Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ka­ko se za­du­žu­je dr­ža­va

Ka­ko se za­du­žu­je dr­ža­va
Ми­ни­стар­ство фи­нан­си­ја: оче­ку­ју се кре­ди­ти за по­пу­ну бу­џет­ске ру­пе

U srp­ski bu­džet, sa­be­re li sve ono na šta ra­ču­na dr­žav­ni se­kre­tar u Mi­ni­star­stvu fi­nan­si­ja Vuk Đo­ko­vić, sli­lo bise vi­še od 800 mi­li­o­na evra iz kre­di­ta do­ma­ćih po­slov­nih ba­na­ka i me­đu­na­rod­nih kre­di­to­ra za po­pu­nu uve­ća­nog manj­ka u dr­žav­noj ka­si.

Pod ko­jim se to uslo­vi­ma dr­ža­va za­du­žu­je i ho­će li sav taj no­vac sti­ći u bu­džet ove go­di­ne. I da li će to što stig­ne bi­ti do­volj­no da za­i­sta, bez do­dat­nih ušte­da, za­tr­pa bu­džet­sku ru­pu?

No­vi kre­di­ti

U bu­džet će, za sa­da, si­gur­no i to vr­lo br­zo, mo­žda već do kra­ja ovog me­se­ca, ući pr­vih 90 mi­li­o­na evra kre­di­ta tri do­ma­će po­slov­ne ban­ke sa ko­ji­ma bi, pre­ma zva­nič­nim na­ja­va­ma iz Mi­ni­star­stva fi­nan­si­ja, već ko­li­ko ove ne­de­lje bi­li pot­pi­sa­ni ugo­vo­ri.

Pre­ma za­ko­nu o ovom za­du­ži­va­nju, ko­ji je ne­dav­no usvo­jen u skup­šti­ni, Re­pu­bli­ka Sr­bi­ja će od Al­fa ban­ke uze­ti 30 mi­li­o­na evra, od Voj­vo­đan­ske još 20 mi­li­o­na evra, dok će kre­dit Pi­re­us ban­ke iz­no­si­ti 40 mi­li­o­na evra.

Za sva tri zaj­ma pred­vi­đe­ni su isti osnov­ni uslo­vi: ka­mat­na sto­pa – jed­no­me­seč­ni evro­bor plus 4,75 od­sto, tro­ško­vi ob­ra­de i pu­šta­nje kre­di­ta u te­čaj – je­dan od­sto od iz­no­sa kre­di­ta, pe­ri­od ot­pla­te kre­di­ta – pet go­di­na, uklju­ču­ju­ći i pe­ri­od mi­ro­va­nja od go­di­nu da­na i pra­vo zaj­mo­prim­ca na pre­vre­me­nu ot­pla­tu kre­di­ta bez pla­ća­nja na­kna­de zaj­mo­dav­cu (ban­ci).

Ma­da su i oče­ki­va­nja pre­go­va­ra­ča u ime dr­ža­ve, ka­ko sa­zna­je­mo, bi­la ne­što ve­ća (po­stig­nu­ta ka­ma­ta je ne­što vi­ša od one na ko­ju se ra­ču­na­lo), te­ško je re­ći ko­li­ko su ovi aran­žma­ni za­i­sta po­volj­ni. Jer upo­re­di­vih ne­ma po­što su ovo pr­vi kre­di­ti po­slov­nih ba­na­ka ko­je dr­ža­va uzi­ma ra­di po­kri­ća de­fi­ci­ta.

Ina­če, dr­ža­va je mo­gla da se za­du­ži i u di­na­ri­ma, ali te po­nu­de ni­su raz­ma­tra­ne, jer su bi­le iz­u­zet­no ne­po­volj­ne.

Na slič­ne uslo­ve ra­ču­na se i u pre­go­vo­ri­ma za ne­red­ne kre­di­te od po­slov­nih ba­na­ka. Vla­da je pro­šle ne­de­lje usvo­ji­la za­klju­čak o po­tre­bi za­du­ži­va­nja kod po­slov­nih ba­na­ka za još 120 mi­li­o­na evra.

