Moja kuća
Gas kao spas
Pravilnim odabirom energenata i načina grejanja, dobrom izolacijom i precizno naštelovanim grejnim telima može se značajno uštedeti
„Posle Svetog Ilije sunce sve milije”, kaže narodna poslovica, a kada temperatura padne oko desetog podeoka kao sada i zima krene kad joj vreme nije, tada grejanje postaje jedna od najvažnijih tema koja zaokuplja.
Pred nastupajući zimski period grejna sezona uvek je predstavljala izvor nesigurnosti, a gradske toplane obično drže u neizvesnosti građane kada će početi s grejanjem i za koliko vremena imaju obezbeđene rezereve energenata. U lošijoj poziciji su oni koji obezbeđuju sami gorivo (drva, ugalj, mazut, lož ulje). Jer ako i „progutaju” hronično visoke cene, očekuju ih problemi sa skladištenjem a zatim i onaj najvažniji – potrebno je odjednom izdvojiti sumu novca koja za mnoge nadmašuje mesečna primanja. O struji da i ne govorimo. Grejanje prosečnog dvosobnog stana po sadašnjim cenama premašuje prosečnu platu.
Gas – najčistiji energent
Za sve one kojima gasovod prolazi pored kuće zemni gas je prihvatljiva varijanta. Brojne su mogućnosti primene, jednostavno rukovanje i sigurnost (potpuna automatika gasnih uređaja), dostupnost (mreža dolazi do kuće), relativno niska cena, razlozi su zbog kojih je gas sve zastupljeniji u najrazvijenijim zemljama sveta ali i kod nas, s težnjom da se primena proširi na mnoge druge segmente života.
Prednosti gasa:
– ekološki, najčistiji energent
– najjeftiniji energent (i do tri puta jeftiniji od struje)
– gas plaćate samo kada ga koristite, možete ga uključiti, isključiti, podešavati temperaturu po želji
– električne uređaje zameniti gasnim (bojler, šporet)
– kod gasa postoji samo jedna utvrđena cena i tarifa
– objekat po gasifikaciji povećava vrednost i do 30 odsto
Ovog trenutka zemni gas ima cenu od 22 do 27 dinara po kubiku uz najavljeno povećanje cena, tako da je za prosečno izolovan stan od 50 kvadrata potrebno od 30 do 40 hiljada dinara za grejnu sezonu (po sadašnjim cenama).
Izolacija pre svega
Ono što je potrebno znati za bilo koji tip grejanja jeste da neizolovani zid od šupljeg opekarskog bloka debljine 19 cm, obostrano malterisan ima koeficijent prolaska toplote 1,67W/m2K. Kroz 1m2ovakvog zida prolazi godišnje oko 150 kWh, što predstavlja potrošnju od oko 15 litara lož ulja po m2 zida godišnje. Ukoliko ovakav zid izolujemo sa samo 10 cm termoizolacije sa spoljne strane koeficijent prolaska toplote smanjiće se na 0,32 W/m2K, što predstavlja gubitak od oko 30 kWh, ili jedva oko tri litra lož ulja po kvadratnom metru zida godišnje, što će smanjiti potrošnju pet puta i uštedeti 80 posto energije koja se sada troši. Nedovoljna toplotna izolacija ne samo što uzrokuje povećanje toplotnih gubitaka zimi i neefikasno hlađenje leti, već usled hladnih zidova dolazi do kondenzacije i pojave buđi.
Saveti servisera
Jedan od vodećih servisera gasnih kotlova, Tomić Milić iz „Profela”, savetuje da svi koji imaju gasne kotlove vrše redovno servis jer pravilno podešeni i fino naštelovani kotlovi mogu da uštede i do deset posto utroška gasa za grejanje. Obavezno podesite količinu toplote za grejanje na optimalnu vrednost malo iznad polovine, kako bi sprečili zagrevanje na višim temperaturama koje nepotrebno opterećuju kotao i povećavaju potrošnju. Isto tako nivo toplote sanitarne vode za kupatilo podesite na optimalnu temperaturu jer nema razloga da kotao stalno greje vodu i do 90 stepeni jer ćete je kasnije rashlađivati. Imajte poverenje u elektronske termostate i podesite više mernih opsega temeperatura u toku dana, jer možete uštedeti značajne količine gasa ukoliko ne grejete kuću kada u njoj nema nikoga, rekao je na kraju ovaj stručnjak.
Drva i ugalj
Za one koji se greju na čvrsta goriva, ugalj ili drva, ove zime moraće da izdvoje više novca. Za sirovi ugalj „kolubara” od 3.500 do 3.800 dinra, za sušeni ugalj „vreoci” od 6.500 do 6.600 dinara po toni, „banovići” od 7.200 do 8.500 dinara, a za ruski sejani ugalj 11.500 dinara po toni.
Za drva po kubiku – bukova, cerova ili hrastova, treba izdvojiti od 3.300 do 3.500 dinara, a za brikete od šest do osam hiljada dinara po toni. Za onaj naš prosečno izolovan stan od 50 kvadrata potrebno je oko dve tone uglja ili osam kubika kvalitetnog drveta, što sa prevozom i istovarom košta od sedam do 23.000 dinara, a za grejanje na drva 32.800 dinara.
Bez obzira na to koju peć imate (kaljeve i dugožareće su najbolje), da biste efikasnije grejali stan ili kuću pored dobre izolacije potrebno je da pozovete odžačara da pročisti dimnjake i čunkove. Takođe, podesite dovod vazduha po propisu jer možete uštedeti, kažu stručnjaci, i do 20 posto ogreva. Do prvog snega pokušajte da neki od ovih saveta sprovedete u delo, jer će to vaš kućni budžet sigurno osetiti.
Poslednji komentari
Malo netacan tekst koji forsira gas. Za 40000 dinara ja grejem kucu od 140 kvadrata na ugalj i drva (kombinujem) a moj komsija koji se prikljucio na gas mesecno plati i 15000 dinara, inace kuce su iste ali je njegova mnogo bolje izolovana, a prikljucak na gas ga je kostao 3000 evra (prikljucak, kotao, projekat).
Slazem se sa prvim komentarom. Prednost plina na "lokalnom nivou" osim onih globalnih je automatizacija. Na struju i plin kotlovi u sistemu CG u privatnim kucama mogu se programirati pa ako dolazite kuci u 16h da podesite da vam tada T bude optimalna i sl. Ja za kucu od 135kvm izolovanu sa 10cm stiropora potrosim za sezonu 25000 dinara za ugalj i drva. Ali ima mnogo vise redovnog posla, dva puta se dnevno lozi, baca se pepeo, cisti pec, i skladisti ogrev sto sve sa plinom nije slucaj. Kako god se grejali moj savet je da najpre uradite termoizolaciju koja je jedina investicija na kuci koja se potpuno vremenom isplati.
Sve to lepo zvuči samo što se mnogi vraćaju na klasično(tvrdo)grejanje,a i prijatnija toplota grejanja je na drva i ugalj.Ni plin nije baš mnogo jeftin.Možda čak i skuplji od drva.






