Predsednici kao autsajderi
Ovogodišnju Nobelovu nagradu za hemiju dobili su Amerikanci Venkatraman Ramakrišnan i Tomas Stajc i Izraelka Ada Jonat zbog toga što su otkrili kako funkcionišu ribozomi na nivou atoma, saopštio je Nobelov komitet za hemiju Švedske kraljevske akademije za nauku.
„Ribozomi, koji proizvode proteine i od velikog su značaja za sam život, imaju ključnu ulogu u proizvodnji novih antibiotika”, naveo je Nobelov komitet.
Ramakrišnan, Stajc i Jonatova podeliće nagradu od 10 miliona švedskih kruna (1,4 miliona dolara), naveo je Rojters.
U ponedeljak i utorak su dodeljene Nobelove nagrade za medicinu i fiziku, nagrada za književnost biće dodeljena u četvrtak, za mir u petak a za ekonomiju u ponedeljak.
Od našeg dopisnika
Oslo, 6. oktobra – Za ovogodišnju najugledniju Nobelovu nagradu za mir koja će biti proglašena u petak 9. oktobra u Oslu, nominovano je čak 205 pojedinaca i raznih organizacija, pokreta i asocijacija. Među do sada rekordnim brojem pristiglih kandidatura, nema izrazitih favorita za titulu mirovnjaka godine, a na listi potencijalnih laureata nalaze se i zvučna imena sa aktuelne svetske političke scene.
Kako spekulišu ovdašnji stručnjaci koji prate rad Nobelovog komiteta u Oslu, najviše šansi da ove godine osvoji najcenjeniju međunarodnu nagradu imaju dve žene kao osvedočeni mirovni aktivisti, posrednici u konfliktnim područjima. To su kolumbijska senatorka Pijedad Kordoba, koja se ističe višegodišnjom borbom za pregovore između sukobljenih gerilaca i kolumbijske vlade, i lekarka Sima Samarhar, dugogodišnja predvodnica avganistanskog pokreta za ljudska prava koja je osim mirovnog angažovanja u Avganistanu imenovana ispred Ujedinjenih nacija za praćenje ljudskih prava u Sudanu.
(/slika2)
Kao treći, potencijalni dobitnik Nobelove nagrade, pominje se i profesor Gazi bin Muhamad, član jordanske kraljevske porodice. Princ Muhamad nominovan je kao ugledni borac za otvaranje dijaloga i razumevanje među različitim, često sukobljenim, religijama na Srednjem istoku.
U trci za uglednu nagradu ali i novčani fond od 10 miliona švedskih kruna (nešto ispod milion evra) nalaze se aktuelni američki predsednik Barak Obama, njegov prethodnik Džordž Buš mlađi kao i već pomalo zaboravljeni bivši američki lider Bil Klinton. Ovaj niz čelnika najveće svetske sile „narušava” francuski predsednik Nikolas Sarkozi.
Bivši i aktuelni politički moćnici slove kao autsajderi u borbi za titulu glavnih mirovnjaka na planeti. Ni bukmejkeri im ne daju velike izglede za pobedu. Na najpoznatijim svetskim kladionicama vode Sima Samarhar, Pijedad Kordoba, slede ruski advokat i mirovni aktivista Lidija Jusufova, Ingrid Betankur, kolumbijska političarka, kongresmenka iz Bogote koju su ekstremisti i gerilci oteli i više od šest godina držali kao taoca u džungli, a oslobodili sredinom prošle godine.
Na kladionicama Obama i Sarkozi bolje se kotiraju od Buša, čija bi pobeda bila ne samo senzacionalna već bi i zatvorila ugledne kladionice: onome ko zaigra na Džordža, na recimo jedan uloženi evro, dolar ili funtu, ekspredsednik Buš uvećao bi ulog 500 puta. Što bi rekli kockari, kvota na bivšeg engleskog premijera Tonija Blera je 50, a ukoliko Evropska unija osvoji Nobelovu nagradu za mir, kockarima koji su tipovali na evropsku familiju uplata bi se povećala 30 puta.
Bil Klinton se dobro kotira na kladioničarskim listama, što znači da ima dobrih izgleda da se okiti mirovnjačkim lovorovim vencem. Evro uložen i tipovan na Bila donosi 14, što je tri puta manje ukoliko se kladite na Samarhar, a upola niži dobitak sledi stavljanjem „fiksa” na Kordobu, Jusufovu i Betankurovu.
Otkako se od 1901. godine sprovodi testament švedskog pronalazača i industrijalca Alfreda Nobela, dodelu njegove nagrade za mir redovno prate oštre kritike, nezadovoljstvo i neslaganja.
Sukobi zapravo nastaju u načinu na koji se tumače poslednje Nobelove reči i želja. U njegovom testamentu kratko je zapisano da se nagrada za mir dodeljuje onome ko je „najviše uradio na zbližavanju naroda, ukidanju ili smanjenju postojećih armija, a istovremeno radio i postigao napredak u mirovnim pregovorima”.
„Kada bi Nobel saznao kako se tumači njegov testament, prevrnuo bi se u grobu”, suština je kritike upućene na adresu Nobelovog komiteta u Oslu koju redovno iznosi najpoznatiji norveški mirovni aktivista Fredrik Hefermel. Ovaj norveški pravnik i publicista smatra da je, u višegodišnjoj istoriji sprovođenja Nobelove volje, najveći deo nagrada otišao u pogrešne ruke.
Po Hefermelovom kriterijumu u tumačenju Nobelovog testamenta koji je objavio u knjizi „Nobelova želja”, nagrade za mir nisu pravedno dodeljene, odnosno otišle su pogrešnim ljudima, kao što su, između ostalih, prošlogodišnji laureat Marti Ahtisari, Al Gor, Jaser Arafat, Jichak Rabin, Šimon Peres, Henri Kisindžer...
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