Ima­ju­ći u vi­du da pro­ce­du­ra od po­kre­ta­nja jav­ne na­bav­ke, pre­ko odo­bre­nja skup­šti­ne, pot­pi­si­va­nja ugo­vo­ra i vla­di­ne ove­re tra­je me­sec-dva, taj no­vac bi mo­gao da leg­ne na bu­džet­ski ra­čun do kra­ja go­di­ne i da, ako ne bu­de no­vih za­klju­ča­ka i od­lu­ka, do sa­da na­ja­vlje­no za­du­ži­va­nje kod do­ma­ćih po­slov­nih ban­ka­ma ne pre­la­zi li­mit od 300 mi­li­o­na evra, odo­bren april­skim re­ba­lan­som ovo­go­di­šnjeg bu­dže­ta.

Za ta­da odo­bre­nih 550 mi­li­o­na evra za­du­ži­va­nja kod stra­nih ko­mer­ci­jal­nih ba­na­ka ni­je ni bi­lo po­ku­ša­ja.

A iz Va­šing­to­na...

Me­đu­tim, bu­džet ra­ču­na i na po­dr­šku, sa­mo na­ja­vlje­nu ili i odo­bre­nu, me­đu­na­rod­nih fi­nan­sij­skih in­sti­tu­ci­ja, Svet­ske ban­ke i MMF-a i to pod ne­u­po­re­di­vo po­volj­ni­jim uslo­vi­ma.

Od Svet­ske ban­ke se oče­ku­je ukup­no 250 mi­li­o­na do­la­ra (oko 180 mi­li­o­na evra) ili tač­ni­je 200 mi­li­o­na do­la­ra, po­što je 50 mi­li­o­na već po­vu­če­no: 150 mi­li­o­na do­la­ra pro­gram­skog zaj­ma za raz­voj pri­vat­nog i fi­nan­sij­skog sek­to­ra (PFDPL) i sto mi­li­o­na do­la­ra pro­gram­skog zaj­ma za raz­voj jav­nih fi­nan­si­ja (PEDPL).

Ova sred­stva ne bi slu­ži­la is­klju­či­vo za po­pu­nu de­fi­ci­ta, ali bi sva­ka­ko fi­nan­si­ra­njem dru­gih stav­ki jav­ne po­tro­šnje od tog nov­ca bio sma­njen čist do­ma­ći bu­džet­ski tro­šak.

Za­jam PFDPL je u dva de­la, od ko­jih je pr­vi u iz­no­su od 50 mi­li­o­na do­la­ra pro­šao skup­štin­sku pro­ce­du­ru i po­vu­čen u ce­lo­sti, a dru­gi od 100 mi­li­o­na do­la­ra tre­ba­lo bi da bu­de pot­pi­san vr­lo br­zo i da se po­vu­če do kra­ja go­di­ne.

Što se ti­če zaj­ma PEDPL, for­mi­ran je pre­go­va­rač­ki tim i usko­ro se oče­ku­ju pre­go­vo­ri, ali is­ku­stvo po­zna­va­la­ca pro­ce­du­re upo­zo­ra­va na re­al­ni­ju mo­guć­nost da taj no­vac uđe u bu­džet tek u pr­vom kvar­ta­lu sle­de­će go­di­ne.

Ina­če, kre­di­te Svet­ske ban­ke Sr­bi­ja je do­bi­la na 20 go­di­na (grejs pe­ri­od osam go­di­na) i za raz­li­ku od ne­kih ra­ni­je do­bi­je­nih išlo se na va­ri­ja­bil­nu ka­ma­tu, ko­ja je tre­nut­no do­lar­ski li­bor mi­nus 0,05 (fik­si­ra se na sva­kih šest me­se­ci) uz pro­ce­nu da ona ne­će ni­ka­da pre­ma­ši­ti je­dan od­sto.

Iako je pro­men­lji­va i uto­li­ko ri­zič­ni­ja od fik­sne, ona je uvek bi­la ni­ža od fik­sne, ob­ja­šnja­va­ju upu­će­ni i uka­zu­ju da je Sr­bi­ji osta­vlje­na mo­guć­nost da se pre­đe, uko­li­ko to za nju bu­de po­volj­ni­je, na fik­snu ka­ma­tu.

