Petak, 10.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Balkan u zapećku „Istočnog Davosa”

Balkan u zapećku „Istočnog Davosa”
Редак симбол српског присуства: застава испред једног од бањских здања (Фото В. Радомировић)

Od našeg specijalnog izveštača
Krinjica, septembra –  Među hiljadu i po državnih funkcionera, uticajnih ekonomista, privrednika i analitičara iz cele Evrope, Sjedinjenih Država i dela Azije koji su se prošle sedmice okupili na Ekonomskom forumu u banji Krinjici na jugu Poljske nije bilo nijednog zvaničnog predstavnika Srbije, a stanje na Balkanu bilo je tema samo jedne od više od stotinu panel diskusija na skupu koji je zbog značaja odavno dobio nadimak „Istočni Davos”. Okupljeni su tri dana intenzivne razmene mišljenja uglavnom posvetili posledicama ekonomske krize, odnosima s Rusijom, mogućnosti nalaženja novih izvorišta gasa i pravljenja gasovoda koji bi smanjili uticaj Moskve na Evropu. Ipak, rasprava o našem delu sveta pod nazivom „Balkanska slagalica: postizanje ravnoteže” bila je jedna od zanimljivijih.

Objašnjavajući zašto Slovačka nije priznala Kosovo, državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova u Bratislavi Olga Algajerova izjavila je da je njena zemlja uverena da jednostrano proglašena nezavisnost nije u skladu s međunarodnim pravom. „Čehoslovačka se raspala sporazumno, a jednostrana nezavisnost može da dovede do sličnih poteza na drugim mestima. Granice u Evropi ne mogu se menjati jednostrano”, upozorila je Algajerova tokom diskusije koja je organizovana u saradnji s projektom „Kosovski kompromis”.

Slovakinja je dodala i da je vlada u Bratislavi istrpela snažan pritisak da prizna Kosovo odmah posle 17. februara prošle godine, ali i da je taj pritisak sada nešto slabiji. „Mi, naravno, podržavamo ekonomski razvoj tog dela Srbije, ali ga nikada nećemo priznati kao nezavisnu državu”, rekla je Algajerova, naglasivši da Srbija dobija najveću pomoć iz razvojnog fonda Slovačke.

Bivši državni sekretar u ministarstvu za Kosovo i Metohiju Dušan Proroković izjavio je da Kosovo ne može normalno da funkcioniše dok ga Srbija ne prizna, a to se „nikad neće desiti”. Naglasivši da ne govori ni u ime države ni u ime stranke (Demokratske stranke Srbije, u kojoj je potpredsednik izvršnog odbora), Proroković je primetio da bi moglo doći do novog „geopolitičkog preoblikovanja regiona”, što zbog sve neizvesnijeg prijema preostalih balkanskih država u Evropsku uniju, što zbog političkih i ekonomskih problema za koje je Zapad govorio da su rešeni.

Balkan je uzgred pomenut i tokom panela o uticaju ekonomske krize na istočnu i jugoistočnu Evropu, gde je Dušan Proroković govorio o strateškom partnerstvu koje je nedavno predsednik Srbije Boris Tadić potpisao s predsednikom Kine Hu Đintaom. „Srbija je sada jedna od retkih zemalja, uz Rusiju, Brazil i Južnoafričku Republiku, koja ima ovakav sporazum s Kinom, a slične sporazume mogle bi da potpišu i druge balkanske zemlje. Na primer, Bosna i Hercegovina s nekom uticajnom islamskom zemljom, Crna Gora s Rusijom, a Makedonija s Turskom”, izjavio je Proroković.

Na njegovo izlaganje reagovao je moderator panela Erhard Busek, predsednik Evropskog foruma „Alpbah” i nekadašnji koordinator Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, nepotrebnom opaskom: „Poslednja evropska zemlja koja je potpisala takav sporazum s Kinom bila je Albanija.”

U vreme kada je početkom šezdesetih godina prošlog veka zvanična Tirana prekinula odnose sa Sovjetskim Savezom i okrenula se Kini, na vlasti u toj zemlji bio je komunistički diktator Enver Hodža.

Vladimir Radomirović

----------------------------------------------

„Politika” medijski sponzor

Već po tradiciji, naš list je jedan od medijskih sponzora ovog skupa koji se od 1991. godine održava svakog septembra i vremenom je prerastao u najznačajniji ekonomsko-politički događaj u istočnom delu Evrope, zbog čega ga nazivaju „Istočnim Davosom”, po analogiji sa čuvenim švajcarskim smučarskim centrom u kojem se početkom svake godine okuplja poslovna i politička elita sveta. Banja Krinjica, koja se nalazi blizu granice sa Slovačkom, bila je veoma popularna u periodu između dva svetska rata, a poslednjih godina doživljava preporod, između ostalog zahvaljujući i Ekonomskom forumu koji organizuje Institut za istočne studije iz Varšave.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.