – Demokratskom strankom i Srpskom naprednom strankom. Sve da je podela političke moći u Srbiji, kako se od raspada Srpske radikalne stranke govori „u pola glasa”, zajednička strategija demokrata i naprednjaka, do nje bi, tvrde stručnjaci, neminovno došlo i da takvog plana nikada nije ni bilo, što uveravaju iz ovih partija. Ukrupnjavanje političke scene, naime, svuda u svetu smenjuje fazu ekstremnog pluralizma, u kojoj se Srbija sa oko 600 registrovanih stranaka sada nalazi.

Sledeći izbori, koje nezvanično opozicija „zakazuje” najdalje za maj sledeće godine, pojedini stranački prvaci iz vladajuće koalicije tek za jesen 2010. godine, a analitičari ih ne očekuju ni za dve, tri godine, biće prvi na koje će dva suprotstavljena bloka izaći nikada bliži i manje suprotstavljeni, tvrde analitičari.

Ukrupnjavanje političke scene, kako kaže Vladimir Goati, predsednik „Transparentnosti Srbije”, neće biti čisti dvopartizam, već grupisanje koje će dovesti do smanjivanja jaza između suprotstavljenih strana i uvesti nas u fazu umerenog višepartizma u kome neće biti mesta za stranke koje ne žele i ne mogu da prave koalicije. 

„U pogledu sadržaja političkih poruka, identitet ta dva bloka postaće bliži. Razlike između stožernih partija, DS i SNS, već sada nisu kakve što su bile između DS i SRS. Iako ne očekujem skore izbore, mislim da će, kada ih bude, glavni rascep između ta dva bloka biti oko pitanja kao što je ulazak u NATO ili autonomija Vojvodine, nikako oko Evrope. Taj bitan rascep, oko Evropske unije, već sada je plići”, kaže Goati.

Naš sagovornik je jedan od prvih koji je, još 2004. godine, formulisao tezu tendencije ka dvopartizmu, to jest dva bloka koja će voditi dve stožerne partije. Neposredni izbori za predsednika države su, kaže Goati, jedan od najjačih argumenta da se ide ka dvopartizmu, jer se u drugom krugu, hteli mi to ili ne, deli na dva bloka, za jednu ili drugu opciju.  

„Sve druge stranke će se okupljati oko ove dve, i za partije koje su programski bliže tim stožernim partijama ta blizina je prilično opasna jer glasači uvek glasaju za onu najjaču”, ističe Goati.

U bloku oko DS-a, Goati vidi G17 i LDP, i stranke, koje, kako kaže, nemaju drugu opciju. Uz SNS, smatra, idu Demokratska stranka Srbije i Nova Srbija, za radikale nije siguran, jer zajednička istorija naprednjaka i radikala može da bude nepremostiva prepreka novom ujedinjenju. Sličan problem na drugoj strani, ističe naš sagovornik, ima i LDP.

„A što se socijalista tiče mislim da su oni bliži demokratskom bloku, u tom pravcu ih gura i uslov za ulazak u Socijalističku internacionalu, ali ne bih stavio velike pare na tu opkladu”, oprezan je Goati.

Iako je uveren da izbora neće biti skoro i naglašava da bi njegovo uverenje da je vlada stabilna uzdrmalo jedino ako bi se desilo da zakon o informisanju ne može da prođe bez glasova opozicije, Goati smatra da će do formiranja ova dva bloka doći vrlo brzo.

Podela političke scene na dva saveza ideološki usklađena, smatra Marko Blagojević, programski direktor Cesida, ne može da se sprovede tako brzo. Formiranje dva saveza, na levici socijaldemokratskog i konzervativnog na desnici, neminovno je, ali i dugotrajno.

„Mi smo na pragu političkog doba u kome je Francuska bila u 18. veku. Sada imamo zbrku, jer se naprednjaci, na primer, deklarišu kao desni centar, baš kao i G17 ili SPO, a ja ne vidim da oni mogu da idu zajedno. Na levici je malo bolje jer tamo već sarađuju stranke koje se deklarišu kao levi centar. To će se promeniti. Postojeće koalicije vezuje nužda. To će se promeniti. Iskreno ne verujem da će na neke sledeće izbore izaći koalicija kao što je bila ’Za evropsku Srbiju’, niti da je moguće da DS i G17 plus ponovo budu na istoj listi”, zaključuje Blagojević.

-----------------------------------------------------------

I DS i SNS po 35 odsto

Rejting demokrata i naprednjaka, ako je verovati nezvaničnim informacijama o rezultatima istraživanja jedne velike prestoničke agencije, trenutno je izjednačen. Prema poslednjem istraživanju rađenom za jednu od dve najveće stranke, DS ima 34,9 a SNS 34,8 odsto glasova.

-----------------------------------------------------------

Đurišić: Nije bilo dogovora

„Nikakvih nezvaničnih dogovora o podeli političke scene na dva saveza koja bi predvodili demokrate i naprednjaci nije bilo, ali sve ide u tom pravcu”, kaže Marko Đurišić, predsednik Izvršnog odbora DS.

Đurišić podseća da se sličan proces odvija u svim zemljama koje su u ovoj fazi razvoja, ali ne može na osnovu tih iskustava da predvidi kojom dinamikom će se taj proces odvijati kod nas.

„Preregistracija stranaka jeste prvi korak ka ukrupnjavanju, ali građani to neće osetiti kao veliku promenu jer će opstati one partije koje su i sada glavni politički akteri. To je taman desetina trenutno registrovanih, dakle pedesetak stranaka. Ipak, rano je govoriti o tome ko će biti u kom savezu, kao što je rano govoriti i o izborima. Ja ih ne vidim za dve i po do tri godine”, kaže Đurišić.

-----------------------------------------------------------

Vučić: Neće biti velikog jaza među blokovima

I Aleksandar Vučić, zamenik predsednika SNS, odlučno demantuje da postoji bilo kakav dogovor između demokrata i naprednjaka o podeli političke scene, ali dodaje da je ta podela očigledna i da ne misli da je loša.

„Nadam se da to neće biti podela koja će razdvajati Srbiju jer ti blokovi neće biti dijametralni i između njih neće biti veliki jaz. Osnovne razlike videće se u ekonomskoj politici, ne oko NATO-a ili Kosova. Nema nikakvih dogovora o kojima se govori, jer nema veze šta ko želi, stvari se odvijaju tako da ih je teško kontrolisati”, tvrdi Vučić.

Dragana Matović

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.