Ko­li­ko će Sr­bi­ja za po­kri­će bu­džet­skog de­fi­ci­ta do­bi­ti od MMF-a, za sa­da je kraj­nje ne­iz­ve­sno. Oko 600 mi­li­o­na do­la­ra iz, ina­če, svim ze­mlja­ma uve­ća­ne kvo­te zbog kri­ze, sto­ji ras­po­la­ga­nju, a da li će to ići u bu­džet, ka­ko su na­ja­vi­li vla­di­ni zva­nič­ni­ci, ili za po­pu­nu de­vi­znih re­zer­vi, kao što že­li gu­ver­ner, pi­ta­nje je od­no­sa sna­ga. Jed­no je si­gur­no, za taj no­vac ka­ma­ta je fik­sna i vr­lo po­volj­na (0,3 od­sto).

Sr­bi­ja je, pod­se­ti­mo, za­tra­ži­la od MMF-a i da deo dru­ge tran­še kre­di­ta vred­ne 2,1 mi­li­jar­du evra (ka­ma­ta na taj no­vac 1,5 od­sto) ko­ri­sti za bu­džet, ume­sto za pr­vo­bit­no pla­ni­ra­nu i uobi­ča­je­nu po­dr­šku de­vi­znim re­zer­va­ma ze­mlje.

EU če­ka MMF

Od uspe­ha ok­to­bar­skih pre­go­vo­ra sa MMF-om za­vi­si­će i je­di­ni no­vac ko­ji će srp­ski bu­džet do­bi­ti na po­klon. Evrop­ska ko­mi­si­ja je na­go­ve­sti­la da bi Sr­bi­ja mo­gla da ra­ču­na na 100 mi­li­o­na evra za po­moć bu­dže­tu iz IPA fon­do­va, od če­ga bi pr­va tran­ša od 50 mi­li­o­na evra bi­la upla­će­na to­kom ove je­se­ni, a dru­gih 50 mi­li­o­na evra to­kom na­red­ne go­di­ne.

A sa­be­re li se sa­mo ono si­gur­no i još i oko 30 mi­li­jar­di di­na­ra, na ko­li­ko do­bro upu­će­ni pro­ce­nju­ju pri­liv od dr­žav­nih za­pi­sa ko­ji do­spe­va­ju ove go­di­ne, ra­ču­ni­ce, ma ko­li­ko okvir­ne bi­le, uka­zu­ju da bi ne­što, mo­žda i po­do­sta, ipak i za sva­ki slu­čaj mo­ra­lo da se ušte­di ka­ko bi se po­krio ma­njak od 119 mi­li­jar­di di­na­ra.

----------------------------------------------------------

Bu­džet bez ki­ne­ske i ru­ske po­dr­ške

Iako je od­re­đe­nih raz­go­vo­ra i sa Ru­si­jom i Ki­nom na te­mu fi­nan­si­ra­nja bu­džet­skog de­fi­ci­ta za­i­sta bi­lo, još ne­ma ja­snih na­zna­ka da li će i pod ko­jim uslo­vi­ma do re­a­li­za­ci­je ta­kvih fi­nan­sij­skih aran­žma­na do­ći. Iz­ve­sno je da na taj no­vac bu­džet ove go­di­ne ne mo­že da ra­ču­na, sve­sni su i u srp­skoj vla­di.

---------------------------------------------------------

Dug u di­na­ri­ma

Što se ti­če za­du­ži­va­nja u do­ma­ćoj va­lu­ti, tre­nut­no sta­nje du­ga po osno­vu emi­to­va­nih tro­me­seč­nih i še­sto­me­seč­nih dr­žav­nih za­pi­sa iz­no­si ne­što ma­nje od 74 mi­li­jar­de di­na­ra. Po pro­jek­ci­ja­ma do kra­ja go­di­ne, dug po osno­vu iz­da­tih za­pi­sa na­ra­stao bi na 102 mi­li­jar­de di­na­ra.

Ovaj ob­lik za­du­ži­va­nja pred­sta­vlja osnov­ni uzrok zna­čaj­nog ra­sta jav­nog du­ga (od ja­nu­a­ra za­ključ­no sa ju­lom uve­ćan je za 908 mi­li­o­na evra), či­je je pro­jek­to­va­no uče­šće u BDP-u za ovu go­di­nu 30,4 od­sto.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.